Connect with us

Društvo

TAKMIČENJE ZA UVOĐENJE NOVIH SRPSKIH RIJEČI! Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija”

Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija” ili da koristite “suncokrem” sa zaštitnim faktorom?

To su samo neki od prijedloga koji su stigli na takmičenje za najbolju novu srpsku riječ koju je organizovao sajt “Mala biblioteka” iz Londona.

Takmičenje je počelo u maju ove godine i traje do 15. septembra, a može da učestvuje svako ko želi, tako što će poslati svoj prijedlog.

Urednik stranice Veljko Žižić rekao je da su do sada dobili predloge oko 150 takmičara. Prema pravilima, svakom takmičaru je dozvoljeno da pošalje do pet riječi.

– Često dobijemo i po pet riječi po takmičaru, ali je prosjek po takmičaru ipak malo manji. Ukupno, do sada nam je stiglo oko 300 riječi, čime smo veoma zadovoljni – rekao je Žižić za portal N1.

Predlozi, kako kaže, pristižu iz cijele bivše Jugoslavije, naravno, najviše riječi iz Srbije, potom Republike Srpske i Crne Gore. Iz svijeta riječi pristižu iz više evropskih zemalja, Britanije, Njemačke, Švajcarske, potom iz Kanade, SAD i Australije.

– Riječi nam stižu od pisaca, novinara, ali prije svega i najviše od ljubitelja jezika. Riječi dolaze i od roditelja i od djece. Dolaze prethodno promišljene riječi, gdje su njihovi stvaraoci odranije tražili zamjenu za tuđicu koja im se ne dopada. Stižu i riječi koje su smišljene posebno za takmičenje – ističe Veljko Žižić.

Osim toga, kako dodaje, stigle su i riječi koje su djeca već ranije smislila, iz nekog sasvim iznenadnog povoda, gdje njihove porodice radosno već koriste tu riječ u svojoj sredini. Dolaze i one koje su stvorene u svakodnevnom neobaveznom razgovoru između prijatelja.

– Svakako, nadamo se da će lijepi prijedlozi nastaviti da pristižu. Sve lijepe poruke i predlozi su nam veoma dragocjeni. Takmičenje je otvoreno sve do 15. septembra. Takmičenje nudi i vrijedne nagrade, a to su 600 evra za prvu, 400 evra za drugu i 200 evra za treću nagradu – rekao je Žižić.

Najzanimljivije nove riječi

Smotuljak – Zamjena za “wrap“, riječ koja se često može naći kod dostavljača hrane. Kako Žižić objašnjava, riječ je o proizvodu za koji niko nije siguran kako se izgovara: “rap“, “rep“, “vrap“, “vrep“. Svakako, neozbiljno je imati u srpskom imenicu koja se piše sa “w“.

Populica – Zamjena za “bestseller“, obično za knjigu koja je veoma čitana pa je prijedlog imenica ženskog roda koja će ujedno biti i slatka.

Samoglas – Prijedlog zamjene za “podcast“. Ova riječ bi bila zbir riječi za “samo“ i “glas“, što bi odražava zvuk gdje govornik sam izražava svoje misli.

Čežnjište – Značenje je mjesto, stvarno ili preneseno, u prostoru ili u duši, koje nadahnjuje, podstiče, nagoni na čežnju. Nadahnuće je proisteklo iz pjesničkih misli, sjećanja i potrebe dočaravanja stanja posebnih osjećanja.

Zrčak – Zamjena za riječ “selfi“. Zrčak dolazi od riječi zrcalo, odnosno ogledanje, ogledalo. Stoga je predložena riječ kratka, a ipak ima vezu sa starom rječju i zvukom našeg jezika.

Demonokrntija – Privid demokratskog uređenja, gdje je demokratija zapravo zloupotrijebljena protiv društva.

Barlabuć(i) – Iz Banjaluke pristigla nam je riječ “barlabući”. Dijelim sa vama divno objašnjenje koje je poslao takmičar:

– Barlabući su tinejdžeri, bez obzira na pol! Zamjena za stranu riječ. Riječ slikovito prikazuje tu napupalu mladost koja se “prndulji” na sve i svašta od ustalasalih hormona i neukrotive snage. Istovremeno je riječ ušećerena i ne kritikuje mladost! – stoji u pojašnjenju.

Na pitanje kako se došlo do ideje o ovom zanimljivom takmičenju, kaže da je to način da se pokrene širi društveni razgovor o riječima koje koristimo.

