Britanski državljani koji putuju u Evropsku uniju svaki put kada prođu kroz luku Dover pri ulasku u Šengen zonu moraju da budu podvrgnuti provjeri otisaka prstiju, pošto još uvijek nije spremna aplikacija za biometrijsku provjeru podataka, prenose danas britanski mediji.

Direktor luke Dover, Dag Banister, izjavio je da je u toj zoni pripremljena značajna infrastruktura kako bi se omogućilo da putnici koji izlaze iz automobila i autobusa radi provjere otisaka prstiju, ne bi dugo čekali, piše Gardijan.

Prema tom sistemu, svi putnici moraće da izađu iz svojih vozila kako bi im se pojedinačno uzeli otisci prstiju i da bi bili fotografisani.

Pri svakom narednom putovanju, otisci prstiju ili fotografija lica biće provjeravani zajedno sa brojem pasoša, kako bi se omogućilo da automatski bude evidentirana dužina boravka britanskih državljana u EU tokom godine.

Predviđeno je da se kasnije pomoću aplikacije, koja se može instalirati na tabletu pogranične službe, u automobilima mogu provjeriti biometrijski podaci svakog pojedinca, prenosi Tanjug.

“Rečeno nam je da aplikacija neće biti spremna prije novembra, ali nadajmo se da će nakon toga brzo da profunkcioniše”, kazao je Banister.

Luka Dover se ponosi brzinom kojom radi, pa tako je, prema riječima Banistera, za utovar i istovar trajekta koji prevozi 120 kamiona, 1.000 putnika i par stotina automobila potrebno 45 minuta.

On je naveo da će režim provjere biometrijskih podataka dodati tome samo šest minuta kada je riječ o putovanju autom.

U sklopu Dovera biće uspostavljen sistem virtuelne granice na 12 hektara zemljišta gde će biti kontrolisani dokumenti.

Zgrada u kojoj će biti pregledani autobusi i odvojeni objekat za automobile biće spremni narednih mjeseci, prenosi Tanjug.

Iran je povećao zalihe obogaćenog uranijuma i izvodio tajne nuklearne aktivnosti koristeći materijal koji nije prijavio Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju na tri lokacije koje su dugo pod istragom, objavila je agencija IAEA u opsežnom, povjerljivom izvještaju svojim članicama, u koji je Rojters imao uvid.

IAEA je u izvještaju zaključila da su te tri lokacije, Lavisan Šijan, Varamin i Marivan, kao i druge koje su možda povezane sa njima, dio neprijavljenog nuklearnog programa koji je Iran razvijao do početka 2000-ih godina, kao i da je prilikom nekih od tih aktivnosti korišćen neprijavljeni nuklearni materijal.

Agencija UN je poslala dva kvartalna izvještaja o Iranu državama članicama, uključujući i sveobuhvatni izvještaj koji je u novembru prošle godine tražio upravni odbor IAEA, navodi Rojters.

U drugom izvještaju se navodi da je Iran zadržao nepoznati nuklearni materijal i kontaminiranu opremu iz prethodnog, neprijavljenog nuklearnog programa u Turkuzabadu iz perioda od 2009. do 2018., nakon čega su ova sredstva uklonjena.

Iranske zalihe uranijuma obogaćenog do 20 odsto u UF6 formi, kako se procjenjuje, smanjile su se za 332,3 kilograma na 274,5 kilograma, dodaje IAEA.

Istovremeno, u izvještaju se procjenjuje da su se iranske zalihe uranijuma obogaćenog do 60 odsto u formi uranijum heksafluorida (UF6) povećale za 133,8 kilograma, na 408,6 kilograma.

Kako se navodi, prema definiciji IAEA, oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto je teoretski dovoljno, ako se dodatno obogati, da bi se proizvela atomska bomba.

IAEA je procijenila da su se iranske zalihe obogaćenog uranijuma povećale za 953,2 kilograma od posljednjeg kvartalnog izvještaja, na 9.247,6 kilograma.

Kako je Agencija UN dodala u drugom izvještaju, ponovljene izjave bivših visokih iranskih zvaničnika o tome da Iran ima sve kapacitete da proizvede nuklearno oružje nastavljaju da izazivaju zabrinutost.

U izvještaju se dodaje da IAEA nema kredibilne indicije o postojanju sadašnjeg, neprijavljenog strukturnog nuklearnog programa takvog tipa koji je Iran prethodno opisao.

Šef IAEA Rafaele Grosi je, imajući u vidu sve navedeno, ponovio hitan poziv Iranu da u potpunosti sarađuje sa agencijom.

U drugom izvještaju je takođe zaključeno da Iran nije u više navrata odgovorio niti pružio tehnički kredibilne odgovore na pitanja IAEA, prenosi Tanjug.

Brisel je iskoristio svaku vrstu krize kao izgovor da prigrabi još više vlasti, a rezultat toga je manje nacionalnog suvereniteta i više propalih politika, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
“Evropa to više ne može da priušti”, objavio je Orban na društvenoj mreži “Iks”.
On je dodao da je vrijeme da se ponovo preuzme kontrola jer ovo sada nije Evropa koja im je obećana.
Smatra da se Briselu ne smije dozvoliti da koristi rat kao izgovor da još više novca uzima članicama, preuzima dodatna ovlaštenja i moć, uvlači u dugove kroz zajedničke pozajmice i gradi privredu koja se kontroliše centralno.

“Moramo se tome usprotiviti ili će stvari biti još gore”, rekao je Orban i dodao da je vrijeme da se “okupira Brisel”.

Orban je naveo da se ispostavlja da EU nije u stanju da rješava krize, navodeći da su i dalje prisutne posljedice finansijske krize.

Ukazao je da je Brisel preuzeo moć donošenja odluka i da se zbog toga pogoršala situacija kada je riječ o migrantima, kao i o kovidu u vezi sa kojim je, kaže, mnogo korupcije o čemu svi znaju.

“U međuvremenu, posljedice politike energetike se osjete, Brisel je oduzeo članicama ovlaštenja i cijene energenata su dramatično skočile”, rekao je Orban, prenosi Srna.

Orban je dodao da je slična i situacija sa ratom, da birokrate u Briselu žele da iskoriste rat da se preuzmu još više kontrole od članica EU, ocijenivši da će i u tom slučaju biti nesposobni da upravljaju krizama.

“Brisel je oteo našu budućnost. Masovne migracije potresaju javnu bezbjednost, zelene dogme uništile su prosperitet, a globalističke vlade su nas iznevjerile”, zaključio je Orban.