Connect with us

Svijet

UKRAJINA CE USKORO DOBITI SPORNI ZAJAM OD EU: Nije poznato čemu je sve namijenjen

Pojedine članice EU su negodovale jer su smatrale da novac treba da se troši na evropske kapacitete, budući da je riječ o evropskim sredstvima.

Zajam Evropske unije od 90 milijardi evra za Ukrajinu bi trebalo da počne da se isplaćuje sredinom juna, iako oko tog finansijskog paketa i dalje postoje brojne nepoznanice.

Šta će se finansirati ovim sredstvima bilo je obavijeno velom tajne. Ipak, gotovo je izvjesno da će najveći dio novca biti namijenjen odbrani od ruske agresije, ali još nije jasno kako i gdje će ta sredstva biti utrošena.

Ukrajinski predsjednik, Vladimir Zelenski, izjavio je da će dio paketa namijenjen odbrani ojačati ukrajinsku vojsku u ratu koji ulazi u petu godinu. Očekuje se da će oko 60 milijardi evra biti iskorišćeno za jačanje odbrambenih kapaciteta zemlje tokom rata, dok će ostatak pomoći finansiranju državnog budžeta.

Novac bi trebalo da bude iskorišćen za proizvodnju naoružanja i nabavku neophodnog oružja koje, ukoliko se ne proizvodi u Ukrajini, mora da se nabavi od partnerskih država.

Podsjetimo, o zajmu se dugo debatovalo, a veći zastoj je nastao kada je Mađarska uložila veto na slanje pomoći.

Pojedine članice EU su negodovale jer su smatrale da novac treba da se troši na evropske kapacitete, budući da je riječ o evropskim sredstvima.

Luiđi Skacijeri iz Evropskog instituta za bezbjednosne studije je rekao da je među najglasnijim kritičarima bila Francuska, koja je tvrdila da se evropska proizvodnja može povećati samo ako se narudžbine upućuju evropskim kompanijama. Ipak, konačni dogovor je oblikovan tako da zadovolji interese čitave Unije.

“Imate zemlje poput Švedske, Holandije, Poljske i donekle Njemačke, koje smatraju da je potrebno ostaviti što više fleksibilnosti. Uvijek postoji kompromis između tih različitih pozicija”, rekao je.

Pravila i očekivanja

EU je postavila stroga pravila na tri nivoa koja određuju kako novac za odbranu može da se koristi.

Prije svega, svi kupljeni proizvodi moraju da budu proizvedeni u Ukrajini, Evropi ili državama EEA/EFTA. Nakon toga, Ukrajina može da kupuje proizvode iz 12 država koje imaju bezbjednosno partnerstvo sa EU, među kojima su i Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada.

Portparol Evropske komisije, Balaš Ujvari, izjavio je da, ukoliko su te mogućnosti iscrpljene i postoji opravdan razlog da se ide dalje od tih okvira, Ukrajina može legitimno da kupuje sisteme i od drugih država.

“Kupujete evropsko, osim ako kupovina potpada pod neki od dogovorenih izuzetaka, kao što su nedostatak proizvoda u EU ili predug rok isporuke. Pitanje je samo – iz koje zemlje?”, rekao je jedan izvor.

Drugi izvor je naveo da, u slučaju hitne potrebe i nepostojanja evropske alternative, Ukrajina može da se obrati drugim dobavljačima, pod uslovom da je nabavka zaista urgentna i da oprema može brzo da bude isporučena.

Visoki zvaničnik EU ponovio je da postoji institucionalno uvjerenje da bi novac, gdje god je moguće, trebalo koristiti za podsticanje evropske odbrambene industrije, sektora koji godinama trpi posljedice nedovoljnog ulaganja i fragmentisanosti.

Dok obavještajne službe upozoravaju da bi Evropa do kraja decenije mogla da se suoči sa ruskim napadom na neku od država članica, raste pritisak da evropska odbrambena industrija dobije finansijsku podršku potrebnu za suočavanje sa tim prijetnjama. Istovremeno, postoji i potreba da ta industrija postane agilnija.

Aktuelni i prvi evropski komesar za odbranu, Andrijus Kubilius, više puta je isticao da EU mora da proizvodi “dovoljno dobro” oružje, a ne “haute couture” sisteme.

Da bi se ilustrovao jaz, evropska proizvodnja vojne opreme daleko zaostaje za ukrajinskom, posebno kada je riječ o bespilotnim letjelicama. To vjerovatno objašnjava zašto će prva isplata biti usmjerena na kupovinu ukrajinskih dronova.

Kada će Ukrajina početi da prima zajam?

Prva tranša namijenjena odbrani od 5,9 milijardi evra, koju je odobrila Evropska komisija, očekuje se krajem ovog mjeseca. Taj iznos bi mogao da omogući nabavku oko tri miliona dronova po prosječnoj cijeni od 2.000 evra po komadu.

Jedan izvor iz EU naveo je da je za ovu narudžbinu, podnetu 12. marta, odobreno izuzeće, jer su određeni dijelovi za dronove proizvedeni van EU i Ukrajine.

Najvjerovatnije je riječ o mikročipovima proizvedenim u Kini, ključnim komponentama koje se nalaze i u ruskim dronovima “šahid”.

Portparol Evropske komisije, Balaš Ujvari, potvrdio je da je zahtjev za izuzeće odobren, ali Komisija nije mogla da objavi više detalja zbog osjetljivosti informacija.

Izvor blizak pregovorima potvrdio je da će drugi paket sredstava najvjerovatnije biti usmjeren na municiju, rakete i protivvazdušnu odbranu, iako konačan iznos još nije utvrđen.

Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će taj novac biti potrošen u Evropi. Jedan visoki zvaničnik EU rekao je da, uprkos želji obje strane da kupovine ostanu evropske, evropska odbrambena industrija trenutno ne može da zadovolji ukrajinske potrebe.

Jedan od primjera je evropski odgovor na američki sistem protivvazdušne odbrane “patriot”, francusko-italijanski sistem SAMP/T.

Dok se zbog američkog angažovanja na Bliskom istoku zalihe raketa “patriot” smanjuju, konzorcijum Eurosam, zajednički poduhvat kompanija MBDA i Thales, proizvodi sopstveni sistem velikog dometa za odbranu od aviona, krstarećih i taktičkih balističkih raketa. Danska je krajem prošle godine objavila da će kupiti dva takva sistema.

Odluka je donesena nakon višemjesečnih prijetnji američkog predsjednika Donald Trump da će preuzeti kontrolu nad danskom teritorijom Grenlandom, pa je ocijenjena kao ozbiljan udarac Vašingtonu.

Prema mišljenju Guntrama Volfa iz Evropskog centra za politike, priliku koju su stvorili nestašica raketa “patriot” i politička težina velikih evropskih narudžbina treba maksimalno iskoristiti.

“Zaista je u našem interesu da se to dogodi”, rekao je on.

Međutim, problem ostaje isti. Evropa još nije sposobna da dovoljno brzo poveća proizvodnju kako bi pratila tempo rata.

Jedan diplomata EU rekao je da su zalihe raketa “patriot” već rasprodate do 2029. godine i da postoji mala vjerovatnoća da će ukrajinske narudžbine biti realizovane prije tog roka. Drugi visoki zvaničnik EU dodao je da se ni narudžbine sistema SAMP/T ne ostvaruju željenom brzinom, jer proizvodni kapaciteti jednostavno nisu dovoljni.

Volf smatra da je sada pravi trenutak da se to promeni.

“Svi automatski kupuju u Sjedinjenim Državama. Mislim da je krajnje vrijeme da počnemo da kupujemo od domaćih proizvođača”, zaključio je on.

Related Topics:

Svijet

STROGA PRAVILA U AUSTRIJSKIM ŠKOLAMA! Učenicama zabranjeno nošenje hidžaba i burke!

Nova školska godina počela je u Austriji, a na snagu je stupio zakon kojim se djevojčicama mlađim od 14 godina zabranjuje nošenje hidžaba i burke u školama.

Zakon zabranjuje „tradicionalna muslimanska pokrivala za glavu“, poput hidžaba ili burke, u državnim i privatnim školama širom zemlje.

Ministarka za integraciju Klaudija Bauer, iz konzervativne Austrijske narodne partije (ÖVP), izjavila je da je marama „simbol ugnjetavanja i sredstvo kontrole djevojčica od najranijeg djetinjstva“. Međutim, kritičari tvrde da novi zakon podstiče antimuslimansko raspoloženje u zemlji i da bi mogao biti neustavan.

Zakon je uvela koalicija predvođena konzervativcima, koju čine tri stranke centra – ÖVP, Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) i liberalni NEOS. Oni navode da zakon predstavlja „jasno opredjeljenje za rodnu ravnopravnost“ i da ima za cilj zaštitu prava mladih djevojčica.

Karla Amina Bagajati iz zvanične Islamske zajednice u Austriji (IGGÖ) rekla je za Bi-Bi-Si (BBC) da se organizacija „čvrsto protivi zabrani“.

„Smatramo da se njome neopravdano ograničava osnovno pravo na slobodu vjeroispovijesti i da nesrazmjerno pogađa muslimanske djevojčice. Umjesto da štiti djecu, zakon izdvaja jednu konkretnu vjersku praksu i rizikuje da isključi upravo onu djecu koju navodno želi da podrži“, rekla je ona.

IGGÖ je saopštio da će podržati pravne postupke djevojčica i njihovih porodica „koje smatraju da su njihova osnovna prava ugrožena“ i koje žele da svoje slučajeve iznesu pred Ustavni sud Austrije.

Sud je 2020. godine ukinuo prethodnu zabranu nošenja marama u osnovnim školama, ocijenivši da je ona bila u suprotnosti sa principom vjerske neutralnosti Austrije.

Od nastavnika se očekuje da sprovode novu zabranu ukoliko primijete da dijete nosi maramu, tako što će obaviti niz razgovora sa učenicom i njenim zakonskim starateljima.

U slučaju ponovljenih kršenja, biće obaviještene službe za zaštitu djece, a kao krajnja mjera starateljima bi mogla biti izrečena novčana kazna do 800 evra.

Pojedini nastavnici izrazili su zabrinutost zbog toga što će morati da sprovode zabranu.

Sigi Maurer iz stranke Zelenih optužila je ministra obrazovanja Kristofa Viderkera iz liberalnog NEOS-a da „stvara nove sukobe i prebacuje ih na nastavnike“.

Ona je rekla da su nastavnici „već pod ogromnim pritiskom“ i da Viderker želi da im, pored ostalih obaveza, „nametne ulogu policajaca“.

Opoziciona krajnje desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) smatra da trenutna zabrana nije dovoljno stroga. Ta stranka traži potpunu zabranu nošenja marama i pokrivala za lice u školama, kako za učenike, tako i za nastavnike.

Rikarda Berger iz FPÖ-a rekla je da „nema mjesta političkom islamu u Austriji, a pogotovo ne u našim školama“.

Austrijski kancelar Kristijan Štoker, lider ÖVP-a, nedavno je pozvao na zabranu političkog islama Ustavom, rekavši za austrijski javni servis ORF da „ne želi da živi u islamskoj državi“.

U Francuskoj je više od 20 godina na snazi zabrana nošenja svih upadljivih vjerskih obilježja, uključujući marame, turbane i jevrejske kapice, u školama.

Austrijski zakon razlikuje se od francuskog jer je posebno usmjeren na pokrivala za glavu koja nose muslimanke.

Austrija, kao i nekoliko drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska, Belgija i Danska, zabranjuje nošenje vela koji u potpunosti prekriva lice – nikaba ili burke – na javnim mjestima.

Bagajati je rekla da je IGGÖ zabrinut zbog „zabrinjavajućeg trenda širom Evrope, u kojem se složeni društveni izazovi svode na simbolične mjere usmjerene protiv manjinskih grupa“.

„Takvi pristupi mogu privući političku pažnju, ali rijetko rješavaju probleme koji su u njihovoj osnovi“, rekla je ona.

Nastavi čitati

Svijet

MERC U POTPUNOM ŠOKU! Nakon trijumfa AfD-a gubi tlo pod nogama i ne zna šta da radi!

Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je danas, nakon izbornog poraza Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu, da je uspjeh krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) izazvao tektonski potres partijskog sistema.

Merc: Ovo potresa CDU do temelja

Merc je na sjednici saveznog predsjedništva CDU rekao da njegova stranka mora ozbiljno da se suoči sa izbornim porazom i prizna da nije uspjela da pronađe “emocionalni pristup” građanima niti da obezijbijedi njihovu podršku, prenosi Bild.