– Na tok te ogromne, žive rijeke kao što je zajednički jezik, ipak možemo uticati tek kada se stvori zajednički društveni stav. Slična takmičenja postoje u drugim jezicima. Srpski jezik je dobro i tekovina koja nas spaja unutar države, potom nas spaja sa državama gdje se isti jezik govori, i na kraju sa srpskim rasijanjem širom svijeta. Pitanje jezika nas u rasijanju ujedinjuje. Takmičenje je naš način da pristupimo rješavanju neprilike, umjesto da samo sliježemo ramenima – kaže za portal N1 Žižić.

Svi zainteresovani mogu slati prijedloge novih riječi na adresu: rec@malabiblioteka.net. O uslovima takmičenja informacije su na sajtu wwww.malabiblioteka.net/novarec

N1

Related Topics:

Društvo

Najveći KRADLJIVAC ENERGIJE u kući RAZOTKRIVEN – Koliko TE ZAISTA KOŠTA?

Izmjerili smo potrošnju i otkrili koji uređaj je najveći gutač struje u kući, bojler troši i do 50 kWh za 15 dana, a evo koliko to košta.

U domaćinstvima često ne razmišljamo o stvarnoj potrošnji pojedinačnih uređaja sve dok ne stigne račun za struju.U domaćinstvima često ne razmišljamo o stvarnoj potrošnji pojedinačnih uređaja sve dok ne stigne račun za struju.

Da bismo precizno otkrili ko su najveći potrošači u domaćinstvu, instalirali smo pojedinačne mjerne uređaje u stanu gd‌je živi samo jedna osoba, a rezultati pokazuju da jedan uređaj značajno odskače po potrošnji. Najveći gutač struje u stanu je, bojler. Uređaj zapremine 50 litara, koji se koristio svakodnevno za potrebe jedne osobe, potrošio je čak 50 kilovata za 15 dana, što u trenutnim cijenama iznosi 8,50 KM. Prosječno, bojler je trošio 3,3 kWh dnevno, i to u ljetnom periodu kada je temperatura vode u cijevima viša. Zimi je ova potrošnja znatno veća, jer uređaj mora dodatno zagrijavati hladniju vodu. Jasno je, u stanovima sa više članova domaćinstva, ova brojka rapidno raste, što bojler svrstava u sam vrh kućnih potrošača električne energije.

Pored bojlera, visoku potrošnju bilježe i drugi uređaji koje svakodnevno koristimo. Mašina za veš, u zavisnosti od programa, troši od 300 W pa sve do 1,3 kWh po pranju, s tim da najviše energije troši pranje bijelog veša na 60 ili 90 stepeni. U domaćinstvima gd‌je se veš često pere, naročito na višim temperaturama, ova stavka takođe značajno opterećuje račun.

Ništa bolje ne stoji ni mašina za suđe, čija potrošnja po pranju iznosi između 800 W i 1,2 kWh, što je gotovo identično kao i kod mašine za veš. A ako koristite sušilicu za veš bez toplotne pumpe, spremite se na račun. Jedno sušenje košta gotovo 3 kWh, što pri trenutnoj prosječnoj cijeni električne energije od 0,17 KM znači skoro 0,50 KM po korištenju. Nakon najavljenog poskupljenja, ova cijena će rasti i premašivati 0,55 KM po sušenju.

Ovi podaci nisu tu da vas uplaše, već da podstaknu na razmišljanje i promjenu navika. Bojler ne mora raditi 24 sata dnevno. Veš se može prati na nižim temperaturama, a sušenje veša može se, barem ljeti, vratiti na staru, besplatnu opciju, sušenje na vazduhu.

Svaka mala promjena navike na kraju mjeseca može značiti manje kilovata, a samim tim i manji račun. A ako vas interesuje gd‌je tačno nestaje vaša struja, možda je pravo vrijeme da i vi instalirate mjerne uređaje i saznate, ko je pravi gutač električne energije u vašem domu, prenosi RTV Slon.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon paklenih vrućina u BiH stiže ozbiljna promjena

Nakon paklenih vrućina, kojim smo izloženi već sedmicama, u narednoj sedmici očekuje nas osvježenje, pa će, recimo, u srijedu, maksimalna temperatura biti do 26 stepeni, a već sutra, u ponedjeljak, moguć je i grad, s tim što će biti i vjetra.

Federalni hidrometeorološki zavod saopštio je da u ponedjeljak, 7. jula, sa zapada pristiže nestabilna vazdušna masa koja će uslovljavati pljuskove sa grmljavinom.

“Lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 14 i 20, na jugu zemlje do 24, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 30 i 37 stepeni”, naveo je Federalni hidrometeorološki zavod.
U utorak će biti nekoliko stepeni svježije, a očekuje se i kiša, te je ponegdje, takođe, moguć grad.

“U utorak će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa jačim pljuskovima. Lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar umjerene jačine, prije podne jugo. U drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na sjever i sjeverozapad.

Jutarnja temperatura vazduha većinom između 14 i 20, na jugu zemlje do 23, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 22 i 33 stepena”, ističe Federalni hidrometeorološki zavod, pišu Nezavisne.
Linker
A u srijedu – dodatno osvježenje.

“U srijedu će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom, uglavnom u jutarnjim satima i prije podne. Tokom dana, očekuje se postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 12 i 18, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 20 i 26 stepeni”, navodi Federalni hidrometeorološki zavod.

“Weatherradar” navodi da u BiH konačno stiže pauza od vrućina, a izdali su i upozorenje na moguće nevrijeme.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KIŠE, NEMA RODA! Suša pritisla najplodniji kraj Srpske!

Visoke temperture poslednjih dana prže semberske njive. Ugrožene su sve biljke, najviše kukuruz. Hoće li ta žitarice kojom je zasijan najveći broj parcela uspjeti da preživi dok željno očekuje kapi kiše i da li će se, zbog sve ekstremnijih vremenskih prilika, poljoprivrednici odlučiti da svoje njive zasiju nekim drugim kulturama?
Poljoprivreda u Srpskoj je ponovo na koljenima. Sunce prži, kiše nema ni na vidiku više od mjesec dana, a kako stvari stoje, neće je, bar one ozbiljnije, uskoro ni biti. Pate svi, ali najviše biljke: povrće, voće i žitarice. Zalijevanje, kažu poljoprivredni proizvođać iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, Drago Tomić.

“Dok se navodnjava, biljka se malo osvježi, ali se zemlja brzo osuši, suv je vazduh. Biljke treba da oprašuju cvjetove, a kad je vazduh suv, oplodnja je smanjena, maltene je nema. Zbog toga će i prinosi biti smanjeni”, objašnjava Tomić. Biljke koje se u Semberiji gaje na otvorenom teško podnose visoke temperature, kaže Tomić. Dodaje da se lubenice i dinje drže malo bolje ali ovakva suša, koja prijeti da će potrajati, nije dobra ni za njih. “Mogu da podnesu neke kraće intervale suše i kad nastupi normalnije vrijeme, ponovo se regenerišu, donose normalno plodove, ali ovo ako potraje neće biti dobro. Ono može da uspije je da se, eventualno, radi sa nekim orošivačima, da se postigne mikroklima, ali sve to proizvodi dodatne troškove”, navodi Tomić.

Najugroženiji su proljećni usjevi, kukuruz i soja. Rast kukuruza je već usporen, a listovi se uvrću zbog nedostatka vlage, dodaje Živko Marković, poljoprivredni proizvođač iz Ljeskovca kod Bijeljine. “Prošle godine kukuruz je u ovo doba bio u mnogo boljem stanju zato što je imao kišu, imao je mnogo bolji sklop. Sad je kukuruz kasnije posijan, tako da nema sklop da zadrži vlagu. To je tako tamo gdje je struktura zemljišta takva da je zemljište teško pa brzo otpušta vlagu”, kaže Marković.

Priključak za navodnjavanje je sada besplatan za one koji mogu da priušte potrebnu opremu pa oni mogu sa zalivaju kukuruz. Ali, Marković ističe da se stari način zalivanja pumpom i cijevima koji troši gorivo uopšte ne isplati. “Prošle godine smo navodnjavali dio Ljeskovca, Patkovaču, Golo Brdo, dio do Amajlija. Sve što smo više zalivali kukuruz, više ga je hvatala neka bolest, crvenilo. Sve što je kukuruz bio svježiji više ga cikada uhvatila, obolio je. Više smo imali od kukuruza koji nismo zalivali od onog koji jesmo.” Zbog sve ekstemnijih temperatura, naglašava Marković, poljoprivredni proizvođači će početi da odustaju od sjetve kukuruza.

“Sijaće se uljana repica, ječam, ozimi usjevi, pšenica, suncokret možda. Ova godina je presudna da vidimo kako će biti. Ja imam nekih 10do 15 hektara pod kukuruzom. Da sam znao da će biti ovakva suša, ne bih posijao ni hektara, kamo li više”, kategoričan je Marković. Povrtari će takođe u borbi sa skupom proizvodnjom ostati prepušteni sami sebi. Kažu da razumiju negodovanje građana zbog visokih cijena ali podsjećaju da između njih kao proizvođača i krajnjih potrošača postoje razni preprodavci i nakupci koji svoju nemalu zaradu ugrađuju u cijenu njihovih proizvoda.

Ovogodišnja suša će očigledno koštati sve, a najviše građane.
BN

Nastavi čitati

Aktuelno