Connect with us

Svijet

Šta je poznato o srušenim neidentifikovanim letećim objektima iznad Amerike

Obaranje kineskog balona uz obalu SAD-a, praćeno obaranjem dva manja objekta iznad Aljaske i Kanade te još jednog iznad Mičigena u nedjelju izazvalo je zabrinutost za sigurnost Sjeverne Amerike i dodatno zateglo odnose s Kinom.

Priča počinje krajem januara, kada je divovski kineski balon, za koji su američki zvaničnici rekli da je balon za nadzor, lebdio danima američkim nebom prije nego što ga je 4. februara oborio avion F-22 u blizini obale Južne Karoline.

Kina je insistirala na tome da balon provodi istraživanja o vremenskim prilikama.

Šta su četiri oborena objekta
Pentagon je rekao da je balon imao gondolu veličine tri autobusa koja je bila teška više od tone, da je bio opremljen s više antena i da je imao dovoljno velike solarne ploče za napajanje nekoliko senzora za prikupljanje obavještajnih podataka.

Zatim su u petak, 10. februara, američki borbeni avioni oborili još jedan objekt u blizini sjeverne Aljaske, rekla je vojska, dodajući da je to bilo “unutar američkog suverenog zračnog prostora iznad američkih teritorijalnih voda”. Nedostajao mu je bilo kakav sistem pogona ili kontrole, rekli su dužnosnici.

U subotu je američki avion F-22, po naredbi SAD-a i Kanade, oborio “zračni objekt na velikim visinama” iznad kanadskog središnjeg teritorija Jukona, oko 100 milja (160 km) od američke granice, rekavši da predstavlja prijetnju civilnim letovima. Kanada ga je opisala kao cilindričnog i manjeg od početnog balona. Kanadski ministar odbrane Anita Anand nije željela nagađati je li potiče iz Kine.

Zvaničnici su drugi i treći objekt opisali kao veličine Folksvagenove Bube.

U nedjelju je američki predsjednik Džo Bajden naredio američkim ratnim avionima da obore neidentifikovani objekt iznad jezera Hjuron u Mičigenu.

Objekat je opisan kao osmoougaona struktura s žicama koje vise s njega i nije se smatralo vojnom prijetnjom bilo čemu na zemlji, ali je mogao predstavljati opasnost za civilnu avijaciju jer je letio na oko 6.000 metara rekao je zvaničnik.

Vođa većine u američkom Senatu Čarls Šumer, kojeg je Bajdenova administracija informisala nakon incidenta oko Jukona, rekao je u nedjelju prije incidenta na jezeru Hjuron da su prethodna dva objekta vjerojatno bili baloni, “ali mnogo manji od prvog”, oba su letjeli na oko 12.000 metara. Samo je prvi predmet do sada pripisan Pekingu.

Američki vojni komandant zadužen za vazdušni prostor Glen Vanherk rekao je u nedjelju da ne može utvrditi kako su posljednja tri objekta oborena u posljednja tri dana ostala u zraku, dodajući da ih ne naziva balonima s razlogom.

Što je pronađeno?
Vojni timovi koji rade iz aviona, brodova i mini podmornica pretražuju plitke vode kod Južne Karoline u potrazi za prvim objektom, a vojne slike pokazuju izvlačenje velikog komada balona. Federalni istražni ured preuzima ostatke radi analize.

Operacije izvlačenja drugog objekta nastavljaju se na morskom ledu u blizini Dedhorsa na Aljasci.

– Arktički vremenski uslovi uključujući hladan vjetar, snijeg i ograničenu dnevnu svjetlost, igraju ulogu – rekla je vojska.

Timovi za izvlačenje uz podršku kanadskog patrolnog aviona CP-140 traže ostatke trećeg objekta u Jukonu, rekao je Anand u subotu.

Pentagon je rekao da FBI blisko sarađuje s kanadskom policijom.

Očekuje se da će američko vojno osoblje opremljeno specijalnom ronilačkom opremom dizajniranom za ekstremno hladne vode jezera Hjuron u Mičigenu biti brzo raspoređeno u potragu za dijelovima uništenog četvrtog objekta.

Zašto sada toliko objekata?
Sjedinjene Države su rekle da su baloni dio “flote” koja se protegla na pet kontinenata. Neki analitičari kažu da bi to mogao biti početak velikog kineskog nadzora usmjerenog na strane vojne kapacitete prije mogućih akutnih napetosti oko Tajvana u narednim godinama.

Analitičari kažu da američke i kanadske obavještajne službe neprestano primaju ogromne količine neobrađenih podataka i da su neke pregledale kako bi se usredotočile na prijetnju od nadolazećih projektila, a ne sporih objekata poput balona.

– Sada ih, naravno, tražimo. Tako da mislim da vjerovatno pronalazimo još stvari- rekao je Jim Hims, vodeći demokrata u obavještajnom odboru Zastupničkog doma, za NBC.

Pentagon je rekao da pomnije proučava radar od otkrića balona.

Zvaničnici su rekli da se sada zna da su tri balona nakratko preletjela teritorij SAD-a tokom administracije Donalda Trampa u to vrijeme nisu otkriveni i jedan ranije tokom Bajdenova mandata.

Kakav je uticaj na američko-kineske veze?
SAD odustale su od posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Kini, čiji je cilj bio stabilizovat ozbiljno zategnute odnose, te su sankcionisale šest kineskih kompanija za koje se vjeruje da podupiru programe vojnih špijunskih balona.

Peking je osudio obaranje prvog balona, rekavši da je time “ozbiljno prekršena međunarodna praksa”. Zadržalo je pravo “korištenja potrebnih sredstava za rješavanje sličnih situacija”.

Kinezi nisu reagovali na posljednja obaranja, prenosi The Guardian.

Related Topics:

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno