Connect with us

Društvo

“Strahujem od novih obavještenja iz banke”

Tihi rast kamata u Srpskoj do kraja godine

Banke u Srpskoj su zaključno sa julom podigle kamatne stope na postojeće kredite od 0,2 do 0,3 odsto, a prema prognozama stručnjaka iz tog sektora, nizak rast kamata ostaće do kraja 2022. godine, dok za iduću za sada ne iznose očekivanja.

irektor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je zaključno sa krajem jula u bankarskom sektoru RS prisutan zanemariv rast kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite, kako za privredu tako i za stanovništvo.

– To je rast od 0,2 do 0,3 odsto na godišnjem nivou. Nema nekog drastičnog rasta kamatnih stopa. Banke su, skoro sve, svoje poslovanje tamo gdje su krediti vezani za euribor počele da mu se prilagođavaju – rekao je Glasu Srpske Šuput.

Kada je riječ o pritužbama klijenata na povećanje rate i kamatne stope, Šuput je dodao da do sada Ombudsman za bankarstvo nije zaprimio nijednu primjedbu.

– Ni pravna ni fizička lica nisu pisala Ombudsmanu za bankarstvo. U ovom trenutku i prema našim komunikacijama sa bankama, ni one nemaju veliki broj klijenata koji im se žale ili prigovora o pitanju rasta kamatnih stopa – podvukao je Šuput.

Prema njegovim prognozama, zanemariv rast kamatnih stopa ostaće do kraja godine.

– Neće tu nešto biti značajno u smislu da će doći do nekog velikog i drastičnog rasta kamatnih stopa na kredite. Šta će biti iduće godine, to opet zavisi od zadnjeg kvartala 2021. godine i kako će se kretati inflacija i euribor, te koje mjere će preduzimati Evropska centralna banka – podvukao je Šuput i ocijenio da je trenutno stanje zadovoljavajuće.

Podsjetio je da je šest banka u Srpskoj prilagodilo svoje poslovanje rastu euribora i povećalo iznos mjesečnog anuiteta. Naveo je da preostale dvije koje posluju na tržištu Srpske za tim još nisu posegnule.

– Mislim da te banke čekaju da vide kakve su promjene o pitanju euribora zaključno sa 30. septembrom pa će na osnovu toga odlučiti da li će povećati kamatne stope na kredite sa promjenljivom kamatnom stopom – rekao je Šuput.

Banjalučanka Milana M., koja ima kredit u jednoj od banaka koje posluju u gradu na Vrbasu, navela nam je da je prije 15 dana dobila od banke novi otplatni plan.

– U tom obavještenju vidim da mi je rata povećana sa 342 marke na 368. Pored toga, imam i još jedan kredit gdje je rata sa 91 KM povećana na 93. Dobro bi bilo da tako ostane, ali niko mi se u banci ne usudi reći da će to tako biti. Strahujem od novih obavještenja iz banke – rekla je Milana M.

Euribor
Euribor je od -0,55 na početku dostigao vrijednost od 1,077 odsto, a ekonomisti prognoziraju da će nastaviti da raste do kraja ove, a možda i sljedeće godine, što znači da bi i rate kredita mogle biti još veće. Stručnjaci navode da iznos za koji će biti povećane rate zavisi od iznosa kredita kao i perioda kada je on odobren.

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno