Connect with us

Svijet

ŠVAJCARSKA POVEĆAVA VOJNI BUDŽET, povlači i dio novca namijenjen BiH?

Zbog pojačane vojne potrošnje, ali i ekonomske krize koju su izazvali rat u Ukrajini i oporavak od pandemije korona virusa, mnoge vlade režu razvojnu pomoć, a jedan od pogođenih regiona će biti i zapadni Balkan.

Naime, kako pišu švajcarski mediji, Švajcarska priprema zakon kojim će u narednih četiri godine postepeno povećavati vojni budžet, a dio novca za oružje i vojsku bi trebalo da dođe rezanjem međunarodne pomoći.

Posebno pogođen region bi, kako ističe SWI, švajcarski javni emiter, trebalo da bude zapadni Balkan.

Ovaj medij ističe da će u naredne četiri godine u vojsku biti uloženo oko 4,6 milijardi dolara, a da zbog mehanizma kočenja javnog duga neće biti dozvoljeno zaduženje, što znači da će se morati rezati na drugim mjestima.

“Jedan prijedlog, koji prvenstveno podržavaju konzervativne stranke desnog centra, je da se polovina dodatnih sredstava za vojsku preusmjeri iz budžeta razvojne saradnje. Najveći dio toga bio bi uzet od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), što bi vjerovatno rezultiralo povlačenjem sredstava od šest do osam od 34 zemlje u fokusu švajcarske razvojne politike. To bi uključivalo Albaniju, Srbiju i BiH, zemlje sa velikom dijasporom u Švajcarskoj”, piše SWI.

SWI tvrdi da je zapadni Balkan region od velikog geostrateškog značaja nakon ruske invazije Ukrajine, te da EU povećava izdvajanja u region, a ne smanjuje ih zbog njegove strateške važnosti.

Inače, važno je napomenuti da je tačno da je EU povećala izdvajanja za zapadni Balkan, ali je istovremeno značajno postrožila kriterijume.

To znači da će teoretski region na raspolaganju imati veliku količinu novca, ali da ako ne ispuni stroge uslove neće dobiti novac.

Najbolji slučaj je BiH, koja ima još vrlo malo vremena da podnese listu reformi u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, nakon čega će trajno izgubiti 70 miliona evra. Osim toga, EU je značajan dio programa za zapadni Balkan, pod uticajem desno orijentisanih stranaka, usmjerila u programe bezbjednosti i suzbijanje ilegalnih migracija.

Jedna od zemalja koje će, kao i EU, povećati ulaganja u zapadni Balkan su SAD, koje planiraju u region investirati 2,5 milijardi dolara u narednih deset godina.

Matijas Her, direktor “Helvetasa” za istočnu Evropu, nevladine organizacije koja implementira razvojne programe švajcarske Vlade, upozorio je da bi povlačenje sa zapadnog Balkana bilo greška i u pogledu strateške bezbjednosti.

“Pojačavanje ulaganja u vojsku je legitiman interes Švajcarske. Međutim, razvojna saradnja je dio spoljne i bezbjednosne politike. Na zapadnom Balkanu razvojna saradnja značajno je doprinijela stabilizaciji regiona”, kaže on, prenosi SWI.

I Velika Britanija smanjuje ulaganja u razvojne programe, ali povećava sredstva u inostranstvu radi suzbijanja ilegalnih migracija, što je veliki politički problem u toj zemlji, a Bloomberg piše da će Vlada Britanije usmjeriti dodatnu potrošnju na stranu pomoć ka mjerama za podsticanje ljudi da ostanu u svojim zemljama umjesto da migriraju u Veliku Britaniju. Zapadni Balkan, ipak, za Vladu Britanije, po svemu sudeći, ostaje prioritet, ali će naglasak biti na sektoru bezbjednosti i suzbijanju ruskog i kineskog uticaja.

U Njemačkoj se vodi debata o ukidanju Ministarstva za razvoj, a internet portal Njemačkog radija ističe da njemački liberali, jedna od tri stranke koja čini njemačku saveznu vladu, želi u budžetu za 2025. godinu rezati ulaganja u međunarodni razvoj. Njemački radio ističe da se SDP, njihov koalicioni partner, protivi ovim mjerama, koje bi, kako tvrdi, bile protiv njemačkih interesa u inostranstvu.

Prema saznanjima Politica, njemačka Vlada blizu je odluke da ukine Ministarstvo za razvoj i premjesti svu razvojnu pomoć u Ministarstvo spoljnih poslova, čime bi, kako naglašavaju, došlo do povećanja efikasnosti i smanjenja birokratskih troškova.

Ekso Krajšer, direktor za Evropu nevladine organizacije “One”, tvrdi da će njemačka spoljna politika trpjeti štetu ako ukine ili smanji međunarodnu pomoć, a kao primjer je naveo Veliku Britaniju koja je 2020. pod vodstvom tadašnjeg premijera Borisa Džonsona smanjila međunarodnu pomoć i time, kako tvrdi, pretrpjela štetu za svoj međunarodni uticaj.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno