Njemački kancelar Fridrih Merc i još pet lidera članica EU povećavali su pritisak da se smanji predloženi dugoročni budžet Unije od preko bilion i po evra, navodi se u pismu u koje je imala uvid agencija DPA.

Evropska komisija je predložila budžet od oko 1,76 biliona evra za period od 2028. do 2034. godine, prilagođen inflaciji i obračunat po cijenama iz 2025. godine.

Irska trenutno predsjedava EU i odgovorna je za napredak u pregovorima o budžetu.

U pismu irskom premijeru Mihalu Martinu, datiranom od ponedjeljka, lideri navode da je potrebno da se utvrdi ukupni obim koji realno mogu da finansiraju oni koji snose glavni finansijski teret.

„Ovo pitanje se ne može odlagati. Samo naših šest zemalja finansira gotovo 40 odsto svih doprinosa članica“, navodi se u pismu.

Osim Merca, među potpisnicima su austrijski kancelar Kristijan Štoker, te premijeri Danske Mete Frederiksen, Holandije Rob Jeten, Finske Peteri Orpo i Švedske Ulf Kristerson.

Budžet se finansira prvenstveno kroz doprinose zasnovane na udjelu u bruto nacionalnom dohotku članica. Kao najveća ekonomija EU, Njemačka daje ubjedljivo najveći doprinos.

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) uputio je pismo američkom narodu u kojem je iznio logiku Irana, prenosi danas (29. septembra) iranska agencija Tasnim.

Portparol IRGC, brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je danas na konferenciji za medije da je svrha pisma upućenog narodu SAD da pruži direktno i iskreno objašnjenje o stavovima i načinu razmišljanja iranskih vlasti.

“Cilj slanja našeg pisma američkom narodu prevazilazi medijski publicitet. Želimo da ih upoznamo sa logikom Irana”, rekao je Mohebi, istakavši da ova inicijativa nije kratkoročna kampanja u cilju publiciteta.

Iran smatra da mnogi Amerikanci možda nisu dovoljno upoznati sa logikom i stavovima Irana, te stoga ovo pismo treba da pruži platformu za bolje razumijevanje, dodao je on.

Zašto se IRGC pismom obratio Amerikancima?
Prema njegovim riječima, za razliku od SAD, Iran se suočava sa ograničenjima kad je riječ o medijima koji operišu unutar američke teritorije.

“Iz tog razloga, izabrali smo pismo kao način da prenesemo našu poruku direktno i jasno, kao rješenje za koje smo se opredijelili na osnovu postojeće realnosti”, rekao je Mohebi.

Naveo je da je Iran zamolio Amerikance da pročitaju pismo barem jednom, i izrazio je spremnost za prepisku sa onima koji budu željeli da odgovore na pismo, koji budu željeli da upute kritike i kojima budu bila potrebna dodatna objašnjenja.

Portparol IRGC je naveo da je niz pitanja obuhvaćen pismom, uključujući geografsku poziciju SAD i njene implikacije iz odbrambene perspektive.

Ukazao je da su SAD okružene okeanima, što im omogućava oblik prirodne bezbjednosti i stvara posebnu logiku odbrane od prijetnji.

Mohebi je istakao da zemlje koje se graniče sa SAD ili se nalaze blizu njih, bilo da je riječ o kopnenim ili pomorskim granicama, nemaju vojne niti bezbjednosne kapacitete da bi predstavljale ozbiljnu prijetnju toj zemlji.

Šta IRGC kaže o američkim vojnim bazama?
“S obzirom na tu činjenicu, postavlja se pitanje šta je svrha raspoređivanja 800 američkih baza širom svijeta. I na kakvoj osnovi se temelji ekonomsko i logičko opravdanje za potrošnju 1,1 biliona dolara na američki vojni budžet”, primijetio je on.

Pozvao je Amerikance da ne previđaju istorijske činjenice, rekavši da bi trebalo pokrenuti pitanje višedecenijskih američkih vojnih napada na razne zemlje.

“Obraćam se direktno američkom narodu: morate se suočiti sa realnošću brojnih napada i posljedica koje proizilaze iz njih decenijama”, poručio je Mohebi, dodavši da su SAD izvele vojne napade na brojne zemlje u proteklih sedam decenija čega bi Amerikanci, kako je zaključio, svakako trebalo da budu svjesni.

Šta IRGC traži od američkih glasača?
U pismu na 25 strana, IRGC poziva američke glasače da na srednjoročnim izborima u novembru odbace politike predsjednika Donalda Trampa i prihvate ponudu za mirnu koegzistenciju Irana i SAD, prenosi Rojters.

IRGC poziva Amerikance i da se suprotstave američkoj podršci Izraelu i ratovima u drugim zemljama, uz tvrdnju da Iran i SAD mogu da koegzistiraju ukoliko se američka politika promijeni.

U pismu se Tramp optužuje da krije miroljubivu prirodu iranskog nuklearnog programa, koji Izrael naročito smatra egzistencijalnom prijetnjom, kao i efikasnost blokade nafte u Persijskom zalivu od strane Teherana, prenosi Tanjug.

Portparol IRGC Hosein Mohebi je rekao novinarima da ne očekuje da će pismo uticati na ponašanje administracije SAD nekoliko sedmica pred izbore, ali da bi glasači mogli da čuju poruku.

“Amerikanci ne znaju za razvoj mnogih događaja. Vjerujemo da, kada bi znali više, razmišljali bi drugačije i donosili bi drugačije odluke”, rekao je on.

Američki predsjednik Donald Tramp negirao je navode da je Iranu ponudio ublažavanje sankcija i pomoć u oslobađanju zamrznutih iranskih sredstava u zamjenu za ustupke Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

“Ovo nije tačno. Nisam im ponudio NIŠTA”, poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži “Truth Social”.

Njegova reakcija dolazi u trenutku kada se nastavlja posredna diplomatija između Vašingtona i Teherana, uz posredovanje Katara i Pakistana, koji pokušavaju da doprinesu postizanju sporazuma kojim bi bio okončan sedmomjesečni sukob dvije zemlje.

Šta se dešava iza kulisa pregovora?

Novi diplomatski napori intenzivirani su na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje su američki i iranski zvaničnici u ponedjeljak održali odvojene razgovore sa posrednicima u pokušaju da pronađu put ka okončanju sukoba.

Katarski posrednici sastali su se sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem kako bi razgovarali o prijedlozima o kojima se pregovara posljednjih dana, dok su planirani i odvojeni kontakti sa predstavnicima Trampove administracije. Cilj posrednika je da približe stavove dvije strane.

Jedan američki zvaničnik opisao je posredne razgovore kao “pozitivne i konstruktivne”, ali je naglasio da između dvije strane i dalje postoje značajne razlike, posebno kada je riječ o nuklearnom programu Irana i redoslijedu ispunjavanja eventualno dogovorenih obaveza.

Zašto su Ormuski moreuz i nuklearni program najveće prepreke?

Vašington i Teheran ostaju podijeljeni oko ključnih pitanja koja bi morala da budu riješena u okviru bilo kakvog sporazuma.

Iran želi da se pregovori prvenstveno usmjere na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, okončanje američke pomorske blokade i ublažavanje sankcija. Trampova administracija, sa druge strane, insistira da svaki dogovor mora da uključi značajna ograničenja iranskih nuklearnih aktivnosti.

Američki zvaničnici navode da Vašington ostaje usredsređen na sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja i napredak u pregovorima povezuju sa rješavanjem pitanja koja se odnose na iranski nuklearni program.

Bijela kuća je istovremeno izrazila sumnju u namjere Teherana, ukazujući na to da su prethodni dogovori propali nakon napada na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.

Šta Iran očekuje od Vašingtona?

Iran je saopštio da još čeka zvaničan odgovor Vašingtona na svoje najnovije prijedloge.

Aragči, koji je nakon Generalne skupštine UN ostao u Njujorku, rekao je da je Teheran predstavio svoje prijedloge i da očekuje jasan stav Sjedinjenih Američkih Država prije nego što odluči o narednim koracima.

“Ako Amerikanci tvrde da traže sporazum ili mirno rješenje, mi smo to rješenje predstavili”, rekao je Aragči, prema navodima iranskih državnih medija.

Teheran ostaje pri stavu da bi ponovno otvaranje Ormuskog moreuza zavisilo od ishoda pregovora i ispunjavanja uslova koje je postavio Iran.

Šta podrazumijeva iranski prijedlog?

It navodi da najnoviji diplomatski napori trebalo bi da budu usmjereni na izmijenjenu verziju sedmodnevnog plana koji je Iran predstavio tokom Generalne skupštine UN.

Prema riječima zvaničnika upoznatih sa pregovorima, prijedlog uključuje prekid neprijateljstava, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava, ublažavanje sankcija na izvoz iranske nafte i ukidanje ograničenja za iranske luke. Zauzvrat, Iran bi ponovo otvorio Ormuski moreuz i nastavio razgovore o svom nuklearnom programu.

Tramp je tokom vikenda rekao da je odbacio širi iranski prijedlog, tvrdeći da se Teheran nalazi pod sve većim ekonomskim pritiskom. Ipak, američki predsjednik je ostavio mogućnost da se pregovori nastave tokom ove sedmice.

Uprkos intenziviranju diplomatskih kontakata i nastavku posredničkih napora, stavovi Vašingtona i Teherana o ključnim pitanjima i dalje su značajno udaljeni.