Connect with us

Svijet

Sve ukazuje na to da slijedi velika bitka za Herson

Odlučna bitka za grad Herson bi mogla da počne svaki čas. Oružane snage Ukrajine pokušavaju da postignu uspjeh prije izbora za Kongres SAD i početka zime, piše „Nova gazeta” a prenosi Sputnjik.

Vlasti Hersonske oblasti (pod ruskom kontrolom) planiraju da u narednim danima iz regiona izvedu 50 do 60 hiljada civila. „Ako krenu borbe, počeće artiljerijska kanonada, bombardovaće grad, bolje je odvesti ljude odatle, kao što radimo sada“, rekao je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saljdo.

Prema njegovim riječima, sada lokalne vlasti rade na povećanju kapaciteta prevoza trajektima i nabavljaju čamce. Na lijevu obalu Dnjepra seli se i vojno-civilna administracija Hersonske oblasti, a troškovi prevoza plaćaju se iz federalnog budžeta.

Saljdo je, takođe, rekao da je jedan od razloga za masovno premještanje civila opasnost od poplava, koje mogu da se dese u slučaju da ukrajinska vojska napadne Kahovsku hidroelektranu. Ipak, „Herson niko neće predavati, a vojska zna šta radi“, rekao je Saljdo.

Komandant Objedinjene grupacije ruske vojske, general armije Sergej Surovikin, saopštio je u srijedu da je situacija u hersonskom pravcu napeta i nije isključio donošenje „teških odluka“.

„Rukovodstvo NATO-a u Oružanim snagama Ukrajine već odavno zahtijeva od kijevskog režima ofanzivne operacije u hersonskom pravcu, ne hajući za žrtve, kako među ukrajinskim vojnicima, tako i među civilima“, rekao je Surovikin.

On je dodao da ruska strana ima podatke o tome da ukrajinska vojska namjerava da koristi zabranjene metode ratovanja u regionu, kao i da Kijev planira masovni raketni napad na branu Kahovske hidroelektrane i masovni, neselektivni raketno-artiljerijski napad na Herson. Takva dejstva mogu dovesti do uništavanja infrastrukture velikog industrijskog centra i velikih žrtava među civilima, upozorio je Surovikin, piše Sputnjik.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine u srijedu ujutru je saopštio da ruska vojska blokira rad operatera mobilnih komunikacija i interneta u Tavrijsku i Novoj Kahovki u Hersonskoj oblasti kako bi sakrila premještanje vojne tehnike i vojske.

Šef nikolajevske oblasno-vojne administracije Vitalij Kim je naveo da Rusi šalju saopštenja o tome da se treba evakuisati, pošto će Oružane snage Ukrajine granatirati Herson. „Znajući rusku taktiku, da se ukopavaju i prave utvrđenja u oblasti Čaplinke za topovsku artiljeriju, imam osjećaj da se Rusi spremaju da udare po Hersonu“, dodao je Kim na svom Telegram kanalu.

Popularnu priču o omiljenoj taktici ruske vojske, koja beskonačno granatira sama sebe, prihvatio je i Dmitrij Orlov, prethodni gradonačelnik Energodara, grada koji je od proljetos pod kontrolom Rusije. Prema njegovim riječima, ruska vojska ponovo granatira grad, usljed čega je oštećen energetski sistem, a grad je djelimično ostao bez struje.

Istovremeno, predstavnik administracije Hersonske oblasti Vladimir Rogov je u srijedu rekao da su ukrajinske snage pokušale da s 30 čamaca izvrše desant na Energodar kako bi zauzele grad zajedno sa Zaporoškom nuklearnom elektranom. Njihov pokušaj je spriječen, naveo je Rogov.

Pojedini analitičari u kijevskim medijima su već počeli da govore o tome da se očekuje da će Oružane snage Ukrajine uskoro postići uspjeh, prije svega u Hersonu. Ipak, kako je u intervjuu priznao ukrajinski vojni ekspert Oleg Ždanov, situacija oko grada je i dalje veoma teška. Prema njegovom mišljenju, ruska vojska sada pokušava da snabdije grupaciju u Hersonu municijom. Istovremeno, ruske snage su po Kahovskom mostu položile tri prelaza za tenkove i zahvaljujući tome dobile mogućnost da prebacuju tehniku preko Dnjepra.

U oblasti Hersona, takođe, cijevima dostavljaju gorivo, naveo je Ždanov, ocjenjujući da je prerano govoriti o operativnom opkoljavanju tog grada.

Sačuvati Herson od sudbine Marijupolja
Zamjenik predsjednika Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka Konstantin Sivkov smatra da je situacija u Hersonu veoma složena i za one koji napadaju, i za one koji se brane.

Ako se uzme u obzir specifičnost tog područja, Oružane snage Ukrajine mogu da pokušaju da izvedu napad na branu, kako bi poplavile to područje.

„Ruska vojska, prirodno, zna za te planove i priprema se da odbije napad. Gađaju se prije svega protivnički odredi, a civilno stanovništvo se izvodi iz grada kako ne bi dospjelo u zonu borbenih dejstava ili poplava. Vojska nastoji da zaštiti civile i ne želi da Herson bude razoren kao Marijupolj”, kaže Sivkov.

Tri ključna pravca za ukrajinske snage
Direktor Muzeja jedinica protivvazdušne odbrane Jurij Knutov kaže da Oružane snage Ukrajine sada gledaju u tri ključna pravca. Prvi je hersonski, a drugi je zaporoški, u kojem su ponovo pokušali da izvedu desant i gde je ponovo nagomilan veliki broj bespilotnih letjelica, oklopnih transportera i raznih sredstava za forsiranje Dnjepra.

Treći pravac je usmjeren ka Lisičansku i Severodonjecku, koji je i dalje aktuelan, iako se tamo uspješno nastavljaju odbrambene borbe.

„Uostalom, nije isključena ni mogućnost istovremenog napada u sva tri pravca. Očigledno, oni se mogu očekivati s poboljšanjem vremenskih prilika, iako su se nedavno ukrajinski odredi prebacivali i po kišnom vremenu“, konstatovao je Knutov.

(Politika)

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno