Connect with us

Društvo

“Strahujem od novih obavještenja iz banke”

Tihi rast kamata u Srpskoj do kraja godine

Banke u Srpskoj su zaključno sa julom podigle kamatne stope na postojeće kredite od 0,2 do 0,3 odsto, a prema prognozama stručnjaka iz tog sektora, nizak rast kamata ostaće do kraja 2022. godine, dok za iduću za sada ne iznose očekivanja.

irektor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je zaključno sa krajem jula u bankarskom sektoru RS prisutan zanemariv rast kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite, kako za privredu tako i za stanovništvo.

– To je rast od 0,2 do 0,3 odsto na godišnjem nivou. Nema nekog drastičnog rasta kamatnih stopa. Banke su, skoro sve, svoje poslovanje tamo gdje su krediti vezani za euribor počele da mu se prilagođavaju – rekao je Glasu Srpske Šuput.

Kada je riječ o pritužbama klijenata na povećanje rate i kamatne stope, Šuput je dodao da do sada Ombudsman za bankarstvo nije zaprimio nijednu primjedbu.

– Ni pravna ni fizička lica nisu pisala Ombudsmanu za bankarstvo. U ovom trenutku i prema našim komunikacijama sa bankama, ni one nemaju veliki broj klijenata koji im se žale ili prigovora o pitanju rasta kamatnih stopa – podvukao je Šuput.

Prema njegovim prognozama, zanemariv rast kamatnih stopa ostaće do kraja godine.

– Neće tu nešto biti značajno u smislu da će doći do nekog velikog i drastičnog rasta kamatnih stopa na kredite. Šta će biti iduće godine, to opet zavisi od zadnjeg kvartala 2021. godine i kako će se kretati inflacija i euribor, te koje mjere će preduzimati Evropska centralna banka – podvukao je Šuput i ocijenio da je trenutno stanje zadovoljavajuće.

Podsjetio je da je šest banka u Srpskoj prilagodilo svoje poslovanje rastu euribora i povećalo iznos mjesečnog anuiteta. Naveo je da preostale dvije koje posluju na tržištu Srpske za tim još nisu posegnule.

– Mislim da te banke čekaju da vide kakve su promjene o pitanju euribora zaključno sa 30. septembrom pa će na osnovu toga odlučiti da li će povećati kamatne stope na kredite sa promjenljivom kamatnom stopom – rekao je Šuput.

Banjalučanka Milana M., koja ima kredit u jednoj od banaka koje posluju u gradu na Vrbasu, navela nam je da je prije 15 dana dobila od banke novi otplatni plan.

– U tom obavještenju vidim da mi je rata povećana sa 342 marke na 368. Pored toga, imam i još jedan kredit gdje je rata sa 91 KM povećana na 93. Dobro bi bilo da tako ostane, ali niko mi se u banci ne usudi reći da će to tako biti. Strahujem od novih obavještenja iz banke – rekla je Milana M.

Euribor
Euribor je od -0,55 na početku dostigao vrijednost od 1,077 odsto, a ekonomisti prognoziraju da će nastaviti da raste do kraja ove, a možda i sljedeće godine, što znači da bi i rate kredita mogle biti još veće. Stručnjaci navode da iznos za koji će biti povećane rate zavisi od iznosa kredita kao i perioda kada je on odobren.

Related Topics:

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Društvo

DANAS POČINJE BOŽIĆNI POST! Prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku

Za pravoslavne vjernike sutra počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.

Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.

Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa Crkva post smatra značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i veoma moćnim sredstvom za postizanje punog spasenja.

Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.

Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.

Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno