Connect with us

Politika

SVI HOĆE DIO KOLAČA Svi bi u izvršnu vlast, ali kriju u koju fotelju

Političke partije koje su priklonjene vladajućoj većini u Republici Srpskoj ne kriju da im je cilj ulazak u novi saziv Vlade RS, koju će predvoditi SNSD, ali kriju s kojim adutima i zahtjevima će pred Milorada Dodika, novoizabranog predsjednika RS, i njegovog kandidata za premijera Radovana Viškovića.

Višković, koji bi, po svemu sudeći, trebalo da ostane na mjestu predsjednika Vlade RS, najavio je da će vlast u Srpskoj biti formirana najkasnije do 15. decembra.

“Nakon što predsjednik Republike Srpske i poslanici polože zakletvu, onda predsjednik Republike, po Ustavu, dolazi u poziciju da predloži mandatara, a mandatar, po zakonskim rokovima, da obezbijedi većinu”, rekao je Višković.

Odgovarajući na pitanje da li će biti nekih iznenađenja u Vladi, on je dodao da je politika uvijek puna iznenađenja.

A čim je Dodik prije nekoliko dana najavio da će Višković ponovo biti mandatar, počele su kalkulacije ko bi mogao popuniti 16 fotelja u izvršnoj vlasti, a koja bi trebalo da ima mandat od dvije godine, nakon čega će biti biran novi saziv Vlade.

Takođe, Dodik je rekao da će na čelu ministarstava biti novih imena.

Pored SNSD-a, još četiri partije računaju na udobna mjesta na Trgu Republike Srpske, ali isto tako na eventualni poziv budućeg premijera sigurno će se odazvati i Socijalistička partija Srpske (SPS) i Demokratski narodni savez (DNS), što su “Nezavisnim novinama” potvrdili predsjednici ovih stranaka Goran Selak i Nenad Nešić. U Administrativni centar Vlade Srpske po pozivu bi došli i predstavnici Pokreta za državu, koji čini deset probošnjačkih stranaka.

Ono što je sasvim sigurno, SNSD-u će kao najjačoj partiji pripasti najviše ministarskih mjesta, a kada bismo govorili o pojedinačnim resorima, teško je očekivati da će Dodik nekom van svoje stranke prepustiti neka od ključnih, poput Ministarstva unutrašnjih poslova, finansija ili poljoprivrede.

Iz SNSD-a ne otkrivaju ništa po pitanju ministarstava, ali govore o drugom cilju:

“Inicijativa gospodina Dodika je da pokušamo napraviti širu koaliciju kako bismo imali dvotrećinsku većinu i na taj način prije svega zaštititi funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH. O ostalim stvarima ćemo razgovarati uskoro”, poručio je Denis Šulić iz SNSD-a.

Najviše očekivanja za ulazak u novi saziv Vlade može da ima Socijalistička partija, ali iz stranke koju predvodi Petar Đokić kažu da će svoju ponudu iznijeti na sastanku.

“SP ima očekivanja da u skladu sa svojim izbornim rezultatom i svim onim što je dogovarano u prethodnom periodu bude dio buduće vlasti”, kaže za “Nezavisne” Srđan Todorović iz SP-a i tvrdi da nisu razmišljali o pojedinačnim foteljama.

“Mi uopšte nismo govorili o tome, niti imamo neki stav da moramo imati toliko i toliko resora, a ostali ovoliko”, dodaje Todorović. Istim se vodi i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa.

“Ne znamo na koji način će se voditi pregovori. Treba da vidimo kako će se postaviti SNSD, onda ćemo zauzeti stav”, kazao je “Nezavisnim” Čubrilović.

Ministarskim foteljama nada se i Ujedinjena Srpska, ali ni oni poput svojih koalicionih partnera ne žele otkrivati očekivanja.

“Važno je da imamo zajednički stav i kompromis i tek poslije tog sastanka možemo da otvorimo priču o resorima i mjestima”, poručio je Nenad Stevandić.

Ništa konkretno nismo čuli ni od lidera NPS Darka Banjca.

“Dosad nije bilo razgovora. Mi nećemo ništa da prejudiciramo prije sastanka. Tada ćemo razgovarati i o Vladi i o svemu onome što je potrebno. Mi pretendujemo da učestvujemo u vlasti u Srpskoj, to je ono što mogu reći”, naveo je Banjac.

Poziv mandatara ne bi odbio ni DNS, a po svemu sudeći ni ministarsku fotelju.

“Ako dođe do poziva na sastanak, mi ćemo se odazvati. A kada su u pitanju očekivanja, odmah ću vam reći da ne očekujem ništa osim jednog konstruktivnog razgovara iz koga bi trebalo da izađemo s konkretnim rješenjima. Ukoliko su interes i stav gospodina Dodika da u naredne četiri godine obezbijedi jedinstvo Republike Srpske, zaštitu vitalnog nacionalnog interesa institucija i nadležnosti i ukoliko je spreman da stavi Srpsku ispred partijskog i političkog interesa, DNS vidi mogućnost saradnje sa gospodinom Dodikom”, kaže Nenad Nešić za “Nezavisne”.

I Goran Selak, predsjednik SPS, ostavlja mogućnost da sjedne za isti sto sa vlastima. Kratko je poručio da je SPS ozbiljna parlamentarna stranka te da će i u narednom periodu voditi beskompromisnu borbu za prava i položaj Srpske.

Iz koalicije Pokret za državu ističu da je cilj svake stranke da se učešćem na izborima domogne vlasti, te da će neko ko želi da formira vladu na bazi prisustva svih koji predstavljaju građane, onda i obaviti razgovor sa svima.

“Zato je logično da se obavi i razgovor s Pokretom za državu. Kada su u pitanju pozicije, mi smo zainteresovani za popravljanje statusnog položaja onih koji su na marginama, prije svih Bošnjaka. Tada možemo razgovarati i o drugim stvarima koji su u interesu i fokusu svih političkih partija”, navodi za “Nezavisne” Ramiz Salkić.

Politika

MINISTARSTVO RAZBACUJE MILIONE na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske za proteklih pet godina za Programske aktivnosti nosilaca razvoja sporta izdvojilo je 54,7 miliona maraka, od čega je 48,6 miliona maraka dato direktno sportskim organizacijama, a sport u Srpskoj nikada nije bio na nižim granama.

Poseban paradoks je u tome što se čak 35 miliona maraka odnosi na grant za vrhunski sport, a ta sredstva se dijele i šakom i kapom mimo propisanih pravilnika i drugih podzakonskih akata.

Ovogodišnji grant za vrhunski sport je 3.500.000 KM, a do sada je realizovano i dodijeljeno oko 1.150.000 KM. Među sportskim klubovima koji su dobili najviše sredstava je rukometni klub „Sloga“ iz Doboja kojem je ministarka Selma Čabrić po zemljačkoj liniji dodijelila 170.000 KM.

Pored RK „Sloga“, 170.000 KM dobio je i bokserski klub „Slavija“ iz Banjaluke, iako ovaj sportski klub u kome su ponikli bokserski velikani poput Marjana Beneša i Antona Josipovića odavno više nije rasadnik sportista sa vrhunskim rezultatima.

Iz granta za vrhunski sport sredstva su dobili i tekvondo klub „Šekovići“ (2.000 KM), karate klub „Vlasenica“ (2.500 KM), šahovski klub „Drina“ iz Zvornika (3.000 KM), karate klub „Panteri“ iz Bijeljine (6.000 KM), kao i fudbalski klub „Skugrić“ iz Modriče (5.000 KM) i FK „Kozara“ iz Donjih Orlovaca.

Pored nabrojanih, među sportske klubove koji su dobili sredstva namijenjena za vrhunski sport su i RK „Leotar“ (8.000 KM), plivački klub „Delfin“ (5.000 KM), karate klub „Sinđelić“ (2.000 KM), FK „Željezničar“ (1.000 KM) i još niz drugih sportskih klubova koji su finansirani iz granta za vrhunski sport, iako ni po jednom kriterijumu ne spadaju u tu kategoriju.

Prema riječima dugogodišnjeg sportskog radnika koji je insistirao na anonimnosti, Ministarstvo porodice, omladine i sporta godinama unazad pod budnim okom bivšeg pomoćnika ministra Maria Đurana sredstva za vrhunski sport dijelilo je po potpuno nejasnim ili nepostojećiom kriterijumima.

„Prema Pravilniku o kategorizaciji sportova i sportista, u vrhunske sportiste od prve do treće kategorije ubrajaju se učesnici najprestižnijih međunarodnih takmičenja i osvajači prvih mjesta na seniorskim prvenstvima BiH. S obzirom na to da se na prste jedne ruke mogu izbrojati sportisti iz Republike Srpske koji su ispunili olimpijsku normu ili ostvarili zapažen rezultat na svjetskim ili evropskim prvenstvima, postavlja se pitanje po kojim kriterijumima su dijeljena sredstva iz granta za vrhunski sport“, pita se naš sagovornik.

Da zlo bude veće, nastavlja on, od 35 miliona maraka datih za vrhunski sport čak 22.750.000 KM odnosi se na sredstva data za izgradnju teniskog terena za Srpska open 2023. godine koji se trenutno nalazi u katastrofalnom stanju i pri tome još nije konačno riješeno pitanje vlasništva tog sportskog objekta.

Ipak, naš sagovornik kaže da podaci o izdavajanju sredstva za sportske saveze najbolje pokazuje koliko se ulaže u sport u Republici Srpskoj.

„U normalnim državama su sportski savezi strateški nosioci sportskog razvoja i preko saveza se ulaže u sport i daje finansijska podrška sportskim organizacijama. Samo kod se radi potpuno suprotno“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da to potvrđuju podaci iz susjednih država o tome koliko sredstava dobijaju sportski savezi.

„Srbija je od 2021. godine za aktivnosti sportskih saveza dala više od 75 miliona evra i to bez podataka za tekuću godinu, dok je Hrvatska, računajući i ovu godinu, svoje sportske saveze pomogla sa nevjerovatnih 237 miliona evra. Slovenija je svojim sportskim savezima dala 16,5 miliona, a Crna Gora 6,5 miliona evra. Za to vrijeme, dakle od 2021. do danas, Republika Srpska je svojim sportskim savezima dala ukupno 167.000 evra. To je sramno i zbog tog maćehinskog odnosa se brojni sportski savezi nalaze praktično pred gašenjem i funkcionišu samo zahvaljajući entuzijazmu pojedinaca“, zaključuje naš sagovornik.
Capital

Nastavi čitati

Politika

DODIK POLAKO ODLAZI U POLITIČKU PROŠLOST: Više nije gospodar života i smrti

“Američka administracija je Milorada Dodika natjerala da se vrati na fabrička podešavanja s jasnom porukom da se Dejtonskim mirovnim sporazumom ne smije poigravati. On polako odlazi u političku prošlost što je velika šansa za građane koji zaslužuju bolji život i sistem oslobođen kriminala i korupcije“, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH, Branislav Borenović u emisiji “Mat” BN televizije.

– Nakon dugogodišnje hazarderske i avanturističke politike, lažnih obećanja i ponašanja koje je očigledno prešlo crvenu liniju, Dodik je dogovorom sa američkom administracijom preuzeo obavezu da sve vrati na početno stanje, smatra Borenović.

„Na ono što se zove ustavni okvir definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, gdje Republika Srpska ima svoju jasnu poziciju unutar BiH, gdje postoji konstitutivnost sva tri naroda. Gdje nije dozvoljeno bilo kakvo iskakanje i avanturizam po pitanju provođenja nečega što je neprihvatljivo za one koji su nam omogućili ili koji su važan spoljnopolitički faktor u ovoj zemlji, da se sve to vrati na početni nivo. To je Dodik isporučio“, jasan je Borenović.

– Dodik polako odlazi u političku prošlost i više nije gospodar života i smrti jer su i građani Srpske vidjeli da to nije isti čovjek. Posljednjim potezima u Skupštini Srpske je izgubio njihovu podršku, mišljenja je Borenović.

„On je sad isključivo samo predsjednik jedne političke partije. Čak su lideri nekih partija iz opozicije institucionalno moćniji od njega jer se nalaze u parlamentima, vode svoje lokalne zajednice. Dodik je, kako vrijeme prolazi, sve slabiji i slabiji i sve je manje bitan. To ga čini vjerovatno dodatno nervoznim“, ističe Borenović.

– SNSD trenutno blokira rad institucija BiH držeći ih u vakuumu jer su, tvrdi Borenović, isfrustrirani što glavnog pregovarača sa EU neće imenovati Savjet ministara BiH i SNSD-ovi kadrovi, nego postoji mogućnost da ga imenuje opozicija iz Srpske kroz Predstavnički dom Parlamenta BiH.

„Oni koriste mehanizam blokada, koji je Ustavom propisan samo za neke ekstremne situacije, zarad svog ličnog, stranačkog interesa. U Domu naroda PS BiH to koriste da ne bi bio smijenjen Špirić, da čuva svoju fotelju predsjedavajućeg ili člana Kolegijuma Doma naroda i da čuvaju fotelju ministara Košarca i Amidžića i zato koriste blokadu u Domu naroda. Sada koriste blokadu u Savjetu ministara već nekoliko puta kada je u pitanju donošenje evropskih zakona, što u suštini otkriva njihovo pravo lice“, navodi Borenović.

– To pokazuje, dodaje Borenović, da oni nemaju granice bahatosti, a svojom politikom povlače ručnu kočnicu razvoja Srpske. Plaše se, ističe, scenarija Hrvatske u kojoj zvaničnici odgovaraju za korupciju.

„U Hrvatskoj je korupcija postala ozbiljno krivično djelo. Kod nas je postala obrazac ponašanja, stil života. To je potpuno normalno. Mi smo se nekako navikli da je normalno da neko krade i da ne odgovara. To je nevjerovatan ambijent koji je uzeo toliko maha u Republici Srpskoj i BiH da imam strah od toga koliko će nam trebati vremena da promijenimo tu percepciju razmišljanja“, naglašava Borenović.

Nastavi čitati

Politika

ENERGETSKI SEKTOR SE RASPADA, ko će snositi odgovornost?

Vlada Republike Srpske već je održala nekoliko tematskih sjednica o stanju u elektro-energetskom sekotru. Prije sjednica se najavljivalo da je njihov cilj sređivanje stanja u Elektroprivredi Republike Srpske koja je od nekadašnjeg ponosa upala u milionske gubitke. Sada se otvara pitanje da li je stanje bolje i kakvi su konkretni efekti održanih tematskih sjednica? Nekoliko održanih tematskih sjednica o stanju u Elektroprivredi, međutim na konkretne efekte i dalje se čeka. Opravdanja zašto je elektro-energetski sektor u očajnom stanju, izrade planova konsolidacije i priče direktora i resornog ministra o poskupljenju struje. Ovo su glavne teme obraćanja zvaničnika nakon tematskh sjednica. Premijer kaže da je sjednicama zadovoljan, ali ne i stanjem u ovom sektoru.

“Što se tiče tematske sjednice kada je u pitanju stanje u Elektroprivredi sam zadovoljan zato što je ona po prvi put raščlanila i identifikovala tačne probleme i sve ono sa čim se susrećemo u Elektroprivredi. Što se tiče stanja u Elektroprivredi nisam zadovoljan ni najmanje i to vam uporno ponavljam i radim na tome ali sam apsolutno svjestan da se to ne može promijeniti ovako nego da treba ponovo u sistemu ući iščistiti napraviti mnogo stvari”, poručio je Minić.

U opoziciji smatraju da za sada od tematskih sjednica nema konkretnih efekata: Rašid Serdarov još nije u potpunosti predao rudnik u Ugljeviku Republici Srpskoj, dok mu se ne isplati sav novac. Takođe, zvaničnici za koje u opoziciji smatraju da su najodgovorniji za potonuće Elektroprivrede i dalje su na svojim pozicijama.

“Premijer Savo Minić je imao ozbiljne najave da će se uhvatiti u koštac sa problemima u elektro-energetskom sistemu u Republici Srpskoj ali nakon tematske sjednice Vlade na tu temu izgleda da su zaključci da su za krah elektro-energetskog sistema krivi Rusija zbog rata u Ukrajini i Bog zbog loše meteorološke slike i slabih padavina.

Dok god budemo imali Petra Đokića i Luku Petrovića blizu elektro-energetskog sektora tu naravno nema nikakve sreće i u onom momentu kada Petrović i Đokić ne budu blizu Elektroprivrede onda možemo pričati o bilo kakvom rješavanju problema i pomaku unaprijed”, smatra Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Priče zvaničnika o poskupljenju struje samo su prebacivanje odgovornosti sa njih na građane. Umjesto toga, kažu novinari dobro upućeni u stanje u sektoru energetike, trebalo bi konačno da se otvori pitanje odgovornosti.

“Hoćemo da znamo ko je odgovoran za izgubljene arbitraže, zašto nemamo uglja u našim termoelektranama, zašto su u pitanju brojne arbitraže i stotine miliona maraka koje možemo izgubiti i zašto stalno izbjegavamo da postavimo to pitanje odgovornosti u elektroenergetskom sistemu, u resornim ministrarstvima i u samoj Vladi Republike Srpske”, smatra urednik poslovnog portala Kapital Siniša Vukelić.

Pominjala se i odgovornost za loše stanje elektroenergetskom sistemu, a premijer je najavljivao i da će provjeriti sva dokumenta i sporne ugovore sa Rašidom Serdarovim odnosno krvnu sliku njegove firme Komsar, ali i dalje se nije prešlo sa riječi na djela.

Očigledno da su problemi dublji i da je ipak neko odluke donosio i izvan elektro-energetskog sistema zbog čega je još teže utvrditi odgovornost, a Elektroprivreda je na koljenima i može postati lak plijen za tajkune koji ovih dana užurbano kupuju nekada javnu imovinu Republike Srpske.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno