Connect with us

Banjaluka

Tvrđava Kastel: Najznačajniji istorijski spomenik u Banjaluci

Ovaj važan istorijski objekat predstavlja značajan resurs u budućem razvoju grada i može imati važnu ulogu u kulturnom životu

Smještena gotovo u samom centru Banjaluke, pored ušća rijeke Crkvene u Vrbas, tvrđava Kastel predstavlja jedan od najvažnijih spomenika fortifikacione arhitekture kako na prostorima Republike Srpske i BiH, tako i na Balkanu uopšte, dijeleći kroz brojna stoljeća sudbinu sa gradom koji je trebala da štiti i postavši neodvojivi dio gradskog pejzaža.

Tvrđava Kastel jedan je od najstarijih sačuvanih objekata u Banjaluci, a danas je njen veći dio obnovljen, zahvaljujući sredstvima iz evropskih fondova. Ostalo je još da se obnovi dio bedema i zgrada nekadašnje Artiljerijske kasarne.

Savjetnik u Odjeljenu za istoriju u Muzeju Republike Srpske Janko Vračar rekao je Srni da ovaj važan istorijski objekat predstavlja značajan resurs u budućem razvoju grada i može imati važnu ulogu u kulturnom životu.

“Postoji mogućnost da se u okviru Kastela formira i muzej grada Banjaluka, jer je ona jedan od rijetkih gradova ove veličine u Evropi koji nema svoj gradski muzej, a Kastel bi predstavljao idealan izbor, jer ovaj lokalitet pruža mogućnost upoznavanja sa cjelokupnom prošlošću grada na Vrbasu od paleolita do savremenog doba”, istakao je Vračar.

On je napomenuo da je je Kamena kuća na Kastelu već opremljena da može služiti za muzejske izložbe, te izrazio nadu da će predstavnici gradskih vlasti imati dovoljno sluha za ovakvu inicijativu i podržati osnivanje gradskog muzeja na Kastelu.

Vračar je rekao da postoje brojni tragovi koji upućuju na to da je lokalitet na kom se nalazi tvrđava Kastel bio naseljen u preistorijsko vrijeme.

“Na lokalitetu ove tvrđave pronalazimo tragove ljudskog postojanja i djelovanja još od paleolita, o čemu nam svjedoče nalazi kremenih alatki pronađeni tokom arheoloških iskopavanja 1980-ih godina, a tom prilikom pronađeni su i ostaci neolitskog naselja, kao i materijalni nalazi iz bronzanog i željeznog doba”, rekao je Vračar.

Tragovi naselja koji potiču iz rimskog vremena pronađeni su na više lokacija unutar tvrđave, naročito tokom iskopavanja od 1971. do 1974. godine i osamdesetih godina prošlog vijeka.

“U sjeveroistočnom dijelu Kastela pronađeni su ostaci rimskog utvrđenja i putne stanice, za koje se pretpostavlja da bi mogli biti ostaci naselja Castra, koje se nalazilo na drumu koji je od Salone (Solina) vodio do Servitiuma (Gradiške)”, istakao je Vračar.

Osim njih, nađeni su i ostaci kasnoantičke građevine većih dimenzija, moguće je da se radi o bazilici, a pronađena je i izvjesna količina rimskog i ranovizantijskog novca, među kojima se ističe nalaz zlatnog solidusa trijensa cara Justinijana Velikog (527–565), koji se danas čuva u Numizmatičkoj zbirci Muzeja Republike Srpske.

“Pronađeni su i ostaci ranosrednjovjekovnog slovenskog naselja iz perioda između 8. i 12. vijeka, koje je vjerovatno štitio suhozidnim bedemom. Međutim, dalja arheološka iskopavanja na Kastelu nisu otkrila tragove utvrđenja ili naselja iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka, između 12. i 15. vijeka”, rekao je Vračar.

PRVI POMEN BANJALUKE 1494. GODINE

Teritorija grada Banjaluke tokom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka ulazila je u sastav župe Zemljanik, odnosno Donjih Kraja. Ukoliko je srednjovjekovno naselje na mjestu današnje Banjaluke ulazilo u sastav župe Zemljanik, onda treba pretpostaviti da ono ni u vojnom ni u privrednom pogledu nije bilo značajno.

Prvi pomen Banjaluke u istorijskim izvorima javlja se 1494. godine u povelji ugarskog kralja Ladislava Drugog Jagelonca, a na osnovu arheoloških istraživanja može se zaključiti da je na ovom mjestu postojalo srednjovjekovno utvrđenje, radi strateške važnosti njenog položaja zbog blizine granice sa Ugarskom, preciznije sa župom Vrbas i župom Glaž, sa kojima se graničila na rijeci Crkvenoj.

Riječ je vjerovatno bilo o skupini manjih, na strateški pogodnim mjestima podignutim utvrđenjima, a ne o gradu-tvrđavi sa podgrađem, kakvi su u to vrijeme bili Livač, Zvečaj, Greben, Bočac ili Jajce. U vrijeme njenog prvog pomena Banjaluka se nalazila u sastavu Jajačke banovine i to će ostati sve do njenog pada 1527. godine.

“Nakon osmanskog osvajanja Banjaluke, prostor oko današnjeg Kastela dobija na značaju, pogotovo za vrijeme namjesništva bosanskog sandžak-bega Ferhad-paše Sokolovića, koji će od 1574. do 1587. godine izgraditi niz građevina po kojima je Banjaluka i danas prepoznatljiva, poput džamije Ferhadije, kao i tophanu /arsenal oružja/ na Kastelu, pa će čitav taj prostor osmanski putopisci iz 17. vijeka nazivati Donjom Banjalukom, za razliku od Gornjeg Šehera (Gornje Banjaluke)”, pojasnio je Vračar.

Nakon poraza u Velikom bečkom ratu (1683–1699), Osmanlije odlučuju da pojačaju odbranu svojih sjevernih granica, pa grade niz velikih utvrđenja od kojih su Niš i Banjaluka, to jeste Kastel, bili najvažniji.

Tvrđava Kastel biva obnovljena i proširena po tzv. Vobanovom sistemu izgradnje ravničarskih tvrđava, sa bedemima i isturenim bastionima. Ta obnova izvršena je za vrijeme Numan-paše Ćuprilića (1712–1714), kada tvrđava dobija konačne gabarite.

U sljedećem austrijsko–turskom ratu (1735–1739), austrijska vojska, pod komandom kneza Jozefa Zaksen–Hildburghauzena opsjela je Banjaluku 23. jula 1737. godine. Turska posada uspješno je odbila sve austrijske juriše na tvrđavu, dok se 4. avgusta pred Banjalukom nije pojavila turska vojska predvođena Ali–pašom Hećimogluom.

U žestokom boju austrijska vojska bila je teško poražena i morala se povući prema Gradišci sa velikim gubicima. Time je sudbina Bosanskog pašaluka i Banjaluke bila odlučena za narednih 150 godina. Rat je završen Beogradskim mirom 1739. godine, kojim je Austrija izgubila sve posjede južno od Save i Dunava.

“Nakon tog poraza Austrijanci više nisu pokušavali da pređu Savu. Početkom 19. vijeka, tačnije 1809. godine, izvršene su veće popravke na Kastelu. Međutim, situacija se mijenja i značaj banjalučke tvrđave opada. Sredinom 19. vijeka, tvrđava je bila prilično ruinirana. Putopisci navode da je u njoj bilo mnogo vojničkih zgrada – magazina, zatvor i barutana. Posljedna opravka tvrđave bila je 1868. godine. Tada je izgrađena zgrada, kasnije nazvana Artiljerijska kasarna, van zida Kastela”, rekao je Vračar.

Austrijskom okupacijom, vojni značaj Kastela počinje da opada. U Banjaluci je bio vojni okrug sa jednim bataljonom. Uselio se u postojeće objekte u tvrđavi, koja je bila u dosta ruševnom stanju.

I nakon Prvog svjetskog rata Kastel je zadržao svoju vojnu funkciju, a ova tvrđava imaće važnu ulogu i tokom Drugog svjetskog rata.

“Naime, u septembru 1944. godine, 5. korpus NOVJ uspio je da oslobodi Banjaluku od ustaških i njemačkih snaga, sa izuzetkom tvrđave Kastel, u kojoj se utvrdila grupa od tri stotine njemačkih i ustaških vojnika. Pokušaji partizana da unište ovo neprijateljsko uporište nisu dali rezultata, pa je zato tražena pomoć savezničke avijacije, koja je 27. septembra bombardovala Kastel, ali je ta pomoć došla kasno jer su njemačke i ustaške snage u kontranapadu već stigle do Banjaluke”, rekao je Vračar.

Iza Drugog svjetskog rata pa do 1959. godine, tvrđava Kastel je i dalje služila u vojne svrhe. Od 1960-ih godina nadalje, prostor Kastela je korišten u raznovrsne svrhe: izgrađena je ljetna pozornica za filmske predstave i koncerte, tu je bio smješten i Muzej Bosanske krajine, koji je teško stradao u zemljotresu1969. godine, kao i zgrada Zavoda za zaštitu spomenika kulture Banjaluka.

(Ana Bencun/SRNA)

Related Topics:

Banjaluka

STIPENDIJE ZA ŠAMPIONE! Savić – Banjac podižu sport na novi nivo!

Do 15. jula sportisti sa područja grada Banje Luke imaju mogućnost da se, na osnovu ostvarenih rezultata, prijave za gradsku stipendiju.

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac istakla je da su sportske stipendije dugogodišnja uspješna praksa Grada i da se kategorizacija sportista, odnosno dodjela sportskih stipendija ostvaruje na osnovu postignutih sportskih rezultata i sa jasno propisanim kriterijumima.

-Na ovaj način se zaista nagrađuju najbolji i daje im se dodatni motiv da budu još uspješniji – istakla je Savić – Banjac.

Iz Odjeljenja za društvene djelatnosti napominju da sportisti, koji imaju najmanje tri godine prebivalište na teritoriji Grada Banja Luka prije ostvarenog sportskog rezultata, trebaju Zahtjev za kategorizaciju – Obrazac KS sa pratećom dokumentacijom da podnesu u periodu od 1. do 15. jula 2025. godine, putem protokola Gradske uprave Banja Luka (prijemna kancelarija br.16) Odjeljenju za društvene djelatnosti.

Period prijave ostvarenih sportskih razultata radi kategorizacije sportista je:

– period od 1. jula 2024. godine do 1. jula 2025. godine

Sportisti koji se prijavljuju za kategorizaciju mogu prijaviti postignute sportske rezultate u skladu sa gore navedenim periodom prijave, s tim da u izabranom periodu moraju ostvariti rezultate iz trenutne ili veće dobne kategorije kojom su obuhvaćeni u sistemu takmičenja pripadajućeg republičkog sportskog saveza, odnosno u dobnoj kategoriji u kojoj se takmiče, danom podnošenja prijave za kategorizaciju.

Uz zahtjev za kategorizaciju (Obrazac KS), pored dokaza o ispunjenosti opštih uslova iz člana 10. Pravilnika, sportista je dužan dostaviti i :

uvjerenje o državljanstvu,
uvjerenje matičnog sportskog saveza kojim dokazuje da sportista nema potpisan profesionalni ugovor sa sportskom organizacijom,
uvjerenje o prebivalištu,
uvjerenje da je aktivan član sportske oranizacije u kojoj je ostvario sportski rezultat, odnosno ispunjenje uslova za kategorizaciju,
zapisnik sa takmičenja ili službeni bilten međunarodne sportske federacije i nadležnog pripadajućeg sportskog saveza, ili podatke sa službenih internet stranica pripadajuće međunarodne federacije u skladu sa odredbama člana 3. Pravilnika, (napomena: kao dokument kojim se dokazuje ispunjenost uslova ne može biti screenshot sa telefona),
kopiju tekućeg račna i broja računa banke koja ima sjedište u Republici Srpskoj.
Dokumenti se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Preuzmite: Integralni tekst Pravilnika i Obrazac KS.

Obrazac KS se može preuzeti i u kancelariji broj 25 Gradske uprave Grada Banja Luka.

Za sve dodatne informacije kontakt osobe su Ognjen Golić i Boris Aljetić, Odjeljenje za društvene djelatnosti, telefon 051/244-444, lokal 714.

Nastavi čitati

Banjaluka

Ševo odgovorio Zeljkoviću “LIJEPO JE BRANITI UJKU, ALI PONEKAD JE BOLJE ĆUTATI”

Nakon što je odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Marko Zeljković, iznio niz kritika na račun aktuelne gradske vlasti, uslijedio je brz i oštar odgovor iz PDP-a. Ovlašćeni potpisnik u Odjeljenju za opštu upravu, Miroslav Ševo, reagovao je na izjave mladog odbornika koje je, kako navodi, očigledno dao u svrhu odbrane svog bliskog rođaka – „velikog ujke“.

– Kako dirljiva situacija danas na političkoj sceni. Mlađani sestrić brani ‘velikog ujku’. Lijepo je kada se porodica tako slaže i pomaže, radi zajedno i čuvaju se međusobno. Jedan preuzme Fudbalski savez, iako, što bi naš narod rekao, ‘nije šutno mačku s praga’, jer – ima on ujku. Drugi, po direktivi, ulazi kao odbornik u Skupštinu grada Banjaluka, a osnovni zadatak mu je čuvanje lika i nedjela ujke, istakao je Ševo.

On je poručio da nije prvi put da „ujko pljune pa poliže“, te da sestrić sada, u pokušaju da popravi štetu, napada gradonačelnika gledajući sve kroz prizmu stranke kojoj pripada.

– Moram podsjetiti mlađanog odbornika Zeljkovića da Partija demokratskog progresa funkcioniše na principu podjele obaveza i odgovornosti, ne autokratije. Gradonačelnik Banjaluke, a to sam pokušao pojasniti i premijeru Viškoviću, je, kao svaki pravi domaćin, uradio podjelu obaveza, odgovornosti i prava. Umjeće rukovođenja je uspostavljanje sistema koji funkcioniše savršeno bez prvog čovjeka i njegovih direktiva i naredbi. Naravno, Vama, odbornče, to je nepojmljivo jer ste naučili na autokratiju.

Ševo se osvrnuo i na konkretne teme koje je odbornik pomenuo – poput Depota, vrtića, vodosnabdijevanja i saobraćajnih gužvi.

– Pomenuli ste Depot, vrtiće, vodu, saobraćajne gužve. Mladi jeste, ali niste toliko zaboravni da ne znate da su to problemi stari 25 godina, a upravo toliko je ujko na vlasti u Banjaluci, i nešto manje u Republici Srpskoj. Depot su vaši partijski drugovi unakazili jer ništa od planiranog i projektovanog nisu sproveli, a uprava je od osnivanja pod ujkinim patronatom. Pomislili ste da vrtići postoje od juče, a zapravo njima rukovodite decenijama. Saobraćajne gužve nisu novost, a Skupština je bila ta koja je odbijala planove razvoja grada – jer ujku nisu odgovarali.

Posebno je naglasio problem vodovoda, koji je, prema njegovim riječima, opozicija imala priliku da riješi, ali to nije učinila.

– Zamislite, Vi pominjete vodu. Pomislih da ovo prethodno možda ne znate, jer niste imali dovoljno godina, a ujko to nije baš sve prepričao u detalje. Ali, odbornče, prije nešto više od mjesec dana, pa ponovo prije deset dana, lično ste odbili da riješite problem koji su ujkini drugovi ‘proizveli’, a vaši partijski kolege prošle godine – a to je sistem ‘Tunjice 1 i 2’.

Na kraju, Ševo je poručio da je lijepo što odbornik brani porodicu, ali da ponekad treba stati i razmisliti.

– Lijepo je što branite ujku, ali nekada se pokaže da je istinita ona narodna: ‘Pametan ćuti, budala govori!’ A za ovo što se desilo ujki na sudu, narod kaže: ‘Rođaka ni sud ne sudi!’ – zaključio je Miroslav Ševo.

Nastavi čitati

Banjaluka

„ZABRANITE NEPOZNAVANJE ZAKONA!” Maksić PORUČIO odbornicima SNSD da prestanu da se prave ludi oko kladionica kod škola!

Кada se već govori o zabranama, red bi bio da se zabrani nepoznavanje zakona odbornicima.

Izjavio je ovo odbornik PDP u Skupštini Grada Banjaluka, Igor Maksić reagujući na izjave odbornika Žane Grmuše (SNSD) koja je rekla “da bi u krugu škola u potpunosti trebalo zabraniti reklamiranje igara na sreću i navela da povećanje cijene tih reklama, koje predlaže gradonačečnik Banjaluke, neće spriječiti kladionice da se reklamiraju.”

-Narodna skupština Republike Srpske može već sutra da izmjeni Zakon o igrama na sreću i zabrani otvaranje kladionica u blizini škola. Zakonski, to je jedini put. Pa ako je to iskrena namjera, neka se prijedlog uputi u Skupštinu, tamo gdje vaša stranka ima većinu. Grad Banja Luka je već pokušao sve što mu je u nadležnosti. Predložili smo da se kladionicama u blizini škola uvede duplo veća komunalna taksa, prijedlog nije prošao, jer ga vaša skupštinska većina nije podržala. Podsjetimo, upravo ona većina kojoj pripadate – rekao je Maksić.

Zato, prije nego što pozivate Grad da radi ono što nije u njegovoj nadležnosti, kaže Maksić, bolje bi bilo da utičete na one koji to stvarno mogu, na svoje kolege u Narodnoj skupštini.

-Bilo bi krajnje vrijeme da prestanete opravdavati neopravdivo i da bar jednom stanete iza onoga što građani zaista traže. Ako Boriku treba škola, a ne kladionica, onda počnite tako što ćete tamo gdje imate vlast, donijeti zakon koji to stvarno omogućava. Grad Banja Luka bi već sutra sproveo tu zabranu, ali ne može kad mu vaša vlast drži vezane ruke – jasan je Maksić.

Nastavi čitati

Aktuelno