Zdravlje
SVE VEĆI PROBLEM DANAŠNJICE! Kako nas usamljenost ubija

Usamljenost se tiho širi našim društvom. Istraživanja kažu da se 60 odsto ljudi osjeća otuđeno. Robert Valdinger, profesor psihijatrije na Harvardovom medicinskom fakultetu, istražuje korijene ove rastuće epidemije usamljenosti čovječanstva i predlaže načine za njeno rješavanje.
Usamljenost je apsolutno epidemija u savremenom društvu, i iz deceniju u deceniju sve više raste. Usamljenost je osjećaj da smo „manje povezani sa drugim ljudima nego što želimo da budemo“. To je veoma subjektivno iskustvo, i po tome se razlikuje od izolacije, prenosi rts.rs.
Tako neko može namjerno da se izoluje i da se osjeća sjajno, navodi profesor Robert Valdinger, ali usamljenost je sasvim subjektivan doživljaj, jer činjenica je da se može biti usamljen i u gomili. Može se biti usamljen u braku, kao što možemo biti veoma zadovoljni i ne osjećati se usamljeno na vrhu planine.
Počevši od 1950-ih pa sve do danas, napominje profesor, ljudi sve manje ulagali u druge ljude. U nekim studijama, čak 60 odsto ljudi će reći da se osjećaju usamljeno većinu vremena. A najniže procjene su da 30-40 posto ljudi kaže da se osjeća usamljeno.
Mladi odrasli od 16 do 24 godine su najusamljenija starosna grupa, a opet, među starijim osobama, postoji porast usamljenosti, posebno kada ljudi gube prijatelje, gube partnere. Ali usamljenost je rasprostranjena širom sveta, u svim starosnim grupama, svim društvenim slojevima, svim demografskim kategorijama.
Postoji toliko mnogo faktora koji su odgovorni za ovu epidemiju usamljenosti, smatra profesor Valdinger. Oni nisu počeli sa digitalnom revolucijom. Usamljenost je bila u porastu, kao što znamo, barem od 1950-ih, djelimično zbog toga što smo postali mnogo mobilnije društvo u kome se porodične i prijateljske mreže prekidaju jer se ljudi sele radi posla i drugih vrsta mogućnosti poput obrazovanja.
S jedne strane to je donijelo određene prednosti, ali nas je odvojilo od tkiva pripadnosti sredini u kojoj smo rođeni i u kojoj smo proveli veći dio života.
Takođe, kada je televizija ušla u naše domove, došlo je do opadanja angažovanja u društvenim kontaktima. Ljudi su manje izlazili, ređe su izlazili u restorane, na zabave, zajedničke skupove. Rjeđe su pozivali prijatelje i rodbinu u goste.
Čini se da je sve to doprinijelo našoj sve većoj nepovezanosti i našem rastućem osjećaju usamljenosti. Dolaskom digitalne revolucije situacija se dodatno pogoršala, jer nas sve duže druži prikovane za ekrane, zahvaljujući softverima koji su posebno dizajnirani da privuku i što duže zadrže našu pažnju i drže nas podalje od ljudi do kojih nam je stalo.
Profesor Valdinger navodi rad Džulijane Holt-Lanstad koja je proučavala usamljenost i otkrila da je ona podjednako opasna po naše zdravlje kao i pušenje pola kutije cigareta dnevno. Smatra se da je stres jedan od glavnih uzroka narušavanja fizičkog zdravlja koji dolazi od usamljenosti, ali vjerovatno postoje i drugi uzroci.
I pored toga, istraživanje pokazuje da ljudi koji su usamljeni u kasnijem životnom dobu imaju brži pad kognitivnih sposobnosti, tako da ovaj isti proces povećanog ili smanjenog stresa utiče na starenje našeg mozga. I mnoge druge studije pokazuju da je jedini izbor koji možemo da napravimo i koji će nas najvjerovatnije održati na dobrom putu blagostanja da ulažemo u naše odnose sa drugim ljudima.
Profesor naglašava da sve vrste odnosa, a ne samo sa najbližima čine da se osjećamo povezanima. To može biti i poštar, kasirka, komšija i brojni slučajni susreti. Svi ovi kontakti se mogu učiniti ličnijim i mnogo doprinijeti da se drugi ljudi osjećaju kao da pripadaju, a ujedno se i mi sami osjećamo povezanije.
Mnogi ljudi koji su usamljeni osjećaju da drugi ne žele da budu sa njima, a ono što znamo je da usamljeni ljudi ponekad mogu da odaju poruku da ne žele da im se priđe jer se plaše drugih; boje se sveta, ističe profesor.
Zato bi usamljeni ljudi mogli da nauče više o gestovima koji će drugima poslati poruku: „Želeo bih da se povežem“, čak i kada se pomalo plaše da to urade. Tako se zapravo razvija oblik kognitivne terapije ponašanja gde se ljudi podučavaju ovim društvenim vještinama i uče kako da revidiraju svoje pretpostavke o tome da ih drugi ljudi ne žele.
Profesor Robert Valdinger preporučuje da ako se osećate usamljeno i pomalo uplašeno da nađete društvo, uključite se u aktivnosti oko drugih ljudi gde se osećate prijatno i vidite kako će da se razvija situacija. Vi pripadate. Ti si važan. Povezani ste, poručuje profesor.
Zdravlje
STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.
Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.
Kako stres utiče na srce
Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.
Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.
Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.
Zdravlje
DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.
Lomljivi nokti, suve usne
Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.
Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.
Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.
Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu
Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.
Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.
Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.
Kuhinjica
OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.
Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.
U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.
Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.
Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.
Sastojci:
Jedna šaka bobičastog voća
Dvije šolje kokosove vode
Pola avokada
Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)
Priprema:
Sve izblendajte i popijte na prazan stomak
-
Hronika2 dana ago
ORUŽANA PLJAČKA U BANJALUCI: U toku potraga za razbojnikom
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL BOMBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje
-
Politika3 dana ago
DODIK BRANI OSUĐENU LE PEN! “Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike”
-
Politika2 dana ago
DODIK DAO 840.000 dolara za skidanje sankcija navodi HAARETZ
-
Društvo2 dana ago
EKSTREMNO HLADNO VRIJEME JURI PREMA NAMA! Pogledajte kakav “monstrum” stiže iz Rusije! (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana ago
“NINKOVIĆ NA APARATIMA”: I rukovodstvo Skupštine grada Banjaluka priznalo, POSLOVNIK NEUSTAVAN
-
Politika2 dana ago
KOVAČEVIĆ UDARIO NA VUKANOVIĆA “On je sredstvo Sarajeva za ostvarenje njihovog cilja – POLITIČKU ELIMINACIJU DODIKA”
-
Politika2 dana ago
KREĆU PRVE UPLATE: Hoće li bh. političari pustiti niz vodu milijardu evra?