“Ovo potresa našu stranku do temelja. Ne možemo da nastavimo kao da se ništa nije dogodilo, ni ja, ni savezna vlada”, naglasio je Merc.

On je ocijenio da je CDU “dramatično izgubila” izbore, što predstavlja, kako je naveo, “duboku prekretnicu” za tu stranku.

Njemački kancelar je istakao da CDU mora otvoreno da razgovara o problemima, ali i da očuva jedinstvo, upozorivši članove da javnim izjavama protiv stranke nanose štetu CDU-u.

Cilj AfD-a “potpuno uništenje CDU”

Smatra da je cilj AfD “potpuno uništenje CDU” i ponovio da sa tom strankom “nema saradnje”, navodeći da CDU ostaje čvrsto na političkim temeljima bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, osnivača CDU i bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kola.

Merz je, prenosi Bild, samokritično dodao:

“Nismo uspjeli pronaći emocionalnu vezu s narodom.”

Vođa CDU-a je rekao da nedostaje “emocionalna podrška stanovništva”. Dodao je:

“To ne možemo ignorisati.”

Šulce: Poraz izuzetno boli

Poraz CDU komentarisao je i premijer Saksonije-Anhalta Sven Šulce, koji je rekao da je “izuzetno razočaran” rezultatom.

Prema njegovim riječima, kampanja je bila “izuzetno teška”, dok je AfD, kako tvrdi, koristio drugačije metode i vodio kampanju nezabilježene oštrine, čime je uspio da mobiliše i veliki broj građana koji ranije nisu izlazili na izbore.

“To izuzetno boli, ali moramo da prihvatimo”, rekao je Šulce.

AfD ubjedljivo pobijedio, CDU doživio težak pad

Alternativa za Njemačku (AfD), predvođena Ulrihom Zigmundom, ubjedljivo je u nedjelju, 6. septembra, pobijedila na pokrajinskim izborima u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu sa 43,8 odsto glasova, ali nije osvojila apsolutnu većinu, dok je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) premijera pokrajine Svena Šulcea doživjela težak poraz i sa svega 17,2 odsto glasova završila na drugom mjestu, pokazuju preliminarni rezultati koje je izborna komisija objavila tokom noći.

Prema preliminarnim rezultatima, AfD je na izborima osvojio 43,8 odsto glasova – najmanje dvostruko više u odnosu na 20,8 odsto na izborima 2021. godine, CDU je sada pripalo 17,2 odsto glasova, dok je na prethodnim izborima osvojio 37,1 odsto, a za Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD) glasalo je 9,3 odsto birača, u odnosu na prethodnih 8,4 odsto.

AfD je, prema preliminarnim rezultatima, više nego udvostručio svoj udio glasova, sa 20,8 odsto 2021. godine na 43,8 odsto, što je najbolji rezultat koji je neka stranka ostvarila na pokrajinskim izborima u Njemačkoj u posljednjih deset godina.

Izlaznost je iznosila 77,8 odsto, u odnosu na 60,3 odsto 2021. godine, što je najviša izlaznost u Saksoniji-Anhaltu od ujedinjenja Njemačke.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

Tramp želi da preimenuje Nju Meksiko: VEĆ IMA NOVO IME

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 7. septembra, da mu se dopada ideja da se naziv američke države Nju Meksiko (Novi Meksiko) promijeni u Nju Amerika (Nova Amerika).

“Mnogi ljudi su predložili promjenu imena Nju Meksika, jedne od najvećih država svih vremena po pitanju izbornih prevara, u Nju Amerika. To je toliko prestižnije i ljepše za ljude te potencijalno nevjerovatne države. Mnogo mi se dopada ta ideja”, rekao je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Prije samo desetak dana, krajem avgusta, američki predsjednik objavio je da je preimenovao jezero Ontario u Jezero Amerika, prenosi Tanjug.

On je tada u Ovalnom kabinetu potpisao izvršnu uredbu kojom se nalaže zvaničnim službama SAD za geografske nazive da izmijene ime ovog jezera.

Jezero Ontario, jedno od pet velikih jezera u Severnoj Americi, nalazi se na granici između kanadske provincije Ontario i američke savezne države Njujork.

Nastavi čitati

Aktuelno