Connect with us

Svijet

VANREDNO STANJE NA HAITIJU! Bande oslobodile skoro sve zatvorenike

Na Haitiju je proglašeno vanredno stanje u trajanju od 72 sata i uveden policijski čas, a vlada je najavila da će krenuti u potragu za ubicama, otmičarima i drugim nasilnim kriminalcima za koje vjeruje da su pobegli iz zatvora pošto su bande oslobodile skoro sve zatvorenike muškarce, javlja jutros (BBC).

Naoružane bande upale su u zatvor u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu i oslobodile brojne zatvorenike,

Većina od oko 4.000 muškaraca koji su bili u zatvoru u glavnom gradu je pobegla, rekao je lokalni novinar za BBC News.
Među zatvorenicima su bili članovi bande optuženi za ubistvo predsednika Žovenela Mojzea 2021. godine.

“Policiji je naređeno da upotrebi sva sredstva koja su joj na raspolaganju za sprovođenje policijskog časa i hapšenje svih prekršitelja”, izjavio je ministar finansija Patrik Boaver koji obavlja dužnost premijera.

Nasilje na Haitiju, najsiromašnijoj zemlji u Americi, eskaliralo je posljednjih godina, a bande koje žele da svrgnu privremenog predsjednika Arijela Anrija kontrolišu 80 odsto Port-o-Prensa.
Najnoviji talas nasilja počeo je u četvrtak, kada je predsjednik otputovao u Najrobi kako bi razgovarao o dolasku međunarodnih snaga bezbjednosti pod vođstvom Kenije.

Vođa bande Džimi Šerizije izjavio je da će voditi koordinisani napad kako bi uklonio Anrija, dodajući da je cilj napada da budu uhvaćeni šef policije Haitija i ministri i spriječen povratak Anrija.

“Svi mi, naoružane grupe u provincijskim gradovima i naoružane grupe u glavnom gradu, smo ujedinjeni”, rekao je bivši policajac za koga se smatra da stoji iza nekoliko masakara u glavnom gradu, prenosi BBC.

U talasu naoružanih napada četiri su policajca ubijena, a pet ih je ranjeno.

Francuska ambasada na Haitiju savjetovala je da se ne putuje u glavni grad i njegovu blizinu.

Policijski sindikat Haitija zatražio je od vojske pomoć u obezbjeđivanju zatvora, ali sjedište im je napadnuto u subotu kasno uveče.

Arnel Remi, advokat za ljudska prava čija neprofitna organizacija radi u zatvoru, objavio je na X-u da je manje od 100 od gotovo 4.000 zatvorenika ostalo iza rešetaka.

“Ja sam jedini ostao u ćeliji”, rekao je neidentifikovani zatvorenik za Rojters.

Od ubistva predsjednika Mojzea 2021. godine na Haitiju je nasilje u porastu.

Još nije izabran njegov nasljednik, a izbori nisu održani od 2016. godine.

Prema političkom dogovoru, trebalo je da izbori budu održani, a Anri je trebalo da se povuče sa dužnosti do 7. februara, ali to se nije dogodilo.

UN su u januaru saopštile da su prošle godine više od 8.400 ljudi bili žrtve nasilja bandi na Haitiju, uključujući ubistva, povrede i otmice, što je dvostruko više od broja zabilježenog 2022. godine.

Svijet

POTPUNO NEREALNO! Temperatura prešla 52 stepena u provinciji Sind

Temperatura je prešla 52 stepena Celzijusova u pakistanskoj južnoj provinciji Sind, što je najviše očitavanje ove godine i blizu rekorda u toj zemlji.

U gradu Mohendžo Daro, poznatom po arheološkim nalazištima iz perioda oko 2500. godine prije nove ere, temperatura je porasla na 52,2 stepena tokom posljednja 24 časa.

Rekordna izmjerena temperatura u ovom gradu je 53,5 stepeni, a na nivou Pakistana 54 stepena Celzijusova.

Mohendžo Daro je mali grad koji ima izuzetno topla ljeta i blage zime, kao i malo padavina.
Pekare, čajdžinice, mehaničarske radnje, radionice za popravku elektronike i prodavnice voća i povrća obično su pune kupaca, ali su tokom toplotnog talasa gotovo prazne.

Ekstremna temperatura širom Azije tokom prošlog mjeseca najvjerovatnije je rezultat klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom, objavio je ranije tim međunarodnih naučnika.

SRNA

Nastavi čitati

Svijet

NAJMANJE 18 STRADALIH OD ČEGA ČETVORO DJECE: Tornado opustošio centralne dijelove Amerike (VIDEO)

Najmanje 18 je stradalo, uključujući četvoro djece, tokom nevremena izazvanog tornadom u četiri savezne države centralnog dijela SAD, a milioni ljudi se i dalje nalaze pod prijetnjom žestokih oluja.

CNN navodi da se oko 109 milliona ljudi na širokom području u nedjelju suočilo s ogromnim gradom, rušilačkim vjetrovima i pijavicama tornada u dolinama rijeka Misisipi, Ohajo i Tenesi.

Američka televizija navodi da je predsjednik Džo Bajden obaviješten o razvoju situacije.

Novo pozorenje na tornado izdato je za delove Arkanzasa, Ilinoisa, Kentakija, Misurija i Tenesija, odnosno područje na kojem živi 4,7 miliona ljudi.

CNN objašnjava da se radi o specijalnom upozorenju koje se izdaje samo kada postoji neuobičajeno velika mogućnost od višestrukih udara tornada snage najmanje EF2 na odgovarajućoj skali.

Navodi se da upozorenje znači i da bi to područje mogle da pogode superćelijske oluje sa gradom veličine bejzbol lopte i udarima vjetra od 120 kilometara na čas.

Nastavi čitati

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno