Connect with us

Društvo

TRAŽE ISPUNJENJE ZAHTJEVA! Pravosudne institucije Srpske od jutros u štrajku

Dio pravosudnih institucija Srpske, izuzev nosilaca pravosudsnih funkcija, od jutros je u štrajku.
USindikatu pravosuđa Republike Srpske kažu da rada neće biti do ispunjenja zahtjeva, te dodaju da će u štrajku učestvovati radnici većine tužilaštava i sudova.

Sindikat pravosuđa, između ostalog, traži da se procenat povećanja plata svih zaposlenih uskladi, ne sa platama, već sa procentom povećanja plata nosilaca pravosudnih funkcija, kao i, kako navode, “prestanak diskriminacije zaposlenih u pravosudnim institucijama u Srpskoj u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija po pitanju toplog obroka, regresa i naknade za obračun minulog staža” .

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da poštuju svačije pravo na izražavanje nezadovoljstva, pod uslovom da se poštuju propisi kojima se uređuje organizovani prekid rada.
– Takođe, želimo da poručimo da je Ministarstvo pravde na raspolaganju svima koji žele da razgovaraju i da zajednički pokušamo da pronađemo najoptimalnije rješenje, kako bi se unaprijedila prava radnika i poboljšao materijalni položaj zaposlenih u institucijama u pravosuđu Republike Srpske – rekli su iz resornog ministarstva, pišu Nezavisne novine.

Društvo

ZDRAVSTVO PRED KOLAPSOM Zdravstveni radnici u RS traže HITNE pregovore sa Vladom i povećanje plata za 20 posto

Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske te Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske uputili su  Vladi Republike Srpske zahtjev za izmjenu Odluke o cijeni rada („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 42/22) i omogućavanje povećanja plata zaposlenih u zdravstvu za 20%.

Traže i sastanak na ovu temu i to najkasnije do kraja juna mjeseca.

Predstavnici sindikata ističu da je početkom ove godine došlo do značajnog povećanja najniže plate u Republici Srpskoj, rasta prosječne plate i značajnog rasta prihoda po osnovu poreza i doprinosa. Međutim, kako navode, ove promjene se nisu reflektovale na povećanje plata medicinskih radnika.

“U slučaju da se ne organizuje sastanak, neće se desiti ništa epohalno. Svijest zaposlenih u zdravstvu, ali i u drugim oblastima, je kao u nekom stanju letargije, a to su pokazali protesti koje smo organizovali prošle godine. Moramo shvatiti da bez velike podrške ne samo naših članova, već i ostalih kolega zaposlenih u zdravstvu, teško možemo natjerati poslodavca, tj. Vladu Republike Srpske, da nešto urade na povećanju plata. Vlada konačno mora da shvati da jaz zaposlenih zdravstvenih radnika od 30 godina, koji stalno pominjemo, prerasta lagano na 40, i to će značiti da kolege na kojima leži zdravstveni sistem 60-ih i 70-ih zaista polako odlaze u penziju. 80-ih ih imamo u tragovima, što znači da gubimo iskusne kolege koje bi mogle da prenesu svoje znanje, i preko noći će nastupiti kolaps. Moramo urediti struku kroz zakone -priznati visoke diplome, donijeti zakon o djelatnostima i uredbu o kompetencijama i povećati plate da zaustavimo odliv ionako već sada veoma deficitarnog kadra“, kaže za BUKU Mirko Šerbežija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara i dodaje da sindikati skupljaju snagu, te da će u narednom periodu imati odgovor i na nerad drugih sindikata.

Kako je za Buku rekao Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske i koordinator za sindikalni aktivizam čak 70% zaposlenih u zdravstvu Republike Srpske radi za 𝟵.𝟵𝟭𝗞𝗠 iznad najniže plate koja po Odluci Vlade Republike Srpske iznosi 900KM.

A gore navedeno potvrđuje zvanična statistika kaže Dragušić: “Ako uzmemo da je više od 70% radnika u oblasti zdravstva je sa srednjom stručnom spremom i da njihova prosječna plata iznosi 𝟭𝟭𝟳𝟬.𝟲𝟳𝗞𝗠 u kojoj je uračunat i iznos toplog obroka od 𝟮𝟮𝟬.𝟴𝟴𝗞𝗠, te regres od 𝟯𝟵.𝟴𝟴𝗞𝗠 dolazimo do podatka da više od 70% zaposlenih u oblasti zdravstva radi za 𝟵.𝟵𝟭𝗞𝗠 iznad najniže plate u Republiici Srpskoj koja po Odluci Vlade Republike Srpske iznosi 900KM. Nadalje statistika nam govori i da je prosječna neto plata u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada u februaru iznosila 𝟭.𝟱𝟴𝟭𝗞𝗠, a da je sindikalna potrošačka korpa za isti mjesec – 𝟮.𝟱𝟵𝟬,𝟳𝟱𝗞𝗠. Dakle, 𝟳𝟬% 𝗿𝗮𝗱𝗻𝗶𝗸𝗮 u oblasti zdravstva sa ovakvim platama je u situaciji da oreživljava, a ne da živi od svog rada”.

Vlada Republike Srpske još nije dala zvaničnu izjavu povodom ovog zahtjeva, piše Buka.

Nastavi čitati

Društvo

PACIJENTI TAOCI PETROVIĆEVIH DUGOVA Ignoriše bijeljinski Dom zdravlja, dužan blizu DVA MILIONA KM

Direktor Doma zdravlja Bijeljina Danijela Đukin rekla je da ukupan dug Gradske uprave ovoj zdravstvenoj ustanovi, otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik, iznosi 1.350.000 KM sa 1. junom i pola miliona KM za rekonstrukciju ustanove.

Đukinova je rekla da agonija 450 zaposlenih u bijeljinskom Domu zdravlja, te time i agonija oko 150.000 pacijenata okrenutih ovoj ustanovi traje već gotovo četiri godine.

Dom zdravlja Bijeljina je u februaru tužio gradonačelnika Bijeljine, prvo ročište je bilo 5. juna, ali se, kaže Đukinova, niko iz Gradske uprave nije pojavio.

– Naši pacijenti osjećaju pritisak i probleme u potrazi za zdravljem zbog neposlovanja Gradske uprave Bijeljina, zanemarivanja potreba bolesnih, jer tri i po godine unazad Dom zdravlja ne dobija ništa od grada, koji je dužan da isplaćuje i plate radnicima, da obavlja rekonstrukciju, nabavlja opremu… – rekla je Đukinova.

Ona je dodala da, osim pacijenata iz Bijeljine – mještana svih 60 naselja ovog grada, ovaj dom zdravlja zadovoljava i potrebe pacijenata iz opština Lopare i Ugljevik, čiji domovi zdravlja nemaju sve zdravstvene organizacione jedinice, a pacijentima su neophodne.

– Naša ustanova je druga po veličini u Republici Srpskoj. Od 45 ustanova primarne zdravstvene zaštite u Srpskoj, samo je banjalučki Dom zdravlja veći. Raspoređeni smo u 15 organizacionih jedinica, imamo 450 zaposlenih, a u planu je otvaranje još jedne organizacione jedinice – centar za rast i razvoj djece, čime bismo bili jedini u regionu koji će ga imati – rekla je Đukinova.

Ona je podsjetila da je ove godine u Domu zdravlja otvoren i Centar za prevenciju bolesti.

– I opet smo među prvima, tako da, i pored svih problema i sve muke koja nas je snašla u posljednje skoro četiri godine, nekako uspijevamo, mada teško, i ja ne znam više ni kome da se obratim. Taj čovjek radi šta hoće. Agonija traje među nama otkako je na čelu grada Petrović, koji je učinio sve i čini da se ova zdravstvena ustanova muči sa ovakvom lokalnom Gradskom upravom – rekla je Đukinova.

Prema njenim riječima, ovoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi finansije bi trebalo da obezbjeđuje grad, ali se, ipak, većinskim dijelom finansira tako što oko 70 odsto finansija izdvaja Vlada Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja – za plate, opremu, održavanje.

Ona je podsjetila da je Dom zdravlja u posljednjih 30 godina postao zasebna ustanova kojoj je još 1994. godine budžetom za primarnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno 400.000 KM na godišnjem nivou.

– Još tada je izdvajano toliko. Danas, za svih 26 sektorskih ambulanti koje posjeduje Dom zdravlja, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, troškove treba da pokriva lokalna zajednica – grad Bijeljina – naglasila je direktor Doma zdravlja Bijeljina.

I, ako na primjer, Skupština grada, kaže Đukinova, dodijeli u 2022. godini budžetskih 700.000 KM na godišnjem nivou za Dom zdravlja, Petrović “odsiječe” na 400.000.

– Tako i ove godine, isto… Da li neko misli da smo vidjeli i jednu jedinu marku? Nismo. Ne može on da se ponaša tako prema ustanovi koja je na ponos u cijeloj državi – rekla je Đukinova.

Ona je navela da dug postoji od 2020. godine 14.000 KM i u 2021. je bio sitniji dug, ali je iz 2022. ostao dug od 300.000 KM, iz 2023. od oko 700.000 KM, i do danas, polovina je juna, dug je oko 300.000 KM.

– Ukupan dug otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik Bijeljine je 1.850.000 KM – rekla je Đukinova i dodala da se svakog mjeseca dug uvećava za oko 80.000 KM.

Bolestan čovjek ima samo jednu jedinu želju – da ozdravi, kaže Đukinova, a pacijent je upućen na Dom zdravlja i treba mu visok i kvalitetan nivo usluga.

– Kako, odakle? A, neophodno je obezbijediti kvalitet, obnavljati aparaturu, a sve košta – i ultrazvuk, i vađenje krvi, rendgen aparati, mobilni aparati, mamografi, sanitetska vozila, ostala vozila, gorivo, održavanje zgrade, grijanje, telefoni, struja… Sve košta, a za sve to je, u svih 26 sektorskih ambulanti, dužna da plati Gradska uprava – rekla je Đukinova.

Podsjećamo, Srna je prije četiri dana poslala upit gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću o dugovanjima prema Domu zdravlja, zatim prema jedinom javnom vrtiću u gradu, prema sportu, za neisplaćivanje stipendija i za ostale dugove, ali nije dobila odgovor.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS DO 38 STEPENI, ako putujete, prilagodite PLANOVE vremenskim prilikama

U cijeloj BiH danas će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Koncentracija saharskog pijeska biće povećana, te će uticati na zamućenost atmosfere, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren sjevernih smjerova.

Jutros je pretežno sunčano, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Stanje na putevima
Uslovi za vožnju jutros su povoljni, a tokom dana očekuje se visoka temperatura vazduha, pa se vozačima preporučuje da pažljivo planiraju duža putovanja i pravilno koriste klima uređaje kako bi izbjegli naglu promjenu temperature, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Saobraćaj je zbog neophodnih radova obustavljen na magistralnom putu Crna Rijeka-Jajce, te preusmjeren na put preko Mrkonjić Grada i Jezera.

Zbog radova na spoju magistralnog puta Johovac-Rudanka i Rudanka-Doboj i dionice regionalnog puta Razboj-Rudanka izmijenjen je režim saobraćaja.

Na dionici magistralnog puta Brodar- granica Republike Srpske/Srbije /Rudo jedan/ u tunelu Trgovišta izmijenjen je režim saobraćaja zbog postavljanja rasvjete.

Saobraćaj je potpuno obustavljen zbog radova u prijedorskoj Ulici kralja Aleksandra, na dionici magistralnog puta Prijedor-Tukovi.

Zbog postavljanja rasvjete u tunelu “Sijeračke stijene” izmijenjen je režim saobraćaja na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, kao i na auto-putu Gradiška-Banjaluka zbog radova na mostu “Bogdanovac”.

Na magistralnom putu Gacko-Tjentište, u mjestu Sastavci, zbog radova se vozi jednom trakom, uz moguće kratkotrajne zastoje.

Zbog rehabilitacije dionice magistralnog puta Han Pijesak dva – Sokolac izmijenjen je režim saobraćaja.

Saobraćaj će, zbog bušačko-minerskih radova, povremeno biti obustavljan na dionici magistralnog puta LJubogošta-Sumbulovac-Podromanija, na lokalitetu kamenoloma “Rogoušići” u opštini Pale, u trajanju od pet do sedam minuta, kao i na dijelu magistralnog puta Podromanija-Donja LJubogošta, na lokalitetu Han Derventa u opštini Pale.

Minerski radovi su u toku i na magistralnom putu Sarajevo-Foča, na dionici Trnovo – Miljevina u kanjonu Bistrice.

Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraća se jednom saobraćanom trakom. Na mostu je zabranjen saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa premašuje 30 tona.

Zbog rekonstrukcije dionice magistralnog puta Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/ izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja sve do kraja godine.

Na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog aktiviranog klizišta, saobraća se usporeno.

Na dionici magistralnog puta Brod na Drini-granica BiH/Crna Gora /Šćepan Polje/ zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija je masa veća od 16 tona.

U FBiH za danas i sutra od 6.00 do 18.00 časova najavljeni su radovi na mostu u Konjicu, zbog čega će saobraćati usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Sanacioni radovi u toku su i na magistralnim putevima: Lašva-Kaonik, Lukavac-Šićki Brod, Kladanj-Vlasenica /Gojsalići/, Jelah-Doboj /Karuše/, Čevljanovići-Nišići i Semizovac-Srednje.

Na graničnim prelazima u BiH jutros nema dužih zadržavanja.

Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila nosivosti veće od pet tona. Teretna vozila teža od pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na prelaz Rača, dok autobusi mogu koristiti prelaz Šepak.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno