Connect with us

Politika

USTAVNI SUD BIH SRUŠIO ODLUKU O IZBORU VLADE RS: Blagojević poručuje – bezakonje traje godinama

U petak 23.1.2026. godine iz Ustavnog suda BiH saopšteno je kako je taj sud donio odluku, broj U-29/25, kojom je utvrdio da odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 2.9.2025. godine, o izboru tzv. vlade Save Minića, nije bila u skladu sa Ustavom BiH, i to sve vrijeme od 2.9.2025. godine, kada je donijeta, pa do 18.1.2026. godine.

Samo tri dana nakon toga, Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH, dao je intervju jednom ovdašnjem mediju koji mu je, između ostaloga, postavio i ovo pitanje:

“Koje su onda konkretne pravne posljedice ove odluke za period od septembra do januara?”

Na ovo pitanje Ćeman je između ostalog dao sledeći odgovor:

“Pravne posljedice ove odluke su da u vremenu od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. Vlada nije bila ustavna i ništa drugo.”

Ključni dio ovog odgovora, koji dokazuje koliko je ovdašnja država ogrezla u bezakonju, jesu riječi “i ništa drugo” na kraju prethodnog citata.

Međutim, kada sud, kako priznaje i njegov predsjednik, odluči da vlada nije ustavna i da to ona, po istoj sudskoj odluci, nije bila u tačno određenom vremenskom razdoblju (od 2.9.2025. do 18.1.2026. godine), onda se pravne posljedice takve sudske odluke ne bilo kojeg suda, već ustavnog suda države, nikako ne mogu svesti samo na to “i ništa drugo”, već takva sudska odluka, u državi koja nije ogrezla u bezakonju, nužno ima za ustavnopravnu posljedicu da su neustavne i sve odluke koje je ta neustavna vlada donijela u navedenom periodu.

Sve i da to ne napiše sud u svojoj odluci, takva posljedica neminovno proizlazi iz odluke kojom ustavni sud odluči da se radi o neustavnoj vladi.

A upravo to piše u odluci Ustavnog suda BiH, broj U-29/25 od 22.1.2026. godine, zbog čega je predsjednik tog suda i izjavio da su pravne posljedice te odluke u tome da u vremenu od 2.9.2025. do 18.1.2026. godine vlada nije bila ustavna.

Ako je tako, a jeste, onda ne može biti da je vlada neustavna, a da i dalje ostaju akti koje je donijela u periodu u kojem je bila neustavna.

Umjesto toga, u državama sa vladavinom prava, koje nisu ogrezle u bezakonju kao što je naša, proglašenje vlade neustavnom nužno ima za pravnu posljedicu i da su neustavni svi njeni akti.

Naprosto mora tako, jer bi u suprotnom to značilo da ustavni sud proglasi vladu neustavnom, a onda kaže da nije neustavna neka uredba, odluka ili drugi akt koji je donijela ta neustavna vlada.

Takvo nešto je nedopustivo, budući da iz neustavnog ne može nastati ništa što bi bilo ustavno.

To je pravni i ne samo pravni aksiom, sama po sebi očigledna istina, koju je izvitoperio ne samo predsjednik Ustavnog suda BiH svojom tvrdnjom “i ništa više”, već taj aksiom izvitoperuje i vrijeđa zdravu pamet i Ustavni sud BiH kada u svojoj odluci broj U-29/25 kaže (tačka 69. obrazloženja) da se njome:

“ne prejudicira pitanje ustavnosti akata koje je donijela Vlada Republike Srpske u periodu važenja osporenih odluka ukoliko takvo pitanje eventualno bude pokrenuto pred Ustavnim sudom”.

Očigledno je da je u ovom dijelu Ustavni sud BiH donio političku odluku, suprotnu Ustavu BiH.

To je samo dodatni dokaz koji objašnjava zašto je Ustavni sud BiH otezao sa donošenjem ove odluke.

Time je s jedne strane kupovano vrijeme režimu u Republici Srpskoj kojem je omogućeno da prije odluke Ustavnog suda BiH prvu neustavnu vladu Save Minića zamijeni drugom, takođe neustavnom vladom, pa tek kada je taj posao odrađen tada Ustavni sud BiH proglašava onu prvu tzv. vladu neustavnom, ali ne i akte takve vlade.

Nema šta, ogrezli smo u bezakonju koje će, da tragedija bude potpuna, postati pravilo ponašanja.

Ono će kao takvo biti zapisano i u udžbenicima iz kojih će onda učiti studenti prava i prihvatati ga te će ga, tako indoktrinisani, i oni primjenjivati u svojoj praksi kada danas-sutra postanu sudije.

Tako se, dakle, nepravo najprije pretvara u pravo, a zatim se tako stvoreno zlo prenosi s generacije na generaciju.

BN

Politika

Pogledajte koliko su povećane INVALIDNINE, NAJNIŽA PENZIJA I BORAČKI DODATAK

Na današnjoj sjednici Vlada Srpske donijela je set odluka kojima se u 2026. povećavaju osnovice i iznosi novčanih primanja za boračke kategorije, RVI, porodice poginulih boraca i civilne žrtve rata. Osnovica za lične i porodične invalidnine, u odnosu na decembar 2025, u januaru ove godine povećane su za 10%, a od 1. februara biće veće za ukupno 14%.

Ovim povećanjem biće obuhvaćen 42.951 korisnik ličnih i porodičnih vojnih invalidnina, za šta je u budžetu Republike Srpske obezbijeđeno ukupno 222,5 miliona KM.

– Ista dinamika povećanja – 10% u januaru i 14% od februara ove godine, u odnosu na decembar 2025, primjenjuje se i na primanja civilnih žrtava rata, čime se dodatno jača zaštita jedne od najosjetljivijih kategorija. Ovim povećanjem obuhvaćeno je 1.988 korisnika, a za ovu namjenu u Budžetu je planirano 8,1 milion KM – navodi se u saopštenju.

Povećanje se odnosi i na mjesečni borački dodatak, gdje osnovica od 1. februara 2026. godine raste sa 3,5 KM na 4 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, što predstavlja povećanje od 14,286%. Pravo na mjesečni borački dodatak ostvaruje 177.520 korisnika, a za ovu namjenu planirana su sredstva u iznosu od 295,48 miliona KM. – Vlada je donijela i Odluku o visini osnovice za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2025. godinu, kojom je utvrđena osnovica u iznosu od 4,43 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. Isplata će biti izvršena za 344 korisnika, u skladu sa evidencijom na dan 31. decembra 2025. godine.Dodatno, Vlada Republike Srpske nastavlja podršku borcima starijim od 65 godina koji ne ispunjavaju uslove za penziju. Mjesečno novčano primanje za ovu kategoriju povećano je sa 318,64 KM na 349,35 KM. Za realizaciju ove mjere u 2026. godini obezbijeđeno je 6,3 miliona KM. Sa 31. decembrom 2025. godine, evidentirano je 1551 korisnik ovog mjesečnog novčanog primanja – navode iz Vlade Srpske.

Na današnjoj sjednici donesena je i Odluku o određivanju iznosa najniže penzije. – Iznosi najniže penzije od 1. januara 2026. godine, određeni su tako što su iznosi najniže penzije za decembar 2025. godine, povećani za navedeni ukupni procenat usklađivanja penzija, odnosno za 6,45%. Isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara 2026. godine. Iznosi najniže penzije od 1. januara 2026. godine: do 15 godina penzijskog staža – 349,35 KM, za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina – 419,27 KM, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina – 489,16 KM, za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina – 559,10 KM, za 40 godina penzijskog staža i više – 698,89 KM – navodi se u saopštenju.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

BITKA ZA BANSKI DVOR! U trci istoričar i „GROBAR JAVNIH PREDUZEĆA“

Bivši direktor banjalučke Gimnazije Zoran Pejašinović i bivši direktor banjalučke Akvane Rajko Radovanović koji je to gradsko preduzeće ostavio do grla u dugovima dobili su isti broj bodova na konkursu za direktora javne ustanove „Banski dvor – Kulturni centar.“ Konkursna komisija danas je okončala posao i po konkursu za izbor direktora Centra za razvoj i unapređenje sela na kojem je maksimalan broj bodova dobio Bojan Pećanac, bivši odbornik DNS-a u Skupštini grada koji je u međuvremenu preletio u SNSD.

Iako je prema koalicionom dogovoru koji je napravio bivši šef banjalučkog SNSD-a Vlado Đajić direktorska fotelja u Banskom dvoru trebala da pripadne SPS-u, a u Centru za selo Demosu, nakon Đajićeve smjene je taj dogovor prekršen, poništen raniji i raspisan novi konkurs za direktore te dvije javne ustanove, piše Capital.

I dok je oko imena novog direktora Centra za razvoj i unapređenje sela postignut dogovor i usaglašeno da će Draška Ilića iz SNSD-a na tom mjestu zamijeniti njegov stranački kolega Bojan Pećanac, za mjesto direktora Banskog dvora vodi se ljuta borba.

Zoran Pejašinović i Rajko Radovanović imali su isti broj bodova, za njima je slijedila Danka Ignjatović koja je kadar SPS-a, dok je posljednja po broju bodova bila profesorica banjalučke Muzike škole Jasna Đurović koja je na konkursu učestvovala bez političke podrške. Procedura je takva da konkursna komisija nakon što obavi intervjue i boduje kandidate, rang listu dostavlja Komisiji za izbor i imenovanje Skupštine grada koja usvaja ili odbacuje rang listu. Komisija za izbor i imenovanja po pravilu usvoji rang listu i Skupštini grada uputi prijedlog da najbolje rangiranog kandidata imenuje za direktora.

– Nikada do sada se nije desilo da dva kandidata imaju isti broj bodova, tako da ne postoji pravilo kako treba da se postupa. Komisija za izbor i imenovanje može predložiti Skupštini grada oba kandidata, pa koji dobije više glasova, a može predložiti i da se poništi konkurs – objašnjava jedan od članova aktuelne Komisije za izbor i imenovanja koji je insistirao na anonimnosti.

On dodaje i da je od konkursne komisije dobio informaciju da se Rajko Radovanović na intervjuu ponašao prilično bahato i da je čak odbijao da odgovara na pojedina pitanja.

– Članovima komisije je govorio da je dva mandata bio član UO Banskog dvora i da on o poslovanju te ustanove zna više od njih – rekao je.

Banjalučki kulturni radnici, ali i šira javnost na čelu Banskog dvora priželjkuju bivšeg direktora Gimnazije i istoričara Zorana Pejašinovića, ali uprkos tome politika bi na tu funkciju mogla dovesti Rajka Radovanovića, iako ga njegovi dosadašnji rukovodni rezultati ne kandiduju za tu funkciju.

Pećancu maksimalan broj bodova
Bojan Pećanac je osvojio maksimalan broj bodova na konkursu za direktora Centra za razvoj i unapređenje sela. Iza njega su bili takođe kadar SNSD-a i predstavnik kapitala grada u Depotu Aleksandar Šibarević, potom Željko Zec čija ranija prijava na konkurs je odbačena i bivši v.d. direktora Akvane Velibor Vukajlović.

Iako su se prijavili na konkurs, na intervju nisu došli aktuelni pomoćnik ministra poljoprivrede RS Goran Bursać (SNSD), zamjenik direktora IDDEEA Petar Bilčar (SNSD) i bivši direktor Depota Novo Grujić, kao ni šef banjalučkog Demosa i odbornik Boran Bosančić i direktor Veterinarske stanice Banjaluka Ratko Mijatović.

Pored već pomenute Aquane, Radovanović je u dugovima ostavio i brojna druga javna preduzeća kojima je rukovodio među kojima su Glas Srpske, Lutrija RS i RTRS na čijem čelu se najkraće zadržao. Radovanović je donedavno bio i na čelu Upravnog odbora BHRT-a, a šta misli o njegovim sposobnostima svojevremeno je otkrio i njegov partijski lider Milorad Dodik.

– Poslali smo im neke ljude da to razvale. Kao što je član UO BHRT Rajko Radovanović. Šta je drugo on radio? Gdje je god radio, to je i upropastio – rekao je Dodik nakon Radovanovićevog imenovanja za člana UO BHRT.
Podsjećamo, Radovanović je smijenjen sa mjesta direktora Lutrije RS sedam mjeseci prije isteka mandata zbog čega je podnio tužbu. Sud je presudio u njegovu korist i naložio da mu se za taj period isplati oko 28.000 maraka.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

PSS JAČA STRUKTURU! Novi povjerenici i jasni planovi za mjesne odbore Bistrica i Bronzani Majdan

Danas su održane sjednice mjesnih odbora u Bistrici i Bronzanom Majdanu, na kojima su izabrani novi povjerenici i definirani pravci daljeg djelovanja, istakla je Mirna Savić Banjac, predsjednik GrO PSS Banjaluka.

„Održali smo sjednice mjesnih odbora u Bistrici i Bronzanom Majdanu, na kojima su izabrani povjerenici i definisani dalji pravci djelovanja“, rekla je Savić Banjac.

U Mjesnom odboru Bistrica za povjerenika je izabran Peđa Polić, koji je zajedno sa svojim timom u prethodnim godinama ostvarivao značajne rezultate i dao snažan doprinos radu na terenu. U Bronzanom Majdanu, povjerenik je Dejan Stakić, koji uživa povjerenje članstva i ima jasnu viziju razvoja i jačanja mjesne organizacije.

„Naš plan je da svaki mjesni odbor dodatno ojačamo, kako kadrovski, tako i organizaciono. Upravo zato danas imamo priliku da radimo sa novim ljudima koji vjeruju u našu ideju i koji se priključuju našem timu“, dodala je Savić Banjac.

U narednom periodu PSS nastavlja obilaske svih mjesnih odbora, a u drugom krugu posjeta ponovo će se družiti i u Bistrici i u Bronzanom Majdanu, sa ojačanom strukturom, novim ljudima i jasno postavljenim ciljevima.

Nastavi čitati

Aktuelno