Connect with us

Banjaluka

Tvrđava Kastel: Najznačajniji istorijski spomenik u Banjaluci

Ovaj važan istorijski objekat predstavlja značajan resurs u budućem razvoju grada i može imati važnu ulogu u kulturnom životu

Smještena gotovo u samom centru Banjaluke, pored ušća rijeke Crkvene u Vrbas, tvrđava Kastel predstavlja jedan od najvažnijih spomenika fortifikacione arhitekture kako na prostorima Republike Srpske i BiH, tako i na Balkanu uopšte, dijeleći kroz brojna stoljeća sudbinu sa gradom koji je trebala da štiti i postavši neodvojivi dio gradskog pejzaža.

Tvrđava Kastel jedan je od najstarijih sačuvanih objekata u Banjaluci, a danas je njen veći dio obnovljen, zahvaljujući sredstvima iz evropskih fondova. Ostalo je još da se obnovi dio bedema i zgrada nekadašnje Artiljerijske kasarne.

Savjetnik u Odjeljenu za istoriju u Muzeju Republike Srpske Janko Vračar rekao je Srni da ovaj važan istorijski objekat predstavlja značajan resurs u budućem razvoju grada i može imati važnu ulogu u kulturnom životu.

“Postoji mogućnost da se u okviru Kastela formira i muzej grada Banjaluka, jer je ona jedan od rijetkih gradova ove veličine u Evropi koji nema svoj gradski muzej, a Kastel bi predstavljao idealan izbor, jer ovaj lokalitet pruža mogućnost upoznavanja sa cjelokupnom prošlošću grada na Vrbasu od paleolita do savremenog doba”, istakao je Vračar.

On je napomenuo da je je Kamena kuća na Kastelu već opremljena da može služiti za muzejske izložbe, te izrazio nadu da će predstavnici gradskih vlasti imati dovoljno sluha za ovakvu inicijativu i podržati osnivanje gradskog muzeja na Kastelu.

Vračar je rekao da postoje brojni tragovi koji upućuju na to da je lokalitet na kom se nalazi tvrđava Kastel bio naseljen u preistorijsko vrijeme.

“Na lokalitetu ove tvrđave pronalazimo tragove ljudskog postojanja i djelovanja još od paleolita, o čemu nam svjedoče nalazi kremenih alatki pronađeni tokom arheoloških iskopavanja 1980-ih godina, a tom prilikom pronađeni su i ostaci neolitskog naselja, kao i materijalni nalazi iz bronzanog i željeznog doba”, rekao je Vračar.

Tragovi naselja koji potiču iz rimskog vremena pronađeni su na više lokacija unutar tvrđave, naročito tokom iskopavanja od 1971. do 1974. godine i osamdesetih godina prošlog vijeka.

“U sjeveroistočnom dijelu Kastela pronađeni su ostaci rimskog utvrđenja i putne stanice, za koje se pretpostavlja da bi mogli biti ostaci naselja Castra, koje se nalazilo na drumu koji je od Salone (Solina) vodio do Servitiuma (Gradiške)”, istakao je Vračar.

Osim njih, nađeni su i ostaci kasnoantičke građevine većih dimenzija, moguće je da se radi o bazilici, a pronađena je i izvjesna količina rimskog i ranovizantijskog novca, među kojima se ističe nalaz zlatnog solidusa trijensa cara Justinijana Velikog (527–565), koji se danas čuva u Numizmatičkoj zbirci Muzeja Republike Srpske.

“Pronađeni su i ostaci ranosrednjovjekovnog slovenskog naselja iz perioda između 8. i 12. vijeka, koje je vjerovatno štitio suhozidnim bedemom. Međutim, dalja arheološka iskopavanja na Kastelu nisu otkrila tragove utvrđenja ili naselja iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka, između 12. i 15. vijeka”, rekao je Vračar.

PRVI POMEN BANJALUKE 1494. GODINE

Teritorija grada Banjaluke tokom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka ulazila je u sastav župe Zemljanik, odnosno Donjih Kraja. Ukoliko je srednjovjekovno naselje na mjestu današnje Banjaluke ulazilo u sastav župe Zemljanik, onda treba pretpostaviti da ono ni u vojnom ni u privrednom pogledu nije bilo značajno.

Prvi pomen Banjaluke u istorijskim izvorima javlja se 1494. godine u povelji ugarskog kralja Ladislava Drugog Jagelonca, a na osnovu arheoloških istraživanja može se zaključiti da je na ovom mjestu postojalo srednjovjekovno utvrđenje, radi strateške važnosti njenog položaja zbog blizine granice sa Ugarskom, preciznije sa župom Vrbas i župom Glaž, sa kojima se graničila na rijeci Crkvenoj.

Riječ je vjerovatno bilo o skupini manjih, na strateški pogodnim mjestima podignutim utvrđenjima, a ne o gradu-tvrđavi sa podgrađem, kakvi su u to vrijeme bili Livač, Zvečaj, Greben, Bočac ili Jajce. U vrijeme njenog prvog pomena Banjaluka se nalazila u sastavu Jajačke banovine i to će ostati sve do njenog pada 1527. godine.

“Nakon osmanskog osvajanja Banjaluke, prostor oko današnjeg Kastela dobija na značaju, pogotovo za vrijeme namjesništva bosanskog sandžak-bega Ferhad-paše Sokolovića, koji će od 1574. do 1587. godine izgraditi niz građevina po kojima je Banjaluka i danas prepoznatljiva, poput džamije Ferhadije, kao i tophanu /arsenal oružja/ na Kastelu, pa će čitav taj prostor osmanski putopisci iz 17. vijeka nazivati Donjom Banjalukom, za razliku od Gornjeg Šehera (Gornje Banjaluke)”, pojasnio je Vračar.

Nakon poraza u Velikom bečkom ratu (1683–1699), Osmanlije odlučuju da pojačaju odbranu svojih sjevernih granica, pa grade niz velikih utvrđenja od kojih su Niš i Banjaluka, to jeste Kastel, bili najvažniji.

Tvrđava Kastel biva obnovljena i proširena po tzv. Vobanovom sistemu izgradnje ravničarskih tvrđava, sa bedemima i isturenim bastionima. Ta obnova izvršena je za vrijeme Numan-paše Ćuprilića (1712–1714), kada tvrđava dobija konačne gabarite.

U sljedećem austrijsko–turskom ratu (1735–1739), austrijska vojska, pod komandom kneza Jozefa Zaksen–Hildburghauzena opsjela je Banjaluku 23. jula 1737. godine. Turska posada uspješno je odbila sve austrijske juriše na tvrđavu, dok se 4. avgusta pred Banjalukom nije pojavila turska vojska predvođena Ali–pašom Hećimogluom.

U žestokom boju austrijska vojska bila je teško poražena i morala se povući prema Gradišci sa velikim gubicima. Time je sudbina Bosanskog pašaluka i Banjaluke bila odlučena za narednih 150 godina. Rat je završen Beogradskim mirom 1739. godine, kojim je Austrija izgubila sve posjede južno od Save i Dunava.

“Nakon tog poraza Austrijanci više nisu pokušavali da pređu Savu. Početkom 19. vijeka, tačnije 1809. godine, izvršene su veće popravke na Kastelu. Međutim, situacija se mijenja i značaj banjalučke tvrđave opada. Sredinom 19. vijeka, tvrđava je bila prilično ruinirana. Putopisci navode da je u njoj bilo mnogo vojničkih zgrada – magazina, zatvor i barutana. Posljedna opravka tvrđave bila je 1868. godine. Tada je izgrađena zgrada, kasnije nazvana Artiljerijska kasarna, van zida Kastela”, rekao je Vračar.

Austrijskom okupacijom, vojni značaj Kastela počinje da opada. U Banjaluci je bio vojni okrug sa jednim bataljonom. Uselio se u postojeće objekte u tvrđavi, koja je bila u dosta ruševnom stanju.

I nakon Prvog svjetskog rata Kastel je zadržao svoju vojnu funkciju, a ova tvrđava imaće važnu ulogu i tokom Drugog svjetskog rata.

“Naime, u septembru 1944. godine, 5. korpus NOVJ uspio je da oslobodi Banjaluku od ustaških i njemačkih snaga, sa izuzetkom tvrđave Kastel, u kojoj se utvrdila grupa od tri stotine njemačkih i ustaških vojnika. Pokušaji partizana da unište ovo neprijateljsko uporište nisu dali rezultata, pa je zato tražena pomoć savezničke avijacije, koja je 27. septembra bombardovala Kastel, ali je ta pomoć došla kasno jer su njemačke i ustaške snage u kontranapadu već stigle do Banjaluke”, rekao je Vračar.

Iza Drugog svjetskog rata pa do 1959. godine, tvrđava Kastel je i dalje služila u vojne svrhe. Od 1960-ih godina nadalje, prostor Kastela je korišten u raznovrsne svrhe: izgrađena je ljetna pozornica za filmske predstave i koncerte, tu je bio smješten i Muzej Bosanske krajine, koji je teško stradao u zemljotresu1969. godine, kao i zgrada Zavoda za zaštitu spomenika kulture Banjaluka.

(Ana Bencun/SRNA)

Related Topics:

Banjaluka

„BISTRE GLAVE ZDRAVA DJECA“: Predstavljena kampanja protiv ŠTETNOG UTICAJA društvenih mreža

Da bi nove generacije imale bistre umove i jasne misli, potrebno je da ograničimo uticaj društvenih mreža, rekao je Stanivuković.

Predstavljena je kampanja pod nazivom „Generacija bistre glave“, naziv koji u sebi nosi sve ono što je našoj omladini potrebno za zdraviju i srećniju budućnost.

Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković tokom sinoćnjeg predstavljanja kampanje u okviru kojeg je u Kući Milanovića održana panel diskusija, na kojoj je bilo riječi o štetnosti društvenih mreža na djecu.

Kako je naglasio – Banjaluka pravi prve korake ka tom cilju: da čuvamo naše mlade ljude i stvaramo zdravo okruženje za njihov razvoj.

-Da bi nove generacije imale bistre umove i jasne misli, potrebno je da ograničimo uticaj društvenih mreža, uvedemo uniforme kako bi se mladi razlikovali po znanju i vrijednostima koje nose u sebi, a ne po onome što nose na sebi, i da im obezbijedimo zdravu i kvalitetnu ishranu u školama. Imamo i znanje i kapacitet da to ostvarimo – naglasio je Stanivuković.

Dodao je da smatra da je jedini način da imamo sigurnu, kvalitetnu i bolju budućnost da ulažemo u djecu od trenutka kada se rode pa sve dok ne postanu dovoljno samostalna da odlučuju sama o sebi.

-Zato danas pokrećemo jednu važnu kampanju. Da bi naša djeca imala bistre glave i sačuvala takve misli, predstavićemo i aplikaciju koja će pomoći roditeljima da djeci ograniče korištenje društvenih mreža. Smatramo da društvene mreže ne mogu da vaspitavaju našu djecu, niti mogu da im zamijene drugare i zdravo, srećno djetinjstvo – kazao je gradonačelnik.

Prisutni u Kući Milanovića su mogli da vide i idejni primjer školske uniforme, koju je ranije najavio gradonačelnik, kao i da čuju više o projektu „Zdrava užina i hrana u svakoj školi“.

Nastavi čitati

Banjaluka

NI POVEĆANJA PLATA, NI KOLEKTIVNOG UGOVORA! Savić-Banjac podsjetila na 17 godina nepravde prema vaspitačicama

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac osvrnula se na komentar predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića da Grad nije povećao platu vaspitačima.

-Plate vaspitačicama nisu bile povećane, ali samo za vrijeme SNSD-a. Od kada je gradonačelnik Draško Stanivuković došao na čelo Banjaluke, vaspitačice su prvo dobile povećanje plate od 100 KM. Nakon toga, 2023. godine plata je povećana 150 KM, a ove godine 270 KM neto, odnosno 20 odsto – rekla je ona.

Podjsetila je i na to da za vrijeme prethodnih administracija nije bio potpisan ni kolektivni ugovor.

-Na to su čekali punih 17 godina. Nisu vas dobro informisali, a ja vas molim da napravite pet vrtića u Banjaluci za koje smo dali lokacije i koji su prije dvije godine obećani iz kabineta nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske – istakla je ona.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠUKALO POZVALA VLADU RS: Obnovimo Spomenik na Banj brdu do 22. aprila

Vrijeme je da zajedno realizujemo ovaj projekat za Dan grada, 22. april, poručila je ona.

Projekt menadžer Grada Milada Šukalo pozvala je Vladu Republike Srpske da zajedno sa Gradom obnovi Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu.

-S obzirom na to da je predsjednik Vlade nedavno više puta ponovio da je tu za građane i razvoj Banjaluke, pozivam ga da zajedno rekonstruišemo Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu. Ako zaista želi da ispravi nepravdu prethodnog saziva Vlade, sada ima priliku – poručila je Šukalo.

Napomenula je da je Grad, zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika, uradio projekat rekonstrukcije spomenika na Banj brdu, koji je od republičkog značaja.

-Vrijeme je da zajedno realizujemo ovaj projekat za Dan grada, 22. april, kada je naša Banjaluka oslobođena od fašizma, a ne da vijence, kao prethodnih godina, postavljamo na ogradu od gradilišta – istakla je Šukalo.

Podsjetila je da je Grad Banjaluka do sada više puta inicirao i slao dopise Vladi Republike Srpske da se ovaj projekat zajedno realizuje, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja jednog od simbola Banjaluke i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno