Connect with us

Politika

UDRI BRIGU NA VESELJE! Rasipništvo Slobodana Javora u vrijeme NAJVEĆE KRIZE! Za pjevača DAJE 70 000 KM

Gradonačelnik Prijedora, Slobodan Javor, ponovo pokazuje nevjerovatnu neosjetljivost prema realnim problemima građana. Dok vitalna preduzeća u gradu jedva opstaju i nalaze se u finansijskim blokadama, Javor je odlučio da izdvoji čak 70.200 KM za novogodišnji koncert Nikole Rokvića, ignorišući goruće potrebe svojih sugrađana.

Prema podacima dostupnim na portalu javnih nabavki, ovaj trošak nije pokrio ništa osim honorara pjevača, dok će dodatni izdaci za binu, ozvučenje i ostalu organizaciju još više opteretiti budžet grada. Sam koncert traje svega dva sata, od 21:00 do 23:00, što znači da će Prijedorčani ovogodišnji ulazak u 2025. platiti oko 585 KM po minutu.

Ekskluzivni ugovor za ekskluzivni haos
U javnom pozivu navedeno je ime Nikole Rokvića, što implicira da je već dogovor postignut prije formalnog procesa javne nabavke. Ovaj manir gradskih vlasti otvara ozbiljne sumnje u transparentnost i zakonitost postupka. Jasno je da samo jedan ponuđač može ispuniti ovakve uslove, što čini cijeli proces unaprijed režiranim.

Da apsurd bude veći, grad je već objavio drugi poziv za instalaciju bine i ozvučenja za manifestacije od 20. decembra 2024. do 2. januara 2025. godine, što znači da će ukupni troškovi za novogodišnje slavlje premašiti cifru od 70.000 KM.

Rasipanje dok se grad guši
Ovakav potez dolazi u trenutku kada su mnoga gradska preduzeća u kolapsu. Umjesto da sredstva usmjeri na rješavanje problema, Javor bira muziku kao prioritet. Pitanje je kako se gradonačelnik usuđuje da organizuje luksuzne zabave dok veliki broj građana Prijedora jedva sastavlja kraj s krajem.

Za koga je ova Nova godina?
Grad Prijedor, umjesto da ulaže u stvaranje boljih uslova za život svojih građana, postaje scena za ispunjavanje gradonačelnikovih hirova. Javnost s pravom postavlja pitanje: Ko ovdje zapravo profitira od novogodišnje proslave – građani Prijedora ili pojedinci bliski vlastima?

Slobodan Javor je očigledno zaboravio na interese građana koji su ga izabrali. Njegova rasipnička politika sve više pokazuje da je jedino što mu je bitno vlastiti marketing i sticanje političkih poena, dok se Prijedor guši u problemima.

Banjaluka 24

Related Topics:

Politika

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ: Zašto ću glasati za Blanušu

Kažu da je najveća mana opozicionog kandidata Blanuše to što je, zamisli, previše normalan!!!

Kako smo uopšte stigli do jebene tačke u kojoj je normalnost politički nedostatak?

Ako ni zbog čega drugog, onda baš zato, glasaj u nedelju. Jer to ne očekuju. Posijali su apatiju posvuda, krekeću im botovi da su svi isti, samo da bi sve i ostalo isto.

Sjebi im bar malo planove, daj si oduška.

Glasaj za normalnog, običnog i “dosadnog” Blanušu.

Politika i treba da bude takva dosadna i predvidiva, stabilna, a ne da zabrinuto promišljaš svakodnevno šta ćeš nositi narednog ljeta, pancir prsluk ili majicu kratkih rukava.

Galamdžije i prodavači magle su nas i dovele do ovog dna.

Glasaj, ne samo zbog rezultata, nego da pokažeš da nas još ima. I da ne pristaješ na zemlju u kojoj je normalno postalo prijetnja.

BUKA

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni skup “Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Aktuelno