Connect with us

Društvo

TRANSPORTNI SEKTOR U KRIZI: Da li će nova pravila Šengena paralisati međunarodni promet robe?

EES je stupio na snagu, donoseći nove izazove za vozače iz regiona.

Sistem ulaska/izlaska u Šengenskom prostoru, poznat kao Entry/Exit System (EES), zvanično je stupio na snagu 10. aprila, čime je Evropska unija započela novu fazu kontrole kretanja državljana van EU. Iako je sistem prethodno testiran i uvodio se postepeno, njegovo puno stupanje na snagu sada donosi konkretne posljedice, posebno za sektor drumskog transporta.

Profesionalni vozači iz regiona (zemalja zapadnog Balkana), ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva, suočavaju se sa strožim pravilima boravka i dodatnim administrativnim procedurama, što već izaziva nezadovoljstvo u industriji.

Upravo zbog toga, prethodnih dana i sedmica najavljivane su blokade granica širom regiona. Dio prevoznika je od takvih akcija privremeno odustao, čekajući eventualne ustupke iz Brisela, dok su u nekim državama protesti i dalje na stolu. Međutim, kako se nova pravila sada primjenjuju u praksi, očekuje se da bi nezadovoljstvo moglo ponovo da eskalira, uz realan rizik od novih zastoja i poremećaja u međunarodnom transportu robe.

Iako su prevoznici iz regiona najavili blokade granica, situacija je i dalje promjenljiva. U nekim državama protesti su i dalje planirani; u drugima su odloženi dok industrija čeka da vidi da li će Brisel ponuditi rešenje. Za transportni sektor to znači jedno: rastući rizik od poremećaja u međunarodnom transportu.

EES pooštrava kontrolu boravka vozača u Šengenu

EES je novi evropski sistem upravljanja granicama koji bilježi državljane van EU koji putuju na kratkotrajne boravke u EU svaki put kada pređu spoljne granice 29 evropskih zemalja učesnica. Uvođenje je počelo fazno od 12. oktobra 2025. na spoljnim granicama i trebalo bi da postane potpuno operativno 10. aprila 2026. Od tog trenutka pravilo 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana u Šengenskom prostoru biće u potpunosti primjenjivano.

Za vozače kamiona iz zapadnog Balkana koji redovno rade u Evropskoj uniji, to stvara ozbiljna operativna ograničenja. Novi sistem uključuje i prikupljanje biometrijskih podataka na granicama, što dodatno komplikuje prelazak granice.

Ovo pitanje je već pokrenuto u Evropskom parlamentu, gde su izražene zabrinutosti zbog uticaja novih pravila na transport robe. Istovremeno, vode se razgovori o mogućim rješenjima, uključujući dugoročne vize ili posebne dozvole za profesionalne vozače.

Protesti i blokade granica širom regiona

Najradikalnije mjere najavljene su u Crnoj Gori. Nacionalno udruženje prevoznika potvrdilo je blokadu graničnih prelaza od 14. do 17. aprila, koja bi obuhvatila granice sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Kosovom* i Albanijom. Akcija bi se odnosila samo na teretni saobraćaj i ne bi uticala na putnička vozila ili autobuse.

Prevoznici u Srbiji takođe su najavili slične mjere. Međutim, na kraju su odlučili da za sada odustanu od blokada, u nadi da će se pronaći rješenje sa Evropskom komisijom.

Raste pritisak na Brisel

U Parlamentu u Briselu postavljena su pitanja o uticaju EES-a na transport robe i šire lance snabdevanja. Glavna neizvjesnost je da li će Evropska unija uvesti posebne olakšice za profesionalne vozače izvan EU.

Međutim, neke države članice protive se izuzećima, pozivajući se na bezbjednosne razloge i potrebu da se zaštiti integritet Šengenskog prostora.

Predstavnici industrije navode da je ključno pitanje način primjene pravila 90/180 dana. Postoje prijedlozi da se prethodno vreme koje su vozači proveli u Šengenu „resetuje“, što bi olakšalo nastavak poslovanja transportnih kompanija.

Ovo nije samo balkanski problem. I britanski prevoznici su izloženi od 10. aprila, kada EES postaje potpuno operativan širom Šengenskog prostora. Britanski vozači na kratkotrajnim boravcima biće evidentirani putem podataka iz pasoša i biometrijskih provjera, što znači strožu primjenu pravila 90/180 dana.

Za operatere iz Ujedinjenog Kraljevstva, prva vidljiva promjena je na granici. Prilikom prvog ulaska u Šengen, EES zahtijeva digitalni zapis, fotografiju lica i otiske prstiju.

Prema podacima sa GOV.UK, proces može trajati nekoliko minuta duže, a gužve mogu biti veće u periodima najvećeg opterećenja.

Ozbiljniji problem dolazi nakon toga. Britanska vlada je potvrdila da vozači i dalje mogu raditi u EU bez vize, ali samo ako ostanu u okviru ograničenja od 90 dana u 180 dana. Sa EES, to ograničenje postaje mnogo teže ignorisati. Za kompanije koje se oslanjaju na česte ture po kontinentu, planiranje ruta, raspored vozača i vrijeme provedeno u Šengenu postaju mnogo osjetljiviji.

Udruženje drumskih prevoznika već je upozorilo da će stroža primjena pogoditi sektor i pojačalo je zahtjeve za izuzeće za profesionalne vozače. Dok se takvo rješenje ne pojavi, operateri iz UK treba da očekuju više zastoja na granicama i stroža ograničenja boravka.

Industrija podijeljena dok neizvjesnost traje

Situacija u regionu i dalje je nejasna. Neke organizacije su suspendovale proteste, dok se druge i dalje pripremaju za akciju, a stavovi se mogu promijeniti.

Predstavnici transportnog sektora u Srbiji naglašavaju da vozači imaju ključnu ulogu u ekonomiji i da je pristup tržištu EU od strateškog značaja za industriju.

Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da nedostatak jasnog rješenja može dovesti do dodatnih tenzija i poremećaja u lancima snabdijevanja.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno