Connect with us

Društvo

Sunčano i toplo, magla i radovi usporavaju saobraćaj

U BiH će danas biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Magla usporava saobraćaj.

Na jugu ostaje sunčanije i toplije, dok uveče dolazi novo naoblačenje sa zapada, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Vjetar slab promjenljiv, krajem dana u Krajini i Hercegovini umjeren jugo.

Maksimalna temperatura vazduha od 18 do 24, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 14 stepeni Celzijusovih.

Jutros je u većem dijelu zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac nula, Rudo, Bugojno i Drvar dva, Višegrad i Jajce tri, Drinić, Gacko i Livno četiri, Sanski Most, Zenica pet, Kalinovik, Srebrenica, Banjaluka, Bjelašnica, Grude, Ivan sedlo i Sarajevo šest, Kneževo, Bijeljina, Nevesinje i Tuzla sedam, Srbac, Doboj, Novi Grad, Prijedor i Bileća osam, Zvornik, Bihać i Stolac devet, Gradačac 10, Mrakovica 12, Mostar, Trebinje 14, te Neum 16 stepeni Celzijusovih.

Stanje na putevima
Saobraćaj u Republici Srpskoj i Federaciji BiH i ovog jutra otežava magla u kotlinama i uz riječne tokove, a kolovozi su mjestimično vlažni i klizavi, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Na dionicama na kojima se izvode radovi izmijenjen je režim vožnje.

Na graničnom prelazu Gradiška danas i sutra biće usporen saobraćaj zbog sanacije kolovoza, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Radovi će se izvoditi u periodu od 8.00 do 17.00 časova. Saobraćaj će se odvijati jednom kolovoznom trakom.

Na magistralnom putu Mostar-Nevesinje završeni su sanacioni radovi, tako da se saobraćaj odvija nesmetano.

Izmjene u saobraćaju su na dioniciama na kojima se izvode radovi, Gradiška-Nova Topola-Klašnice, Krivače-Bileća, Banjaluka-Srpske Toplice, Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/, Čelinac-Kotor Varoš, Sokolac-Podromanija, Teslić-Podjezera /entitetska granica/, Rudanka-Doboj, Stari Majdan-Banjaluka, Prijedor-Kozarac, Prijedor-Stara Rijeka, u tunelima Čeljigovići na putu Lapišnica-LJubogošta i Stambolčić na dionici Pale-Podgrab.

Zbog izgradnje dionice auto-puta od petlje Johovac do Vukosavlja, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja na petlji Johovac. Izmjena saobraćaja je i na petlji Rudanka, zbog izgradnje dionice auto-puta od mosta Rudanka do tunela Putnikovo brdo dva.

Produženi su radovi na regionalnim putevima Srbac-Gornja Vijaka-Razboj, Razboj-Tedin Han i Tedin Han-Teslić, te Jezero Šipovo.

Zbog opasnosti od pojave klizišta, na regionalnom putu Stari Ugljevik-Glavičice zabranjen je saobraćaj za sva vozila, a za teretna vozila između preduzeća Ruding, u mjestu Vučjak i raskrsnice u Mezgraji. Putnička vozila se preusmjeravaju preko lokalnog puta Modran-Ugljevik Selo, a teretna magistralnim putem Suvo Polje-Donja Trnova-Glavičice-Mezgraja.

Deminerski radovi izvode se na putu Polje-Podnovlje u mjestu Gornji Božinci kod Dervente zbog čega dolati povremenih obustava od 8.00 do 15.00 časova.

Klizišta usporavaju saobraćaj na magistralnom puta Foča-Goražde, u mjestu Filipovići i Ukrina-Gornja Vijaka.

Vangabaritni prevoz kreće se putnim pravcima Stanić Rijeka-Derventa-granični prelaz Brod i Ugar-Banjaluka-granični prelaz Gradiška, Stanić Rijeka-Karuše, granični prelaz Rača-Bijeljina-Zvornik-Vlasenice-Luke i granični prelaz Rača-Brčko-Modriča-Johovac-auto-put-Banjaluka, pa se vozačima savjetuje da voze opreznije i poštuju uputstva ovlaštenih lica iz pratnje.

U Federaciji BiH radi se na putevima Sarajevo-Vogošća u ulici Alipašina, Žitomislići-Počitelj zbog čega na toj dionici svakodnevno od 9.00 do 12.15 časova i od 13.15 do 15.00 časova dolazi do obustave saobraćaja, zatim na području Donjeg Vakufa, te na auto-putu Zenica sjever-Zenica jug i na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac.

Na graničnim prelazima jutros nisu zabilježena zadržavanja.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo nestabilno sa kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti nestabilno, pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima, praćenim grmljavinom uglavnom u južnim predjelima, dok se kraći sunčani intervali očekuju pretežno na sjeveru i krajnjem jugu.

Jutarnja temperatura vazduha biće između devet i 14, u višim predjelima od pet, a najviša dnevna između 15 i 23, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera, u Hercegovini jugo, prognoza je Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

POTPUNO NEZADOVOLJNI! Evo na šta se najviše žale ZATVORENICI u BiH?

I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

“Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

“Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

“Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

“Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

ZASTRAŠUJUĆA ČINJENICA! Srpska tri decenije bez imunologa, uskoro dobija dva

Republika Srpska već tri decenije nema niti jednog imunuloga zbog čega je otežano liječenje pacijenata koji boluju od autoimunih bolesti. Međutim, nadležni uvjeravaju da će se trenutno stanje ubrzo promijeniti.

Neke od pomenutih bolesti su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, Hronova bolest, multipla skleroza, dijabetes tip 1, Hašimoto sindrom, reumatska polimialgija, psorijaza, celijaklija, Sjögrenov sindrom, autoimuni hepatitis i druge.

Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić kaže kako će ova ustanova uskoro dobiti dva imunologa. Dva ljekara su, dodaje on, na specijalizaciji iz imunologije.

„Mi imamo specijalističku ambulantu za reumatologiju. Imamo reumatologa. Oblast imunologije bila je adekvatno i kvalitetno ‘pokrivena’. To nikada nije sporno. Mi mislimo da smo državetina, ali smo zapravo mali i tačno znamo šta nam treba. Nama treba svega par imunologa“, rekao je Đajić.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da ova visokoškolska ustanova radi na tome da dobije imunologe. On ističe da su dva ljekara koja su nedavno završila Medicinski fakultet izabrala upravo imunologiju kao specijalizaciju.

„U narednim godinama ćemo dobiti imunologa. Ipak, to nije pitanje za mene, nego za rukovodioce zdravstvenih ustanova. Zašto nemaju potrebu za imunolozima? Na medicinskom fakultetu imunolozi svakako trebaju. Izaći će klinička spacijalizacija i mi ćemo to imati, ali će za to trebati najmanje četiri godine“, kazao je Škrbić.

Predsjednica Saveza za rijetke bolesti Srpske Biljana Kotur kaže kako ne zna zašto Srpska nema imunologa, ali zna da ga mnogi pacijenti trebaju.

„Nekoliko puta su me kontaktirali i tražili imunologa, ali nisam mogla da im pomognem. Sigurno je da postoji potreba. Postoje rijetke imunološke bolesti zbog kojih bi nam trebao imunolog, ali ga nemamo“, rekla je Kotur.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

„Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

Ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog-kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom. U tom slučaju neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto, piše MojaHercegovina.

Nastavi čitati

Aktuelno