Connect with us

Društvo

TRANSPORTNI SEKTOR U KRIZI: Da li će nova pravila Šengena paralisati međunarodni promet robe?

EES je stupio na snagu, donoseći nove izazove za vozače iz regiona.

Sistem ulaska/izlaska u Šengenskom prostoru, poznat kao Entry/Exit System (EES), zvanično je stupio na snagu 10. aprila, čime je Evropska unija započela novu fazu kontrole kretanja državljana van EU. Iako je sistem prethodno testiran i uvodio se postepeno, njegovo puno stupanje na snagu sada donosi konkretne posljedice, posebno za sektor drumskog transporta.

Profesionalni vozači iz regiona (zemalja zapadnog Balkana), ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva, suočavaju se sa strožim pravilima boravka i dodatnim administrativnim procedurama, što već izaziva nezadovoljstvo u industriji.

Upravo zbog toga, prethodnih dana i sedmica najavljivane su blokade granica širom regiona. Dio prevoznika je od takvih akcija privremeno odustao, čekajući eventualne ustupke iz Brisela, dok su u nekim državama protesti i dalje na stolu. Međutim, kako se nova pravila sada primjenjuju u praksi, očekuje se da bi nezadovoljstvo moglo ponovo da eskalira, uz realan rizik od novih zastoja i poremećaja u međunarodnom transportu robe.

Iako su prevoznici iz regiona najavili blokade granica, situacija je i dalje promjenljiva. U nekim državama protesti su i dalje planirani; u drugima su odloženi dok industrija čeka da vidi da li će Brisel ponuditi rešenje. Za transportni sektor to znači jedno: rastući rizik od poremećaja u međunarodnom transportu.

EES pooštrava kontrolu boravka vozača u Šengenu

EES je novi evropski sistem upravljanja granicama koji bilježi državljane van EU koji putuju na kratkotrajne boravke u EU svaki put kada pređu spoljne granice 29 evropskih zemalja učesnica. Uvođenje je počelo fazno od 12. oktobra 2025. na spoljnim granicama i trebalo bi da postane potpuno operativno 10. aprila 2026. Od tog trenutka pravilo 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana u Šengenskom prostoru biće u potpunosti primjenjivano.

Za vozače kamiona iz zapadnog Balkana koji redovno rade u Evropskoj uniji, to stvara ozbiljna operativna ograničenja. Novi sistem uključuje i prikupljanje biometrijskih podataka na granicama, što dodatno komplikuje prelazak granice.

Ovo pitanje je već pokrenuto u Evropskom parlamentu, gde su izražene zabrinutosti zbog uticaja novih pravila na transport robe. Istovremeno, vode se razgovori o mogućim rješenjima, uključujući dugoročne vize ili posebne dozvole za profesionalne vozače.

Protesti i blokade granica širom regiona

Najradikalnije mjere najavljene su u Crnoj Gori. Nacionalno udruženje prevoznika potvrdilo je blokadu graničnih prelaza od 14. do 17. aprila, koja bi obuhvatila granice sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Kosovom* i Albanijom. Akcija bi se odnosila samo na teretni saobraćaj i ne bi uticala na putnička vozila ili autobuse.

Prevoznici u Srbiji takođe su najavili slične mjere. Međutim, na kraju su odlučili da za sada odustanu od blokada, u nadi da će se pronaći rješenje sa Evropskom komisijom.

Raste pritisak na Brisel

U Parlamentu u Briselu postavljena su pitanja o uticaju EES-a na transport robe i šire lance snabdevanja. Glavna neizvjesnost je da li će Evropska unija uvesti posebne olakšice za profesionalne vozače izvan EU.

Međutim, neke države članice protive se izuzećima, pozivajući se na bezbjednosne razloge i potrebu da se zaštiti integritet Šengenskog prostora.

Predstavnici industrije navode da je ključno pitanje način primjene pravila 90/180 dana. Postoje prijedlozi da se prethodno vreme koje su vozači proveli u Šengenu „resetuje“, što bi olakšalo nastavak poslovanja transportnih kompanija.

Ovo nije samo balkanski problem. I britanski prevoznici su izloženi od 10. aprila, kada EES postaje potpuno operativan širom Šengenskog prostora. Britanski vozači na kratkotrajnim boravcima biće evidentirani putem podataka iz pasoša i biometrijskih provjera, što znači strožu primjenu pravila 90/180 dana.

Za operatere iz Ujedinjenog Kraljevstva, prva vidljiva promjena je na granici. Prilikom prvog ulaska u Šengen, EES zahtijeva digitalni zapis, fotografiju lica i otiske prstiju.

Prema podacima sa GOV.UK, proces može trajati nekoliko minuta duže, a gužve mogu biti veće u periodima najvećeg opterećenja.

Ozbiljniji problem dolazi nakon toga. Britanska vlada je potvrdila da vozači i dalje mogu raditi u EU bez vize, ali samo ako ostanu u okviru ograničenja od 90 dana u 180 dana. Sa EES, to ograničenje postaje mnogo teže ignorisati. Za kompanije koje se oslanjaju na česte ture po kontinentu, planiranje ruta, raspored vozača i vrijeme provedeno u Šengenu postaju mnogo osjetljiviji.

Udruženje drumskih prevoznika već je upozorilo da će stroža primjena pogoditi sektor i pojačalo je zahtjeve za izuzeće za profesionalne vozače. Dok se takvo rješenje ne pojavi, operateri iz UK treba da očekuju više zastoja na granicama i stroža ograničenja boravka.

Industrija podijeljena dok neizvjesnost traje

Situacija u regionu i dalje je nejasna. Neke organizacije su suspendovale proteste, dok se druge i dalje pripremaju za akciju, a stavovi se mogu promijeniti.

Predstavnici transportnog sektora u Srbiji naglašavaju da vozači imaju ključnu ulogu u ekonomiji i da je pristup tržištu EU od strateškog značaja za industriju.

Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da nedostatak jasnog rješenja može dovesti do dodatnih tenzija i poremećaja u lancima snabdijevanja.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno