Connect with us

Zdravlje

SVE VEĆI PROBLEM DANAŠNJICE! Kako nas usamljenost ubija

Usamljenost se tiho širi našim društvom. Istraživanja kažu da se 60 odsto ljudi osjeća otuđeno. Robert Valdinger, profesor psihijatrije na Harvardovom medicinskom fakultetu, istražuje korijene ove rastuće epidemije usamljenosti čovječanstva i predlaže načine za njeno rješavanje.

Usamljenost je apsolutno epidemija u savremenom društvu, i iz deceniju u deceniju sve više raste. Usamljenost je osjećaj da smo „manje povezani sa drugim ljudima nego što želimo da budemo“. To je veoma subjektivno iskustvo, i po tome se razlikuje od izolacije, prenosi rts.rs.

Tako neko može namjerno da se izoluje i da se osjeća sjajno, navodi profesor Robert Valdinger, ali usamljenost je sasvim subjektivan doživljaj, jer činjenica je da se može biti usamljen i u gomili. Može se biti usamljen u braku, kao što možemo biti veoma zadovoljni i ne osjećati se usamljeno na vrhu planine.
Počevši od 1950-ih pa sve do danas, napominje profesor, ljudi sve manje ulagali u druge ljude. U nekim studijama, čak 60 odsto ljudi će reći da se osjećaju usamljeno većinu vremena. A najniže procjene su da 30-40 posto ljudi kaže da se osjeća usamljeno.

Mladi odrasli od 16 do 24 godine su najusamljenija starosna grupa, a opet, među starijim osobama, postoji porast usamljenosti, posebno kada ljudi gube prijatelje, gube partnere. Ali usamljenost je rasprostranjena širom sveta, u svim starosnim grupama, svim društvenim slojevima, svim demografskim kategorijama.

Postoji toliko mnogo faktora koji su odgovorni za ovu epidemiju usamljenosti, smatra profesor Valdinger. Oni nisu počeli sa digitalnom revolucijom. Usamljenost je bila u porastu, kao što znamo, barem od 1950-ih, djelimično zbog toga što smo postali mnogo mobilnije društvo u kome se porodične i prijateljske mreže prekidaju jer se ljudi sele radi posla i drugih vrsta mogućnosti poput obrazovanja.
S jedne strane to je donijelo određene prednosti, ali nas je odvojilo od tkiva pripadnosti sredini u kojoj smo rođeni i u kojoj smo proveli veći dio života.

Takođe, kada je televizija ušla u naše domove, došlo je do opadanja angažovanja u društvenim kontaktima. Ljudi su manje izlazili, ređe su izlazili u restorane, na zabave, zajedničke skupove. Rjeđe su pozivali prijatelje i rodbinu u goste.

Čini se da je sve to doprinijelo našoj sve većoj nepovezanosti i našem rastućem osjećaju usamljenosti. Dolaskom digitalne revolucije situacija se dodatno pogoršala, jer nas sve duže druži prikovane za ekrane, zahvaljujući softverima koji su posebno dizajnirani da privuku i što duže zadrže našu pažnju i drže nas podalje od ljudi do kojih nam je stalo.

Profesor Valdinger navodi rad Džulijane Holt-Lanstad koja je proučavala usamljenost i otkrila da je ona podjednako opasna po naše zdravlje kao i pušenje pola kutije cigareta dnevno. Smatra se da je stres jedan od glavnih uzroka narušavanja fizičkog zdravlja koji dolazi od usamljenosti, ali vjerovatno postoje i drugi uzroci.

I pored toga, istraživanje pokazuje da ljudi koji su usamljeni u kasnijem životnom dobu imaju brži pad kognitivnih sposobnosti, tako da ovaj isti proces povećanog ili smanjenog stresa utiče na starenje našeg mozga. I mnoge druge studije pokazuju da je jedini izbor koji možemo da napravimo i koji će nas najvjerovatnije održati na dobrom putu blagostanja da ulažemo u naše odnose sa drugim ljudima.

Profesor naglašava da sve vrste odnosa, a ne samo sa najbližima čine da se osjećamo povezanima. To može biti i poštar, kasirka, komšija i brojni slučajni susreti. Svi ovi kontakti se mogu učiniti ličnijim i mnogo doprinijeti da se drugi ljudi osjećaju kao da pripadaju, a ujedno se i mi sami osjećamo povezanije.

Mnogi ljudi koji su usamljeni osjećaju da drugi ne žele da budu sa njima, a ono što znamo je da usamljeni ljudi ponekad mogu da odaju poruku da ne žele da im se priđe jer se plaše drugih; boje se sveta, ističe profesor.

Zato bi usamljeni ljudi mogli da nauče više o gestovima koji će drugima poslati poruku: „Želeo bih da se povežem“, čak i kada se pomalo plaše da to urade. Tako se zapravo razvija oblik kognitivne terapije ponašanja gde se ljudi podučavaju ovim društvenim vještinama i uče kako da revidiraju svoje pretpostavke o tome da ih drugi ljudi ne žele.

Profesor Robert Valdinger preporučuje da ako se osećate usamljeno i pomalo uplašeno da nađete društvo, uključite se u aktivnosti oko drugih ljudi gde se osećate prijatno i vidite kako će da se razvija situacija. Vi pripadate. Ti si važan. Povezani ste, poručuje profesor.

Related Topics:

Zdravlje

DRAMATIČNO U NJEMAČKOJ! Zbog majmunskih boginja zatvorena škola

Škola u blizini Kelna, u zapadnoj Njemačkoj, zatvorena je iz predostrožnosti nakon što je nova varijanta mpoks virusa otkrivena kod dvoje đaka.

Učenici škole za djecu sa posebnim potrebama u Rosrathu prelaze na onlajn nastavu do petka, saopštila je okružna administracija Rajniš-Bergiš distrikta, prenijela je agencija “DPA”.

Četiri člana jedne porodice koja živi u distriktu, uključujući dvoje djece, zaraženi su takozvanom “kladom 1b virusa majmunskih boginja”. Prema informacijama iz distrikta, porodica se nalazi u karantinu, a simptomi su za sada blagi.

Zdravstveni odsjek i školska uprava donijeli su ovu preventivnu mjeru nakon intenzivnih konsultacija sa njemačkim institutom za kontrolu bolesti, Robert Koh, i drugim specijalizovanim institucijama, zbog djece kojoj je potrebna posebna zaštita.

Školske prostorije ostaće zatvorene kako bi se sprečio blizak kontakt među učenicima i time dalja moguća transmisija mpoks virusa. Petak je posljednji nastavni dan prije božićnih praznika. Pretpostavlja se da je zaraza potekla od putovanja člana porodice u Afriku.

Za sada nisu otkrivene dodatne infekcije, izjavila je portparolka distrikta. Simptomi mpox virusa uključuju karakteristični osip na koži, a često su prisutni i opšti simptomi bolesti poput groznice, glavobolje i bolova u mišićima. Smrtni ishodi su rijetki.

Virus, ranije poznat kao majmunske boginje, nije mnogo zarazan.

“Za prenos mpoks virusa neophodan je blizak fizički kontakt”, navodi institut Robert Koh.

Virus se uglavnom prenosi kontaktom kože na kožu, poput seksualnog odnosa, zagrljaja, masaže ili ljubljenja. U avgustu, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je “vanrednu situaciju od međunarodnog značaja” zbog nove varijante virusa i povećanja broja slučajeva mpoksa u Africi.

Prirodni domaćini mpoks virusa su glodari iz Zapadne i Centralne Afrike. Patogeni su manje prilagođeni majmunima i ljudima.

Od ljeta 2023. godine, broj slučajeva se prijavljuje kontinuirano, ali na niskom nivou u jednocifrenim ili niskim dvocifrenim brojevima na mjesečnom nivou. Do sada u Njemačkoj nisu zabilježeni smrtni slučajevi, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Zdravlje

Zašto je čokoladno mlijeko dobro za djecu? VJEROVALI ILI NE DIŽE IMUNITET

Čokoladno mlijeko je poslastica koju djeca obožavaju.

Ono nadopunjuje nutritivne nedostatke s kojima se mnogi suočavaju, pružajući odličnu opciju za izbirljive mališane ili one koji ne vole okus običnog mlijeka.

Ali, mnogi roditelji su zabrinuti; smiju li djeca piti čokoladno mlijeko zbog dodanog šećera koji sadrži?

Nutritivna vrijednost čokoladnog mlijeka
Malo čokoladno mlijeko od 0.2 litre, odnosno jedna porcija čokoladnog mlijeka, ima 150 kalorija, 8 grama proteina, 24 grama ugljikohidrata (10 grama dodanog šećera), kalcij, vitamin D i druge ključne nutrijente. Za usporedbu, obično mlijeko ima 105 kalorija i 12 grama ugljikohidrata bez dodanog šećera.

Čokoladno mlijeko obezbjeđuje niz važnih nutrijenata, a istraživanja pokazuju da je korisno za zdravlje. Studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Nutrition and Metabolism, pokazala je da dnevna konzumacija šalice mlijeka može smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze, piše Parents, prenosi Index.

Mliječni proizvodi sadrže 18 od 22 esencijalna nutrijenta, uključujući kalcij, fosfor, magnezij i vitamin D, koji su ključni za zdravlje i metabolizam. Prehrambene smjernice ističu da mlijeko pomaže u nadoknadi nutrijenata poput kalcija, kalija i vitamina D, što čokoladno mlijeko čini zdravim izborom.

Glavni nutrijenti u čokoladnom mlijeku
Kalcij: Ključan za rast i čvrstoću kostiju, posebno tokom djetinjstva i adolescencije. Mliječni proizvodi sprečavaju bolesti kostiju i podržavaju mineralizaciju.

Vitamin D: Pomaže kalciju u jačanju kostiju. Mlijeko je jedan od rijetkih izvora vitamina D.

Proteini: Potiču rast i oporavak mišića, posebno kod aktivne djece.

Fosfor: Važan za čvrste kosti, zube i obnavljanje tkiva.

Kalij: Podržava rast, rad mišića i srčani ritam. Jedna šalica mlijeka ima oko 360 mg kalija.

Vitamin A: Pomaže rastu, razvoju i jačanju imunološkog sistema.

Smiju li mala djeca piti čokoladno mlijeko?
Da, mala djeca smiju piti čokoladno mlijeko. Mliječni proizvodi su glavni izvor tri od četiri ključna nutrijenta za zdravlje kod djece od dvije do 18 godina: kalcij, kalij i vitamin D.

Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala piti čokoladno mlijeko jer mlijeko s okusom sadrži više šećera nego što se preporučuje za tu dob. Stručnjaci preporučuju obično mlijeko koje je bogato nutrijentima i ključnim vitaminima za razvoj djeteta.

Nastavi čitati

Zdravlje

VIRUSI HARAJU! Koliko je u Srpskoj oboljelih od respiratornih infekcija

U Republici Srpskoj su od 2. do 8. decembra prijavljena 553 oboljenja slična gripu, najviše u regijama Foče i Istočnog Sarajeva, a u bolnicama 84 slučaja teške akutne respiratorne infekcije, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo.

U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je 55 pacijenata oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije, u bolnicama u Prijedoru devet, u Doboju osam, u Gradišci pet, u Foči jedan, Trebinju i Nevesinju po tri pacijenta.

Iz Instituta kažu da su najviše od teške akutne respiratorne infekcije obolijevale osobe u dobu od 30 do 64 godine i stariji od 65 godina.

Domovi zdravlja su u istom periodu prijavili 5.042 akutne respiratorne infekcije.

Kada je riječ o ovim i oboljenjima sličnim gripu, najveći broj oboljelih je u dobu od pet do 14 godina i od 30 do 64 godine, kažu u Institutu.

Nastavi čitati

Aktuelno