Connect with us

Društvo

TAKMIČENJE ZA UVOĐENJE NOVIH SRPSKIH RIJEČI! Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija”

Kako vam zvuči da umesto “bot” kažete “nesvoj”, napravite “zrčak” umjesto “selfija” ili da koristite “suncokrem” sa zaštitnim faktorom?

To su samo neki od prijedloga koji su stigli na takmičenje za najbolju novu srpsku riječ koju je organizovao sajt “Mala biblioteka” iz Londona.

Takmičenje je počelo u maju ove godine i traje do 15. septembra, a može da učestvuje svako ko želi, tako što će poslati svoj prijedlog.

Urednik stranice Veljko Žižić rekao je da su do sada dobili predloge oko 150 takmičara. Prema pravilima, svakom takmičaru je dozvoljeno da pošalje do pet riječi.

– Često dobijemo i po pet riječi po takmičaru, ali je prosjek po takmičaru ipak malo manji. Ukupno, do sada nam je stiglo oko 300 riječi, čime smo veoma zadovoljni – rekao je Žižić za portal N1.

Predlozi, kako kaže, pristižu iz cijele bivše Jugoslavije, naravno, najviše riječi iz Srbije, potom Republike Srpske i Crne Gore. Iz svijeta riječi pristižu iz više evropskih zemalja, Britanije, Njemačke, Švajcarske, potom iz Kanade, SAD i Australije.

– Riječi nam stižu od pisaca, novinara, ali prije svega i najviše od ljubitelja jezika. Riječi dolaze i od roditelja i od djece. Dolaze prethodno promišljene riječi, gdje su njihovi stvaraoci odranije tražili zamjenu za tuđicu koja im se ne dopada. Stižu i riječi koje su smišljene posebno za takmičenje – ističe Veljko Žižić.

Osim toga, kako dodaje, stigle su i riječi koje su djeca već ranije smislila, iz nekog sasvim iznenadnog povoda, gdje njihove porodice radosno već koriste tu riječ u svojoj sredini. Dolaze i one koje su stvorene u svakodnevnom neobaveznom razgovoru između prijatelja.

– Svakako, nadamo se da će lijepi prijedlozi nastaviti da pristižu. Sve lijepe poruke i predlozi su nam veoma dragocjeni. Takmičenje je otvoreno sve do 15. septembra. Takmičenje nudi i vrijedne nagrade, a to su 600 evra za prvu, 400 evra za drugu i 200 evra za treću nagradu – rekao je Žižić.

Najzanimljivije nove riječi

Smotuljak – Zamjena za “wrap“, riječ koja se često može naći kod dostavljača hrane. Kako Žižić objašnjava, riječ je o proizvodu za koji niko nije siguran kako se izgovara: “rap“, “rep“, “vrap“, “vrep“. Svakako, neozbiljno je imati u srpskom imenicu koja se piše sa “w“.

Populica – Zamjena za “bestseller“, obično za knjigu koja je veoma čitana pa je prijedlog imenica ženskog roda koja će ujedno biti i slatka.

Samoglas – Prijedlog zamjene za “podcast“. Ova riječ bi bila zbir riječi za “samo“ i “glas“, što bi odražava zvuk gdje govornik sam izražava svoje misli.

Čežnjište – Značenje je mjesto, stvarno ili preneseno, u prostoru ili u duši, koje nadahnjuje, podstiče, nagoni na čežnju. Nadahnuće je proisteklo iz pjesničkih misli, sjećanja i potrebe dočaravanja stanja posebnih osjećanja.

Zrčak – Zamjena za riječ “selfi“. Zrčak dolazi od riječi zrcalo, odnosno ogledanje, ogledalo. Stoga je predložena riječ kratka, a ipak ima vezu sa starom rječju i zvukom našeg jezika.

Demonokrntija – Privid demokratskog uređenja, gdje je demokratija zapravo zloupotrijebljena protiv društva.

Barlabuć(i) – Iz Banjaluke pristigla nam je riječ “barlabući”. Dijelim sa vama divno objašnjenje koje je poslao takmičar:

– Barlabući su tinejdžeri, bez obzira na pol! Zamjena za stranu riječ. Riječ slikovito prikazuje tu napupalu mladost koja se “prndulji” na sve i svašta od ustalasalih hormona i neukrotive snage. Istovremeno je riječ ušećerena i ne kritikuje mladost! – stoji u pojašnjenju.

Na pitanje kako se došlo do ideje o ovom zanimljivom takmičenju, kaže da je to način da se pokrene širi društveni razgovor o riječima koje koristimo.

– Na tok te ogromne, žive rijeke kao što je zajednički jezik, ipak možemo uticati tek kada se stvori zajednički društveni stav. Slična takmičenja postoje u drugim jezicima. Srpski jezik je dobro i tekovina koja nas spaja unutar države, potom nas spaja sa državama gdje se isti jezik govori, i na kraju sa srpskim rasijanjem širom svijeta. Pitanje jezika nas u rasijanju ujedinjuje. Takmičenje je naš način da pristupimo rješavanju neprilike, umjesto da samo sliježemo ramenima – kaže za portal N1 Žižić.

Svi zainteresovani mogu slati prijedloge novih riječi na adresu: rec@malabiblioteka.net. O uslovima takmičenja informacije su na sajtu wwww.malabiblioteka.net/novarec

N1

Related Topics:

Društvo

PRIJEDOR-BANJALUKA: Još nema auto-puta, građani pitaju gdje je zapelo

U Orlovcima kod Prijedora 6. novembra 2021. godine svečano je ozvaničen početak realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor u dužini od 40,7 kilometara, a vrijednost projekta je 297 miliona eura. Tada je bila riječ o početku izgradnje prve faze autoputa Banja Luka – Prijedor a kojeg će graditi kineska kompanije “Šandond”.

Tadašnji premjer Radovan Višković na svečanoj ceremoniji 2021. godine je zajedno sa predstvnicima kineske kompanije koja gradi autoput poručio da je to početak istorijskog projekta koji će stvoriti novu perspektivu za više od pola miliona stanovnika.

“Ja očekujem od izvođača radova od kompanije Šandong i ljudi koji predstavljaju tu kompaniju da će oni ovaj projekat da urade lagano. Njima je ovo u obimu njihovih poslova i nadam se  da će oni brzo da sagrade ovaj projekat i da će ovaj projekat biti izgrađen prije roka kako je zamišljen koncesionim ugovorom”- poručio je tada Višković.

“Iako je 2021. godine najavljen početak izgradnje autoputa Prijedor-Banja Luka i to u jeku vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora , sa radovima se ipak nije počelo. Godinu kasnije, odnosno 2022.godine ponovo se najavljuje početak izgradnje i ovaj put uoči izbora i to opštih 2022.godine. Ni tada se nije počelo sa izgradnjom već su nadležni iz njima znanih razloga po treći put prošle godine najavili i zvanično počeli sa realizacijom projekta.

Ugovor sa Kinezima je potpisan još  2018. godine u kojem se Republika Srpska obavezala da će Kinezima u idućih 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost auto-puta u iznosu od 32,5 miliona evra i taj iznos bi trebalo da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim auto-putevima u RS.

Ako se ovaj iznos ne prikupi od naplate, Vlada Srpske obavezala se da će razliku isplaćivati iz budžeta RS. Tako je za 30 godina koncesije kineskom investitoru obećano da će za ulaganje vrijedno 297 miliona evra zaraditi 975 miliona evra kroz naplatu putarine. Inače, izgradnju ovog auto-puta od prvog trenutka prate razni problemi.

Prvo, Vlada Republike Srpske i dalje uporno krije detalje ugovora koji se odnose na cijene radova i finansijsku konstrukciju, a ignoriše i cijeli niz sudskih presuda koji im to naređuje. Osim toga, mještani sela preko kojih je planiran prolazak puta ne prihvataju eksproprijaciju i odbijaju da prodaju zemljište.

“Ljudi su nezadovoljni samim tempom izvođenja eksproprijacije i izgradnje tog puta jer to predugo traje. Lično sam ja ovde ugrožen. Ide mi autoput ispred same kuće. Ostajem bez pristupnog puta koji nije ucrtan u projektu”- kaže za BN Savo Dukić, mještanin Gornje Omarske kod Prijedora.

On ističe da trenutnom trasom koja prolazi preko njegovog imanja i cijele Gornje Omarske u dužini od 5 kilometara ruši se 40 stambenih objekata a da pomjeranjem trase za par stotina metara taj broj bi bio daleko manji. Nebrojeno puta su tvrdi Dukić razgovarali i sa predstavnicima vlasti Srpske koji su im samo obećavali, ali ništa nisu i realizovali.

“Ja lično ne mogu shvatiti ovo društvo, državu, ovo uređenje da može ovde doći stručnjak i kazati da se ovde može živjeti u kući koja je udaljena od zaštitne ograde autoputa 3,5 metra. Imam osjećaj da ovo struka nije radila”- poručuje Dukić.

Projektom izgradnje auto-puta predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova i sedam vijadukta kao i jedan prolaz za životinje te jedno obostrano odmaralište.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SKUPOĆA BEZ GRANICA! Cijene hrane u Srpskoj nadmašuju Madrid i Berlin

Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u Republici Srpskoj. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena. Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjaluci skuplja nego u pojedinim evropskim prestonicama.

Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.

Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u najvećem gradu Srpske, u Banjaluci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.

Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.

Mlijeko je u Banjaluci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.

Tako ćete u Banjaluci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura, a isto takvo parče u Madridu 7,6 eura.

Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.

“Prosječna plata koja je u Republici Srpskoj oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za Banjalukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.

„Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u Republici Srpskoj, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 odsto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.

Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 odsto, kod piletine 2,9 odsto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 odsto.

Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 odsto, hljeb za 2,3 odsto, jaja za 8,6 odsto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 odsto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u Republici Srpskoj nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.

U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.

Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada.

Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

GDJE SU NESTALE PARE OD RANIJE? Prijedoru 5,5 miliona KM za prevenciju i sprečavanja štete od poplava

Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske odobrio je isplatu sredstava direktne podrške preduzeću “Vode Srpske” u iznosu od 5.500.000 KM za mjere prevencije i sprečavanja nastanka štetnih posljedica sanacijom vodoprivrednih objekata odbrane od poplava u Prijedoru.

“S ciljem umanjenja rizika od poplava na području Prijedora neophodno je pristupiti interventnim radovima u naseljima koja su najviše pogođena poplavama, kao i mjestima koja su predstavljala kritične tačke. To su Željeznički most u Brezičanim, te naselja Tukovi, Gomjenica i Raškovac”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Sredstva će biti isplaćena na osnovu rješenja koje će donijeti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a za realizaciju odluke zaduženi su Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nastavi čitati

Aktuelno