Connect with us

Zdravlje

SVE VEĆI PROBLEM DANAŠNJICE! Kako nas usamljenost ubija

Usamljenost se tiho širi našim društvom. Istraživanja kažu da se 60 odsto ljudi osjeća otuđeno. Robert Valdinger, profesor psihijatrije na Harvardovom medicinskom fakultetu, istražuje korijene ove rastuće epidemije usamljenosti čovječanstva i predlaže načine za njeno rješavanje.

Usamljenost je apsolutno epidemija u savremenom društvu, i iz deceniju u deceniju sve više raste. Usamljenost je osjećaj da smo „manje povezani sa drugim ljudima nego što želimo da budemo“. To je veoma subjektivno iskustvo, i po tome se razlikuje od izolacije, prenosi rts.rs.

Tako neko može namjerno da se izoluje i da se osjeća sjajno, navodi profesor Robert Valdinger, ali usamljenost je sasvim subjektivan doživljaj, jer činjenica je da se može biti usamljen i u gomili. Može se biti usamljen u braku, kao što možemo biti veoma zadovoljni i ne osjećati se usamljeno na vrhu planine.
Počevši od 1950-ih pa sve do danas, napominje profesor, ljudi sve manje ulagali u druge ljude. U nekim studijama, čak 60 odsto ljudi će reći da se osjećaju usamljeno većinu vremena. A najniže procjene su da 30-40 posto ljudi kaže da se osjeća usamljeno.

Mladi odrasli od 16 do 24 godine su najusamljenija starosna grupa, a opet, među starijim osobama, postoji porast usamljenosti, posebno kada ljudi gube prijatelje, gube partnere. Ali usamljenost je rasprostranjena širom sveta, u svim starosnim grupama, svim društvenim slojevima, svim demografskim kategorijama.

Postoji toliko mnogo faktora koji su odgovorni za ovu epidemiju usamljenosti, smatra profesor Valdinger. Oni nisu počeli sa digitalnom revolucijom. Usamljenost je bila u porastu, kao što znamo, barem od 1950-ih, djelimično zbog toga što smo postali mnogo mobilnije društvo u kome se porodične i prijateljske mreže prekidaju jer se ljudi sele radi posla i drugih vrsta mogućnosti poput obrazovanja.
S jedne strane to je donijelo određene prednosti, ali nas je odvojilo od tkiva pripadnosti sredini u kojoj smo rođeni i u kojoj smo proveli veći dio života.

Takođe, kada je televizija ušla u naše domove, došlo je do opadanja angažovanja u društvenim kontaktima. Ljudi su manje izlazili, ređe su izlazili u restorane, na zabave, zajedničke skupove. Rjeđe su pozivali prijatelje i rodbinu u goste.

Čini se da je sve to doprinijelo našoj sve većoj nepovezanosti i našem rastućem osjećaju usamljenosti. Dolaskom digitalne revolucije situacija se dodatno pogoršala, jer nas sve duže druži prikovane za ekrane, zahvaljujući softverima koji su posebno dizajnirani da privuku i što duže zadrže našu pažnju i drže nas podalje od ljudi do kojih nam je stalo.

Profesor Valdinger navodi rad Džulijane Holt-Lanstad koja je proučavala usamljenost i otkrila da je ona podjednako opasna po naše zdravlje kao i pušenje pola kutije cigareta dnevno. Smatra se da je stres jedan od glavnih uzroka narušavanja fizičkog zdravlja koji dolazi od usamljenosti, ali vjerovatno postoje i drugi uzroci.

I pored toga, istraživanje pokazuje da ljudi koji su usamljeni u kasnijem životnom dobu imaju brži pad kognitivnih sposobnosti, tako da ovaj isti proces povećanog ili smanjenog stresa utiče na starenje našeg mozga. I mnoge druge studije pokazuju da je jedini izbor koji možemo da napravimo i koji će nas najvjerovatnije održati na dobrom putu blagostanja da ulažemo u naše odnose sa drugim ljudima.

Profesor naglašava da sve vrste odnosa, a ne samo sa najbližima čine da se osjećamo povezanima. To može biti i poštar, kasirka, komšija i brojni slučajni susreti. Svi ovi kontakti se mogu učiniti ličnijim i mnogo doprinijeti da se drugi ljudi osjećaju kao da pripadaju, a ujedno se i mi sami osjećamo povezanije.

Mnogi ljudi koji su usamljeni osjećaju da drugi ne žele da budu sa njima, a ono što znamo je da usamljeni ljudi ponekad mogu da odaju poruku da ne žele da im se priđe jer se plaše drugih; boje se sveta, ističe profesor.

Zato bi usamljeni ljudi mogli da nauče više o gestovima koji će drugima poslati poruku: „Želeo bih da se povežem“, čak i kada se pomalo plaše da to urade. Tako se zapravo razvija oblik kognitivne terapije ponašanja gde se ljudi podučavaju ovim društvenim vještinama i uče kako da revidiraju svoje pretpostavke o tome da ih drugi ljudi ne žele.

Profesor Robert Valdinger preporučuje da ako se osećate usamljeno i pomalo uplašeno da nađete društvo, uključite se u aktivnosti oko drugih ljudi gde se osećate prijatno i vidite kako će da se razvija situacija. Vi pripadate. Ti si važan. Povezani ste, poručuje profesor.

Related Topics:

Zdravlje

ŠKRBIĆ NAJAVIO! “Od jeseni moguće liječenje pacijenata iz Srpske RUSKOM VAKCINOM PROTIV RAKA”

Nova ruska vakcina protiv melanoma je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja, a banjalučki Medicinski fakultet spreman je da se uključi u klinička ispitivanja i Republika Srpska opredijeljena da se ova vakcina primjenjuje i kod domaćih pacijenata.

Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić rekao je za RTRS da ruski timovi rade na još četiri ili pet vakcina za druge vrste tumora.

– Oni već to imaju spremno i neće sjediti skrštenih ruku, timovi rade na tome. Mene je upravo zainteresovala mogućnost da i mi pripremimo pacijente koji bi potencijalno odgovarali takvoj terapiji – rekao je on.
Škrbić je dodao da sutra putuje u Rusiju i da namjerava da vidi kako se Medicinski fakultet može uključiti u ispitivanja, ali i da ponudi određeni broj pacijenata za liječenje.

– Oni će morati da profilišu koji pacijenti će moći da prime terapiju – rekao je on, dodajući da očekuje da će grupa pacijenata iz Republike Srpske već na jesen moći da primi vakcinu.

Škrbić je pojasnio da bi na početku pacijenti iz Srpske morali da idu u Rusiju, ali da je moguće da će kasnije biti omogućena primjena ove vakcine i u Srpskoj.
Podsjećamo, tvorac vakcine protiv melanoma je direktor Instituta “Gamaleja” Aleksandar Gincburg, koji je napravio i MRNK vakcinu protiv raka personalizovanu za svaki određeni tumor i svakog određenog pacijenta.

Sa Gincburgom, koji je i tvorac vakcine sputnjik V, nedavno je u Moskvi razgovarao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i to upravo o mogućnostima primjene vakcine protiv melanoma u Srpskoj.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Zdravlje

ODLIČNE ZA ZDRAVLJE! Kao trešnje utiču na tijelo?

Iako im cijene rastu iz godine u godinu, teško je odoljeti ukusu ovih slatkih delikatesa, koje su bogate hranljivim materijama i zdravstveno korisnim svojstvima.

Trešnje, iako su uglavnom sastavljene od vode – oko 80 odsto – snabdjevaju tijelo vrijednim hranljivim materijama. Porcija od 100 g sadrži, između ostalog, 16 g ugljenih hidrata i 2 g vlakana. Nizak sadržaj masti – 0,2 g i proteina – 1,06 g, čini ih laganim, ali vrijednim dodatkom ishrani.
Ovo voće je odličan izvor vitamina C – 7 mg na 100 g, ključnog za izgradnju imuniteta i zaštitu ćelija od oksidativnog oštećenja. Pored toga, trešnje obezbjeđuju folnu kiselinu, vitamine A, E i K, kao i minerale poput kalcijuma, gvožđa, kalijuma (222 mg) i joda, čiji je sadržaj impresivnih 330 mg u 100 g voća.
Trešnje su bogate polifenolima i antocijaninima, koji imaju antiinflamatorno dejstvo i djeluju protiv oksidativnog stresa. Studije pokazuju da ovo voće može efikasno da smanji oštećenja kože uzrokovana slobodnim radikalima i takođe ublaži upale. Moguće je da mogu da smanje rizik od razvoja bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes tipa 2.

Jedna od najvećih prednosti trešanja je njihov sadržaj vlakana, što pozitivno utiče na digestivni sistem. Redovna konzumacija ovih plodova može da poboljša rad crijeva i spriječi zatvor. Obrok bogat vlaknima takođe pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Podjednako važan sastojak prisutan u trešnjama je jod, esencijalni element za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Adekvatna količina joda u ishrani doprinosi proizvodnji hormona štitne žlijezde, koji utiču na razvoj i metabolizam tijela. Idealan su dodatak ishrani starijih osoba zato što sadrže kalijum, koji pomaže u regulisanju krvnog pritiska i podržava zdravlje srca. Pored toga, puni su bioaktivnih sastojaka koji mogu da poboljšaju kvalitet sna i smanje rizik od demencije.

Uprkos relativno visokom sadržaju prirodnih šećera (13 g na 100 g), trešnje imaju nizak glikemijski indeks. To znači da dijabetičari mogu da konzumiraju ovo voće, iako u umjerenim količinama, bez rizika od naglih skokova glukoze u krvi, piše Mondo.

Trešnje je najbolje jesti sirove, ubrane direktno sa drveta ili kupljene na lokalnoj pijaci. Mogu da se koriste na mnogo načina u kuhinji. Ovo je voće koje ne samo da oduševljava svojim ukusom, već i pruža tijelu brojne zdravstvene koristi. To je dobar razlog da ih češće jedete tokom ljetnje sezone i uvedete ih u svoju svakodnevnu ishranu.

Nastavi čitati

Zdravlje

OVAJ BOL NIPOŠTO ne smijete ignorisati jer ukazuje na SRČANI UDAR

Brza reakcija i prepoznavanje ranih simptoma srčanog udara mogu bukvalno spasiti život, upozoravaju kardiolozi. Jedan od najvažnijih znakova koje tijelo šalje jeste bol u ruci – najčešće u lijevoj, ali ni bol u desnoj ruci ne treba zanemariti.

Naime, bol koji se javlja u lijevoj ruci jedan je od klasičnih simptoma srčanog udara, jer su nervni putevi srca i ruke međusobno povezani. Međutim, ljekari naglašavaju da kod određenih pacijenata, posebno žena, bol može prenijeti i u desnu ruku, ramena ili čak u leđa. Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju i na druge simptome koji mogu ukazivati na srčani udar.

Jedan od rjeđih simptoma koji takođe može ukazivati na problem sa srcem jeste – napad kašlja bez prisustva prehlade ili infekcije.
Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama vrijeme presudno. Ako primijetite neki od ovih simptoma kod sebe ili druge osobe, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne pokušavajte da „sačekate da prođe“, jer odlaganje može imati kobne posljedice.

Prevencija i redovne kontrole kod ljekara takođe igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Zdrav način života, pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa – najbolji su saveznici u borbi protiv srčanih bolesti, piše Naj žena.

Nastavi čitati

Aktuelno