Connect with us

Društvo

STARO NARODNO VJEROVANJE: Šta se radi s badnjakom i pšenicom nakon Božića

Danas je drugi dan Božića i badnjak i božićna pšenica su nam još u domovima. Šta s njima raditi nakon praznika i da li treba odlagati slamu i badnjak ili sačekati još neko vrijeme?

Badnjak je jedan od simbola Božića, a hrast za Slovene predstavlja sveto drvo. Nakon praznika ga mnogi bacaju u kontejner, pored, na ulicu i slično, a isto se dešava i sa božićnom pšenicom. Međutim, nikako ovo ne bi trebalo da radite.

– Trebalo bi da zadržimo nešto malo od tog badnjaka. Badnjak da spalimo, prije svega, na Badnje veče, zato što se tokom spaljivanja badnjaka ustvari izvršava taj ritual, kada se kaže “koliko varnica, toliko parica, toliko srećica”. Tako da, oni koji su to uradili dobro su uradili, pretpostavljam, po toj nekoj narodnoj tradiciji, ali ima i onih koji zagovaraju da badnjak treba čuvati i onda ga stavljaju na, ne znam, plodonosno drveće, da bi bilo još plodonosnije, a da bi se energija tog drveća prenijela na taj njihov badnjak i da bi oni imali plodove tog rada – objašnjava etnolog i novinar Jasna Jojić, pa dodaje:

– Sve ostalo, slamu, pšenicu, to isto tako ili treba negdje posaditi – pšenicu da dalje niče, a slamu negdje spakovati, kukuruzna zrnca i slično, da služe kao amajlija. Možda nešto staviti u novčanik, te sitne stvari kao što su zrnca kukuruza, pšenica i ostalo, kažu da privlače sreću, kao privlače sitne parice, pa ih onda ljudi često nose u novčaniku.

Koji se običaji vezuju za drugi dan Božića?
– Drugi dan Božića bi trebalo možda da odemo negdje u goste. Juče se nigdje nije išlo, mada mi već malo kršimo tu tradiciju i vidim da su mnogi pravili nekakve zabave… Ali Božić je porodični praznik i trebalo bi da se provede u okviru porodice, a drugog dana je u redu otići negdje u goste ili primiti goste – poručila je ona.

Društvo

STIŽU NOVE TABLICE? Pokrenuta inicijativa koja bi mogla promijeniti izgled vozila u BiH

Vozila na električni i hibridni pogon uskoro bi mogla dobiti nove tablice ukoliko prođe inicijativa za izmjene Pravilnika o registraciji vozila, a kojom bi se normativno uredilo uvođenje posebnih registarskih oznaka za njih.

Šta predviđa inicijativa za nove registarske oznake?

Inicijativu je ka Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine uputilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a  posebne oznake bile bi osnova za jednostavnije prepoznavanje vozila s nultom ili niskom emisijom te eventualno uvođenje ciljanih saobraćajnih, administrativnih i drugih pogodnosti.

“Inicijativom je predloženo da se, u okviru postojećeg sistema registracije vozila, razmotre odgovarajuća tehnička i normativna rješenja koja bi bila finansijski opravdana, jednostavna za primjenu i usklađena s nadležnostima institucija uključenih u postupak registracije. Uvođenje posebnih oznaka ne bi bilo samo pitanje vizuelnog razlikovanja vozila”, navodi se u saopštenju.

Koje bi pogodnosti mogle donijeti posebne tablice?

Kako dodaju, takav sistem mogao bi predstavljati preduslov za učinkovito provođenje budućih mjera kojima bi se podsticala upotreba vozila s nultom ili niskom emisijom, uključujući moguće pogodnosti u području parkiranja, pristupa zonama ograničenog saobraćaja, korištenja određenih saobraćajnih površina te poreskih i drugih administrativnih olakšica.

Šta kaže Ministarstvo civilnih poslova BiH?

“Posebne registarske oznake omogućile bi jasno i jednoznačno prepoznavanje električnih i hibridnih vozila u prometu. Istodobno bi osigurale osnovu za primjenu mjera koje, u okviru svojih nadležnosti, mogu uvoditi različite razine vlasti. Stoga smo Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine predložili da ovo pitanje uredi izmjenama Pravilnika o registraciji vozila”, izjavila je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Kako je ovo riješeno u evropskim državama?

Inače, slična rješenja već se primjenjuju u više evropskih država, uz različite modele označavanja.

“Njemačka, na primjer, koristi dodatnu oznaku ‘E’ na registarskoj pločici, dok su pojedine države uvele posebne boje slova, brojeva ili pozadine registarskih pločica. Zajednička svrha tih rješenja jest pouzdano prepoznavanje vozila koja ispunjavaju propisane okolišne i tehničke kriterije”, dodaju oni.

Ko odlučuje o uvođenju novih tablica u BiH?

U saopštenju se navodi da broj električnih i hibridnih vozila u Bosni i Hercegovini posljednjih godina raste, što zahtijeva postepeno prilagođavanje regulatornog i saobraćajnog sistema novim tehnologijama.

“Donošenje i izmjene podzakonskih propisa kojima se uređuje registracija vozila u nadležnosti su Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Pravilnik o registraciji vozila donosi Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, dok bi priprema i provođenje predloženog rješenja zahtijevalo saradnju s IDDEEA-om i nadležnim tijelima za registrovanje vozila”, zaključili su oni.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VRUĆINA NE POPUŠTA: BiH na udaru temperatura do 40°C!

Bosnu i Hercegovinu u subotu, 1. avgusta, očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz nastavak izraženog toplotnog talasa koji će u pojedinim krajevima donijeti temperature i do 40 stepeni Celzijusa. Meteorolozi upozoravaju da će najtoplije biti na jugu Hercegovine, dok će u većem dijelu zemlje preovladavati sunčano vrijeme uz slab do umjeren vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se uglavnom od 17 do 23 stepena, dok će na jugu biti do 27 stepeni. Najviša dnevna temperatura iznosiće od 33 do 39 stepeni, a u Hercegovini lokalno može dostići i 40 stepeni Celzijusa.

U većem dijelu BiH očekuje se sunčano vrijeme, dok je tokom poslijepodneva u planinskim predjelima centralne i zapadne Bosne moguća umjerena oblačnost uz rijetku pojavu kratkotrajnog pljuska ili grmljavine.

Zbog veoma visokih temperatura građanima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ JEDAN UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Stiže novo poskupljenje goriva u BiH, objavljen cjenovnik markiranja

U Službenom listu Bosne i Hercegovine je objavljen cjenovnik markiranja tečnih naftnih goriva, a na osnovu informacija koje su otkrivene, moglo bi doći do skoka cijene goriva u našoj zemlji.

Prema cjenovniku koje su odredile firme Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo, ConTek d.o.o. Ljubuški, Inspekt d.o.o. Zvornik i Authentix Inc iz Dalasa, cijena markiranja goriva na 1.000 litara iznosiće 33,18 KM bez PDV-a, odnosno 38,82 KM s PDV-om.

Samim tim, ako se cijena markiranja goriva prebaci na krajnje korisnike, može se očekivati skok od 3,88 feninga po litru.

Osim cijene za markiranje goriva, u objavi u Službenom listu navodi se da će ponovljeno arbitražno laboratorijsko ispitivanje po žalbi na prvo laboratorijsko ispitivanje koštati 1.200 KM, dok će uzorkovanje i analize koncentracije markera po vanrednom upitu klijenta koštati 800 KM. Ove cijene skaču na 1.404 KM i 936 KM s uračunatim PDV-om.

Firme koje će obavljati markiranje izabrane su na tenderu koji je raspisalo Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Konzorciju  koji predvodi Authentix iz Sjedinjenih Američkih Država je dobio ugovor za ovu djelatnost na pet godina.

Podsjetimo, do potpisivanja tog ugovora došlo je nakon što je Savjet ministara BiH krajem prošle godine usvojilo Pravilnik o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tečnih naftnih goriva (TNG).

Šta je markiranje?

Markiranje podrazumijeva dodavanje hemijskih markera u gorivo kako bi se mogla razlikovati njegova namjena i porezni status.

Proponenti markiranja tvrde da će se ovom praksom onemogućiti trgovina nekvalitetnim gorivima, a da će to za posljedicu imati smanjenje emisije štetnih materija iz motornih vozila, smanjenje sive ekonomije, povećanje prihoda od poreza te stvaranje jednakih tržišnih uslova za one koji uvoze i distribuiraju gorivo.

S druge strane, povećanje cijene goriva je samo jedna od stavki koje kao negativne ističu protivnici uvođenja ove prakse.

Osim toga, pojedine odredbe pravilnika mogle bi dovesti do povećanih gužvi na granicama, a sama praksa markiranja se provodi u malom broju evropskih zemalja.

Nastavi čitati

Aktuelno