Connect with us

Društvo

TAKMIČENJE ZA UVOĐENJE NOVIH SRPSKIH RIJEČI! Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija”

Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija” ili da koristite “suncokrem” sa zaštitnim faktorom?

To su samo neki od prijedloga koji su stigli na takmičenje za najbolju novu srpsku riječ koju je organizovao sajt “Mala biblioteka” iz Londona.

Takmičenje je počelo u maju ove godine i traje do 15. septembra, a može da učestvuje svako ko želi, tako što će poslati svoj prijedlog.

Urednik stranice Veljko Žižić rekao je da su do sada dobili predloge oko 150 takmičara. Prema pravilima, svakom takmičaru je dozvoljeno da pošalje do pet riječi.

– Često dobijemo i po pet riječi po takmičaru, ali je prosjek po takmičaru ipak malo manji. Ukupno, do sada nam je stiglo oko 300 riječi, čime smo veoma zadovoljni – rekao je Žižić za portal N1.

Predlozi, kako kaže, pristižu iz cijele bivše Jugoslavije, naravno, najviše riječi iz Srbije, potom Republike Srpske i Crne Gore. Iz svijeta riječi pristižu iz više evropskih zemalja, Britanije, Njemačke, Švajcarske, potom iz Kanade, SAD i Australije.

– Riječi nam stižu od pisaca, novinara, ali prije svega i najviše od ljubitelja jezika. Riječi dolaze i od roditelja i od djece. Dolaze prethodno promišljene riječi, gdje su njihovi stvaraoci odranije tražili zamjenu za tuđicu koja im se ne dopada. Stižu i riječi koje su smišljene posebno za takmičenje – ističe Veljko Žižić.

Osim toga, kako dodaje, stigle su i riječi koje su djeca već ranije smislila, iz nekog sasvim iznenadnog povoda, gdje njihove porodice radosno već koriste tu riječ u svojoj sredini. Dolaze i one koje su stvorene u svakodnevnom neobaveznom razgovoru između prijatelja.

– Svakako, nadamo se da će lijepi prijedlozi nastaviti da pristižu. Sve lijepe poruke i predlozi su nam veoma dragocjeni. Takmičenje je otvoreno sve do 15. septembra. Takmičenje nudi i vrijedne nagrade, a to su 600 evra za prvu, 400 evra za drugu i 200 evra za treću nagradu – rekao je Žižić.

Najzanimljivije nove riječi

Smotuljak – Zamjena za “wrap“, riječ koja se često može naći kod dostavljača hrane. Kako Žižić objašnjava, riječ je o proizvodu za koji niko nije siguran kako se izgovara: “rap“, “rep“, “vrap“, “vrep“. Svakako, neozbiljno je imati u srpskom imenicu koja se piše sa “w“.

Populica – Zamjena za “bestseller“, obično za knjigu koja je veoma čitana pa je prijedlog imenica ženskog roda koja će ujedno biti i slatka.

Samoglas – Prijedlog zamjene za “podcast“. Ova riječ bi bila zbir riječi za “samo“ i “glas“, što bi odražava zvuk gdje govornik sam izražava svoje misli.

Čežnjište – Značenje je mjesto, stvarno ili preneseno, u prostoru ili u duši, koje nadahnjuje, podstiče, nagoni na čežnju. Nadahnuće je proisteklo iz pjesničkih misli, sjećanja i potrebe dočaravanja stanja posebnih osjećanja.

Zrčak – Zamjena za riječ “selfi“. Zrčak dolazi od riječi zrcalo, odnosno ogledanje, ogledalo. Stoga je predložena riječ kratka, a ipak ima vezu sa starom rječju i zvukom našeg jezika.

Demonokrntija – Privid demokratskog uređenja, gdje je demokratija zapravo zloupotrijebljena protiv društva.

Barlabuć(i) – Iz Banjaluke pristigla nam je riječ “barlabući”. Dijelim sa vama divno objašnjenje koje je poslao takmičar:

– Barlabući su tinejdžeri, bez obzira na pol! Zamjena za stranu riječ. Riječ slikovito prikazuje tu napupalu mladost koja se “prndulji” na sve i svašta od ustalasalih hormona i neukrotive snage. Istovremeno je riječ ušećerena i ne kritikuje mladost! – stoji u pojašnjenju.

Na pitanje kako se došlo do ideje o ovom zanimljivom takmičenju, kaže da je to način da se pokrene širi društveni razgovor o riječima koje koristimo.

– Na tok te ogromne, žive rijeke kao što je zajednički jezik, ipak možemo uticati tek kada se stvori zajednički društveni stav. Slična takmičenja postoje u drugim jezicima. Srpski jezik je dobro i tekovina koja nas spaja unutar države, potom nas spaja sa državama gdje se isti jezik govori, i na kraju sa srpskim rasijanjem širom svijeta. Pitanje jezika nas u rasijanju ujedinjuje. Takmičenje je naš način da pristupimo rješavanju neprilike, umjesto da samo sliježemo ramenima – kaže za portal N1 Žižić.

Svi zainteresovani mogu slati prijedloge novih riječi na adresu: rec@malabiblioteka.net. O uslovima takmičenja informacije su na sajtu wwww.malabiblioteka.net/novarec

N1

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno