Connect with us

Zdravlje

U BiH raste broj pogođenih moždanim udarom, PACIJENTI SVE MLAĐI

I dok se u razvijenim zemljama broj osoba koje obolijevaju od moždanog udara smanjuje, kod nas je u porastu, što nas svrstava u zemlje s najvećim brojem moždanih udara u svijetu.

Širom planete 29. oktobar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara, a prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruženja neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja jeste loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, ne dolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije.

“I dalje smo mi područje sa visokim učešćem stresa u riziko-faktorima. Nivo obolijevanja od moždanog udara je na nivou ratnog i poratnog perioda. Ne uspijevamo da riziko-faktore dovedemo u normalu”, ističe Miljković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ako se kontrolišu glavni faktori rizika, broj moždanih udara se može smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.

Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija.

“Granica se pomjerila. Na sedmičnom nivou sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to, maltene, bolest srednje životne dobi”, kaže Miljković.

Dodaje i da je ove godine promovisana i krilatica SMART koja zapravo govori da je potrebno ostaviti pušenje, jesti zdravo, povećati fizičku aktivnosti, ići redovno na kontrole i pridržavati se terapije.

Docent doktor Olivera Pilipović Spasojević, diplomirani fizioterapeut, ističe da posljedice moždanog udara zavise od lokacije dijela mozga gdje je došlo do začepljenja ili prsnuća krvnog suda i područja i površine povrede mozga, te vrste moždanog udara. Stoga, priča o oporavku je vječita tema razgovora, nekad i razočarenja kako pacijenta, tako i porodice, jer proces oporavka traje nekada veoma sporo, dugo, nekada nikako, a nekada za nekoliko mjeseci.

“Posljedice sa kojima se susreću naši pacijenti su zaista različite, no sigurno je jedno: trajno je izmijenjena percepcija života kako pacijenta, tako i cijele porodice, jer i u najsretnijem ishodu uvijek će postojati doza straha koja će smanjiti kvalitet života pojedincu”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da posljedice mogu da se svedu na smanjenje snage i funkcionalnosti jedne strane tijela u vidu hemipareze, zatim jednog ekstremiteta do potpune oduzetosti jedne strane tijela i lica ili jednog ekstremiteta.

“U nekim slučajevima, kada biva pogođen centar za ravnotežu, imamo trajno onesposobljenog čovjeka koji, iako ima mogućnost pokretanja dijelova tijela, nije u stanju da sjedi, stoji ili hoda”, objašnjava Pilipović Spasojevićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da postoji i grupa čija je onesposobljenost vezana za nerazumijevanje govora i slično.

Kada je riječ o rehabilitaciji osoba sa moždanim udarom, ona je timski rad i počinje od prvog dana kada se unesrećeni smješta u neurološku kliniku.

“Rehabilitacija različito dugo traje i krajnji ishodi zaista zavise kako od stepena oboljenja, tako i od svjesnosti pacijenta, njegove upornosti, ali i uključivanja porodice i prijatelja”, navodi Pilipović Spasojevićeva i dodaje da se nakon moždanog udara mijenja svijest o načinu dotadašnjeg života.

Nebojša Aleksić, predsjednik Udruženja građana za kvalitetniji život nakon moždanog udara “M’udar”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni kao udruženje daju do znanja ljudima da i nakon moždanog udara mogu da nastave da žive i naprave sebi kvalitetniji život koji im se pruža nakon moždanog udara, a da onima koji su u riziku predstave opasnosti koje se kriju i da preventivno na vrijeme djeluju.

“Moždani udar je u nekom slučaju opomena za osobu da se nešto desilo sa njegovim tijelom i životom, tako da poslije toga može da promijeni način razmišljanja, način ponašanja, način organizacije i da napravi sebi bolji sistem života, da bude kvalitetniji, da mnoge stvari eliminiše, a da uvede neke nove stvari koje će pružiti bolje uslove za život”, ističe Aleksić.

Ovaj značajan dan koji se obilježava širom svijeta Udruženje “M’udar” obilježava nizom događaja, pa je tako 26. oktobra u Narodnom pozorištu Republike Srpske održan koncert Simfonijskog orkestra iz ciklusa “Introdukcije” pod nazivom “Neuroni – muzički impulsi”.

Takođe, sinoć je održana i panel-diskusija “Spona – put oporavka” na kojoj su učešće uzeli panelisti: Sofija Vučićević, osoba koja je doživjela moždani udar, prof. dr Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju, Marko Mihajlović, član porodice u kojoj je osoba imala moždani udar, dr Sanja Lolić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, i dr sci. Dijana Đurić, doktor psiholoških nauka iz Udruženja psihologa RS.

“Danas će članovi Udruženja ići i u Institut ‘Dr Miroslav Zotović’ da posjetimo ljude koji su preživjeli moždani udar, da sa njima porazgovaramo, da se družimo”, navodi Aleksić za “Nezavisne”, dodajući da je oporavak lakši uz iskustva onih koji su već prošli kroz sve to.

Related Topics:

Zdravlje

LJEKARI DOŠLI DO SJAJNOG OTKRIĆA! Ovo je najbolji doručak za srčane bolesnike

Stručnjaci iz klinike Saint Michel u Torontu proveli su istraživanje o najboljim namirnicama za srčane bolesnike. Pokazalo se da su bademi naročito korisni za ovu grupu ljudi jer smanjuju nivo “lošeg” holesterola, što posljedično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

“Svakodnevna konzumacija badema, u porciji od jedne do dvije šake, dovodi do smanjenja nivoa holesterola za 9,4 posto”, naglasio je dr David J. A. Jenkins.

Prema drugoj studiji koju su proveli naučnici sa Univerziteta Illinois, dnevna konzumacija četiri kašike meda otopljenog u čaši vode povećava nivo antioksidansa u krvi te tako štiti zdrave ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Prema tome, najkorisniji doručak za srčane bolesnike je mala porcija badema, ispranih u vodi s medom.

Prije nego što uključite bademe i med u prehranu, posavjetujte se s ljekarom jer je riječ o namirnicama koje mogu izazvati alergijsku reakciju.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠTA JE MIT A ŠTA ISTINA O VITAMINU C? Koje su prave doze i šta rizikujete ako preterate sa suplementima

Vitamin C je generalno bezbjedan, ali može i da dovede do dijareje, da izazove mučninu i grčeve u stomaku – evo kada!

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, moćan je mikronutrijent koji igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja organizma. U nastavku istražujemo neke od najčešćih mitova i istina o ovom vitalnom mikronutrijentu.

Šta vitamin C radi u tijelu?

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent, važan za brojne funkcije u organizmu. Ima ključnu ulogu u stvaranju kolagena – proteina neophodnog za održavanje zdravlja kože, tetiva, ligamenata i krvnih sudova, kao i za zarastanje rana i formiranje ožiljnog tkiva. Takođe pomaže u očuvanju jakih kostiju, hrskavice i zuba. Uz to, poboljšava sposobnost tela da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora.

Vitamin C ima važnu ulogu u podršci imunom sistemu. Kao snažan antioksidans, neutralizuje slobodne radikale – nestabilne molekule koje mogu oštetiti ćelije i doprineti starenju i razvoju bolesti poput raka i srčanih oboljenja. Ovaj mikronutrijent učestvuje i u proizvodnji neurotransmitera koji pomažu nervnim ćelijama da komuniciraju, piše Dženet Restivo, sa Harvarda.

Koliko vitamina C je potrebno?
Ljudsko tijelo ne može da proizvodi vitamin C, pa se mora unositi putem hrane ili suplemenata.

Količina vitamina C koja je potrebna dnevno zavisi od uzrasta, pola i životne faze.

Možda će vam biti potrebno više ili manje vitamina C u zavisnosti od zdravstvenog stanja ili životnog stila.

Preporučene dnevne doze (RDA) za vitamin C

Muškarci – 90 mg
Žene – 75 mg
Trudnice – 85 mg
Dojilje – 120 mg
Pušači: Osobe koje puše treba da unose 35 mg više vitamina C dnevno nego nepušači.

Opasnosti od prekomernog unosa vitamina C
Vitamin C je generalno bezbjedan. Međutim, unos veći od 2.000 miligrama (mg) dnevno može izazvati neprijatne nuspojave zbog nemogućnosti tijela da apsorbuje višak. Uobičajeni problemi uključuju dijareju, mučninu i grčeve u stomaku.

Rijetko, visoke doze vitamina C mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, naročito kod osoba sa oboljenjima bubrega. Prekomerno uzimanje tokom trudnoće može uticati na nivo vitamina C kod bebe nakon rođenja. Postoje i zabrinutosti u vezi sa visokim unosom kod osoba sa određenim zdravstvenim stanjima, kao što su poremećaji preopterećenja gvožđem ili nasljedna hemohromatoza.

Da li vitamin C može spriječiti prehladu ili skratiti njeno trajanje?
Ideja da vitamin C može spriječiti prehladu postala je popularna 1970-ih, ali istraživanja su uglavnom opovrgla ovaj mit. Iako redovno uzimanje vitamina C ne izgleda da smanjuje šanse za dobijanje prehlade, neka istraživanja sugerišu da može blago skratiti trajanje prehlade ili ublažiti simptome.

Za većinu ljudi, održavanje uravnotežene ishrane sa dovoljnim unosom vitamina C je dovoljno za zdrav imuni sistem, bez potrebe za visokim dozama suplemenata.

Da li vitamin C smanjuje rizik od visokog pritiska i srčanih oboljenja?
Veza između vitamina C i zdravlja srca ostaje nejasna. Neke velike opservacione studije sugerišu da veći unos vitamina C – naročito iz voća i povrća – može biti povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, vjerovatno zahvaljujući antioksidativnim svojstvima koja štite krvne sudove i smanjuju nakupljanje plaka.

Međutim, klinička ispitivanja suplemenata vitamina C nisu pokazala dosljedne koristi u prevenciji ili smanjenju srčanih oboljenja. Iako neki dokazi ukazuju na zaštitni efekat, drugi ga ne potvrđuju.

Zbog toga ne postoji posebna preporuka da se unosi više od dnevno preporučene količine vitamina C radi zdravlja srca.

Koje su zdravstvene koristi vitamina C?
Vitamin C nudi neke vjerovatne zdravstvene koristi, dok su druge manje sigurne. Na primjer:

Imunitet: Kao antioksidans, vitamin C podržava imuni sistem štiteći ćelije od oštećenja slobodnim radikalima i jačajući prirodnu odbranu tela.
Zdravljeočiju: Vitamin C je dio dijetetskog suplementa koji je u studijama AREDS pokazao da može usporiti napredovanje starosne makularne degeneracije (AMD) ka njenom najtežem obliku. Međutim, uzimanje vitamina C nije pokazalo da smanjuje rizik od razvoja AMD-a uopšte. Veći unos vitamina C putem ishrane povezan je sa smanjenim rizikom od katarakte, ali suplementi su pokazali mješovite rezultate – neke studije čak sugerišu povećan rizik kod visokih doza.
Rak: Epidemiološke studije su pokazale da ishrana bogata voćem i povrćem može biti povezana sa smanjenim rizikom od nekoliko vrsta raka, djelimično zahvaljujući sadržaju vitamina C. Međutim, studije koje su ispitivale samo suplemente vitamina C nisu dosljedno pokazale smanjen rizik.
Kardiovaskularno zdravlje: Suplementi vitamina C mogu imati skroman efekat na krvni pritisak, ali klinička ispitivanja nisu pokazala značajne koristi u prevenciji ili smanjenju kardiovaskularnih događaja.
Opšte antioksidativne koristi: Kao ključni antioksidans, vitamin C neutralizuje slobodne radikale, usporava oksidativni stres koji doprinosi starenju i raznim hroničnim bolestima, kao što su artritis i neurodegenerativna stanja.
Dobri izvori vitamina C iz hrane

Vitamin C je obilan u mnogim vrstama voća i povrća, što olakšava zadovoljenje dnevnih potreba kroz uravnoteženu ishranu.

Voće bogato vitaminom C:

Citrusno voće: pomorandže, grejpfrut, limun, limeta
Bobičasto voće: jagode, maline, borovnice, brusnice
Tropsko voće: kivi, mango, papaja, ananas
Dinje: kantalupa i lubenica
Paradajz
Povrće bogato vitaminom C:

Kupusnjače: brokoli, prokelj, karfiol
Paprike: zelene i crvene
Lisnatopovrće: spanać, kupus, lišće repe i drugo
Korenastopovrće: batat i bijeli krompir
Zimska tikva
Neke žitarice, napici i prerađena hrana su obogaćeni vitaminom C.

Savjeti za maksimalan unos vitamina C iz hrane
Nekoliko jednostavnih činjenica može vam pomoći da iz ishrane izvučete još više vitamina C:

Sadržaj vitamina C je najviši u svježem, sirovom voću i povrću.

Kuvanje, naročito ključanje, može smanjiti nivo vitamina C. Birajte kuvanje na pari ili mikrotalasnu pripremu kako biste umanjili gubitak hranljivih sastojaka.

Dugotrajno skladištenje i izlaganje svjetlosti mogu degradirati vitamin C.

Nastavi čitati

Zdravlje

POČELA JE SEZONA GRIPA! Evo kako ojačati organizam

Počela je sezona prehlada i gripa, a vitamini igraju ključnu ulogu u jačanju prirodnih odbrambenih mehanizama organizma, dok se posebno izdvajaju vitamini C, A i E.

Citrusno voće, paprika, kivi i paradajz obiluju vitaminom C, koji stimuliše proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i pomaže u bržem oporavku od infekcija

Istovremeno, listnato povrće poput spanaća i kelja, kao i orašasti plodovi, obezbjeđuju vitamine A i E, snažne antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja i održavaju imunitet u ravnoteži. Hrana bogata vitaminom C kao prirodni štit organizma
Vitamin C predstavlja najvažnijeg saveznika u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od sezonskih infekcija, a može se pronaći u širokom spektru namirnica. Najpoznatiji izvori su citrusi poput narandže, limuna, grejpfruta i mandarina, ali jednako snažan efekat imaju i crvena paprika i paradajz, koji se lako uklapaju u svakodnevnu ishranu.

Egzotično voće kao što su kivi, papaja i mango donosi osvježavajući ukus i obilje vitamina, dok lisnato povrće poput spanaća, kelja i brokolija dodatno doprinosi balansu ishrane. Uz to, bobičasto voće – jagode, maline i borovnice – obezbjeđuje snažnu dozu antioksidanasa koji zajedno sa vitaminom C čuvaju ćelije od oštećenja i pomažu tijelu da ostane snažno i otporno.

Prirodni začini imaju moćno dejstvo
Bijeli luk, đumbir i kurkuma od davnina su poznati kao prirodni lijekovi zahvaljujući svojim antiinflamatornim i antimikrobnim svojstvima.

Ove namirnice pomažu tijelu da se izbori sa infekcijama, ublažavaju simptome prehlade i podstiču brži oporavak. Dodavanje svježeg bijelog luka u obrok ili šolja toplog napitka sa đumbirom i kurkumom mogu predstavljati jednostavan, a efikasan način da se ojača otpornost i spriječi širenje virusa.

Omega-3 i zdrave masti kao saveznici imunog sistema
Masna riba poput lososa i tune, bogata omega-3 masnim kiselinama, doprinosi smanjenju upalnih procesa u organizmu i jača rad bijelih krvnih zrnaca.
Linker
Pored toga, avokado i maslinovo ulje pružaju zdrave masti koje omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima, a integralne žitarice i mahunarke dodatno podržavaju imunitet zahvaljujući vlaknima i proteinima.

Kombinacija ovih namirnica u ishrani pomaže tijelu da izgradi snažan i stabilan odbrambeni sistem.

Nastavi čitati

Aktuelno