Connect with us

Svijet

Šta je poznato o srušenim neidentifikovanim letećim objektima iznad Amerike

Obaranje kineskog balona uz obalu SAD-a, praćeno obaranjem dva manja objekta iznad Aljaske i Kanade te još jednog iznad Mičigena u nedjelju izazvalo je zabrinutost za sigurnost Sjeverne Amerike i dodatno zateglo odnose s Kinom.

Priča počinje krajem januara, kada je divovski kineski balon, za koji su američki zvaničnici rekli da je balon za nadzor, lebdio danima američkim nebom prije nego što ga je 4. februara oborio avion F-22 u blizini obale Južne Karoline.

Kina je insistirala na tome da balon provodi istraživanja o vremenskim prilikama.

Šta su četiri oborena objekta
Pentagon je rekao da je balon imao gondolu veličine tri autobusa koja je bila teška više od tone, da je bio opremljen s više antena i da je imao dovoljno velike solarne ploče za napajanje nekoliko senzora za prikupljanje obavještajnih podataka.

Zatim su u petak, 10. februara, američki borbeni avioni oborili još jedan objekt u blizini sjeverne Aljaske, rekla je vojska, dodajući da je to bilo “unutar američkog suverenog zračnog prostora iznad američkih teritorijalnih voda”. Nedostajao mu je bilo kakav sistem pogona ili kontrole, rekli su dužnosnici.

U subotu je američki avion F-22, po naredbi SAD-a i Kanade, oborio “zračni objekt na velikim visinama” iznad kanadskog središnjeg teritorija Jukona, oko 100 milja (160 km) od američke granice, rekavši da predstavlja prijetnju civilnim letovima. Kanada ga je opisala kao cilindričnog i manjeg od početnog balona. Kanadski ministar odbrane Anita Anand nije željela nagađati je li potiče iz Kine.

Zvaničnici su drugi i treći objekt opisali kao veličine Folksvagenove Bube.

U nedjelju je američki predsjednik Džo Bajden naredio američkim ratnim avionima da obore neidentifikovani objekt iznad jezera Hjuron u Mičigenu.

Objekat je opisan kao osmoougaona struktura s žicama koje vise s njega i nije se smatralo vojnom prijetnjom bilo čemu na zemlji, ali je mogao predstavljati opasnost za civilnu avijaciju jer je letio na oko 6.000 metara rekao je zvaničnik.

Vođa većine u američkom Senatu Čarls Šumer, kojeg je Bajdenova administracija informisala nakon incidenta oko Jukona, rekao je u nedjelju prije incidenta na jezeru Hjuron da su prethodna dva objekta vjerojatno bili baloni, “ali mnogo manji od prvog”, oba su letjeli na oko 12.000 metara. Samo je prvi predmet do sada pripisan Pekingu.

Američki vojni komandant zadužen za vazdušni prostor Glen Vanherk rekao je u nedjelju da ne može utvrditi kako su posljednja tri objekta oborena u posljednja tri dana ostala u zraku, dodajući da ih ne naziva balonima s razlogom.

Što je pronađeno?
Vojni timovi koji rade iz aviona, brodova i mini podmornica pretražuju plitke vode kod Južne Karoline u potrazi za prvim objektom, a vojne slike pokazuju izvlačenje velikog komada balona. Federalni istražni ured preuzima ostatke radi analize.

Operacije izvlačenja drugog objekta nastavljaju se na morskom ledu u blizini Dedhorsa na Aljasci.

– Arktički vremenski uslovi uključujući hladan vjetar, snijeg i ograničenu dnevnu svjetlost, igraju ulogu – rekla je vojska.

Timovi za izvlačenje uz podršku kanadskog patrolnog aviona CP-140 traže ostatke trećeg objekta u Jukonu, rekao je Anand u subotu.

Pentagon je rekao da FBI blisko sarađuje s kanadskom policijom.

Očekuje se da će američko vojno osoblje opremljeno specijalnom ronilačkom opremom dizajniranom za ekstremno hladne vode jezera Hjuron u Mičigenu biti brzo raspoređeno u potragu za dijelovima uništenog četvrtog objekta.

Zašto sada toliko objekata?
Sjedinjene Države su rekle da su baloni dio “flote” koja se protegla na pet kontinenata. Neki analitičari kažu da bi to mogao biti početak velikog kineskog nadzora usmjerenog na strane vojne kapacitete prije mogućih akutnih napetosti oko Tajvana u narednim godinama.

Analitičari kažu da američke i kanadske obavještajne službe neprestano primaju ogromne količine neobrađenih podataka i da su neke pregledale kako bi se usredotočile na prijetnju od nadolazećih projektila, a ne sporih objekata poput balona.

– Sada ih, naravno, tražimo. Tako da mislim da vjerovatno pronalazimo još stvari- rekao je Jim Hims, vodeći demokrata u obavještajnom odboru Zastupničkog doma, za NBC.

Pentagon je rekao da pomnije proučava radar od otkrića balona.

Zvaničnici su rekli da se sada zna da su tri balona nakratko preletjela teritorij SAD-a tokom administracije Donalda Trampa u to vrijeme nisu otkriveni i jedan ranije tokom Bajdenova mandata.

Kakav je uticaj na američko-kineske veze?
SAD odustale su od posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Kini, čiji je cilj bio stabilizovat ozbiljno zategnute odnose, te su sankcionisale šest kineskih kompanija za koje se vjeruje da podupiru programe vojnih špijunskih balona.

Peking je osudio obaranje prvog balona, rekavši da je time “ozbiljno prekršena međunarodna praksa”. Zadržalo je pravo “korištenja potrebnih sredstava za rješavanje sličnih situacija”.

Kinezi nisu reagovali na posljednja obaranja, prenosi The Guardian.

Svijet

SKANDAL NA OSTRVU! Britanska ministarka pod istragom zbog KORUPCIJE!

Britanska ministarka za rad Tulip Sidik pod istragom je zbog navoda da je njena porodica pronevjerila milijarde funti iz infrastrukturnih projekata u Bangladešu, objavio je “BBC”.

Sidik je optužena da je 2013. godine posredovala u dogovoru sa Rusijom oko cijene za izgradnju nuklearne elektrane “Rooppur” u Bangladešu.

Prema tvrdnjama političkog opozicionara Bobija Hadžaja, u okviru ovog dogovora cijena projekta je uvećana za milijardu funti, a 30 odsto tih sredstava navodno je preusmjereno na Sidik i druge članove njene porodice preko mreže banaka i inostranih firmi.

Istraga je dio šireg postupka koji vodi Bangladeški antikorupcijski komitet (ACC), a fokusira se na bivšu premijerku Bangladeša, Šeik Hasinu, Sidikinu tetku, koja je smijenjena sa vlasti u avgustu.

ACC istražuje i druge članove Hasinine porodice, uključujući Sidikinu majku, Šeik Rehanu Sidik, i bivše visoke zvaničnike iz Hasinine vlade.

Sidik je negirala optužbe o svojoj umješanosti, a premijer Velike Britanije, Kir Starmer, izrazio je povjerenje u njen rad, saopštivši da će ona nastaviti da obavlja svoju funkciju zaduženu za borbu protiv korupcije.

Ipak, Sidik je odlučila da se povuče iz svih političkih odluka koje se odnose na Bangladeš.

Hadžaj je optužio Sidik da je posredovala u organizovanju sastanaka između bangladeških zvaničnika i ruske vlade kako bi omogućila izgradnju nuklearne elektrane.

On tvrdi da je ukupno 3.9 milijardi funti nezakonito preusmjereno sa projekta, kroz mrežu međunarodnih bankarskih transfera i firmi.

Ovaj slučaj se pojavio u vrijeme kada je Šeik Hasina, koja je na čelu Bangladeša bila više od 20 godina, optužena za zločine protiv čovječnosti tokom nasilnih protesta u zemlji i protiv nje je izdat nalog za hapšenje, prenosi “Tanjug”.

Nastavi čitati

Svijet

SANKCIJE IM NIŠTA NE MOGU! Ruska ekonomija porasla za 8 ODSTO

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je ruska privreda za dvije godine ostvarila rast za osam odsto i da je po tome prva među evropskim zemljama.

Putin je na godišnjoj konferenciji za novinare rekao da je američka privreda za to vrijeme rasla za pet do šest odsto, evrozona za jedan procenat, dok je Njemačka ostala na nuli.

“Kada je sve mirno, onda nam je dosadno. Kad se stvari ustalasaju, onda nas hvata strah”, rekao je Putin i dodao da je sve u ekonomiji.

On je istakao da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mjesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama. Sputnjik

Nastavi čitati

Svijet

KADIROV PITAO PUTINA ” Mogu li ja da izaberem METU U KIJEVU”

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je “Orešnik” savremeno oružje, a ne modifikacija iz sovjetskog vremena, i pozvao Zapad da ukrste “koplja” iznad Kijeva. Odmah se oglasio Ramzan Kadirov.

On je rekao da je raketa ”orešnik” savremeno oružje proizvedeno na osnovu prethodnih projekata koji su bili dorađeni, i potvrdio da je učestvovao u donošenju odluke o proizvodnji tih projektila.

”Nema nikakve šanse da obore orešnik. Ako zapadni eksperti tako misle, nek obezbijede da organizujemo visokotehnološki dvoboj. Mi smo spremni za takav eksperiment. Pa da vidimo šta će biti. Nek zapadni eksperti odrede objekat u Kijevu koji ćemo gađati orešnikom. Spremni smo na to”, rekao je Putin.

Međutim, prvi koji je reagovao na ove riječi ruskog lidera bio je čečenski vođa Ramzan Kadirov.

Kadirov je zatražio od Putina dozvolu da izabere metu u Kijevu u slučaju napada “orešnikom”.

“Mogu li ja da izaberem metu u Kijevu, Vladimire Vladimiroviču?”, upitao je Kadirov na Telegramu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin drži godišnju konferenciju, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno