Connect with us

Politika

VELIKA DELEGACIJA, A MALA OČEKIVANJA: političari putuju u BRISEL

Očekivanja uoči Drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, koji će se danas održati u Briselu, nisu velika, posebno nakon što je iz Holandije stigla informacija da su oni protiv otvaranja pregovora sa BiH.

“U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama. Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH. Teško je biti optimista, naročito ako vidimo koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH. Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da ‘podrivaju’ i nepostojeće institucije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da je Republika Srpska ozbiljan i konstruktivan partner koji doprinosi ubrzanju evropskog puta.

On je kazao da put BiH ka EU mogu srušiti samo “takozvane bosanske patriote”, te da će Republika Srpska ostati na svojim pozicijama, a to je da BiH može ući u EU samo bez stranog faktora.

Kako je najavljeno, na sastanku u Briselu biće govora o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, zatim otvaranju pregovora, te o reformama povezanim s novim planom rasta za zapadni Balkan, za koji je izdvojeno oko šest milijardi evra. U Briselu će danas boraviti Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, zatim njeni zamjenici u Savjetu ministara, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova, rekao je da se nada da učesnici foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore i da, ako bude tako, ne sumnja da će se napraviti dodatni pomaci koji će prevagnuti u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu. Međutim, ako odlaze da se ne dogovore, Konaković ističe da se onda može očekivati neka nova politička šarada koja ništa dobro nikome ne donosi.

“Mi idemo spremni na konkretna rješenja i nadam se da ćemo biti na tragu takvih rješenja. Opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka Evropskoj uniji. Kritikovali su sve što smo uradili, osudili sve zakone i akte koje smo donijeli i, naravno, Evropska komisija im je jasno stavila do znanja da nisu bili u pravu i verifikovali su sve zakone koje smo usvojili kao napredak”, rekao je Konaković, dodajući da očekuje i da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila.

Ono što je činjenica, jeste da gotovo svi učesnici sastanka ističu da BiH ne treba da zaostaje na evropskom putu i da nikome nije u interesu usporavanje BiH, te da je stav Nizozemske, koja još nije za otvaranje pregovora sa BiH, greška.

“Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Čedomir Stojanović, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kazao je da status Republike Srpske ne smije biti doveden u pitanje, te da se nada da će na današnjem sastanku biti razumijevanja za takav stav.

“Sa naše strane je dat jedan pozitivan impuls jer smo, uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, u ovoj godini uspjeli usvojiti pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta koje je EU postavila”, rekao je Stojanović.

On kaže da je EU već više od godinu dana zamrzla oko 600 miliona evra zbog suspenzije dodjele sredstava za infrastrukturne projekte, te da ta politika nije dala rezultate i da štetu na kraju trpe građani.

“Osim ukidanja suspenzije, ubrzavanjem reformi mogli bismo povući značajna sredstva”, istakao je Stojanović.

Politika

MONTGOMERI “Zločin u Srebrenici NE DOSTIŽE NIVO genocida”

Bivši američki ambasador u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) Vilijam Montgomeri izjavio je da nema sumnje da se u Srebrenici desio zločin, ali da on ne dostiže nivo genocida.

On je rekao da je za njega genocid izuzetno snažna riječ i asocira ga na Ruandu i Jevreje tokom Drugog svjetskog rata, dok ne vidi tako i Srebrenicu.

– Tada su masovno ubijani muškarci, žene i djeca. To je bio pravi genocid. Ne vidim situaciju u Bosni na isti način. Nema sumnje da je bio veoma težak i strašan ratni zločin, ali po mom mišljenju to ne dostiže nivo genocida – istakao je Montgomeri.

Montgomeri je naglasio da bi to pitanje ostavio da raspravljaju pravni stručnjaci.

– Svi imaju različita mišljenja, a mislim da ta mišljenja više zavise od etničke pripadnosti nego od logike – rekao je on za “Večernje novosti”.

Govoreći o situaciji u BiH, Montgomeri je rekao da Dejtonski sporazum ne funkcioniše jer je od početka pogrešno postavljen, naglasivši da je Sarajevo sada muslimanski grad, a da uticaj Saudijske Arabije i Turske u BiH postaje sve jači.

– Dakle, situacija u BiH nije dobra i ne vidim da će se uskoro popraviti – naveo je Montgomeri.

Nastavi čitati

Politika

Građani će od naredne godine morati tražiti ODOBRENJE ZA ULAZAK U EU

Nakon što od nedjelje na vanjskim granicama stupi na snagu novi sistem EES koji će podrazumijevati davanje otisaka četiri prsta i fotografisanje, već od naredne godine Evropska unija, odnosno zemlje članice Schengena planirale su uvođenje, još jednog sistema ETIAS.

On će podrazumijevati da se prije putovanja u EU, odnosno zemlje članice Schengena pribavi takozvano odobrenje za ulazak koje će se naplaćivati prema posljednjoj odluci Evropske komisije 20 eura.

Ova nova pravila, kada je u pitanju region Zapadnog Balkana, odnosno jugoistoćne Evrope najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, te Kosova koji su do sada bez ikakvih ograničenja i posebnih uslova mogli putovati u EU, odnosno područje Schengena i tamo boraviti do 90 dana u roku od 180 dana.

Upozorenje industrije putovanja i turizma
Na, opasnosti od takse za ETIAS već su upozorili iz evropskih udruženja i asocijacija.

Tako Evropska industrija putovanja i turizma izražava zabrinutost zbog nedavnog prijedloga Evropske komisije da se naknada za odobrenje putovanja putem ETIAS-a poveća sa 7 na 20 eura po zahtjevu, što je gotovo trostruko povećanje u usporedbi s izvornim iznosom dogovorenim 2018. godine.

“Evropski sistem za informacije i odobrenja putovanja (ETIAS), za koji se očekuje da će postati operativan krajem 2026. godine, zahtijevat će od putnika izvan EU koji su izuzeti od vize da prije ulaska u EU dobiju online odobrenje i plate naknadu prije putovanja u schengenski prostor. Predloženo povećanje naknade postavlja pitanja o proporcionalnosti i pravednosti u vrijeme kada se europski turistički sektor i dalje suočava s kombiniranim pritiscima geopolitičke nestabilnosti, visoke inflacije i rastućih operativnih troškova”, navodi se.

Ističu da iako naknada može predstavljati mali dio ukupnih putnih troškova, kumulativni utjecaj na porodice nije zanemariv, posebno s obzirom na širi kontekst povećanja poreza na noćenje.

“Ovo povećanje čini se nesrazmjernim i suprotno je izvornoj namjeri suzakonodavaca (Evropskog parlamenta i Vijeća), koji su se tokom pregovora 2018. godine dogovorili o skromnoj i razumnoj naknadi – ključnom ishodu koji je podržao sektor putovanja i turizma. Industrija je zabrinuta zbog nedostatka transparentnosti oko predloženog iznosa i poziva na pojašnjenje o tome jesu li procijenjeni alternativni modeli određivanja cijena (npr. 10 € ili 12 €). Trenutno nije ponuđeno dovoljno dokaza koji bi opravdali tvrdnju da je takva razina naknade potrebna za rad i održavanje ETIAS-a”, naglašava se.

Mjere Evropske komisije
Pominjanje drugih sistema autorizacije putovanja (npr. britanskog ETA i američkog ESTA) kao referentnih vrijednosti za određivanje cijena, ističu, postavlja zabrinjavajući presedan.

“Odluke o naknadama trebale bi odražavati stvarne operativne potrebe sistema EU i biti u potpunosti opravdane. Ne bi trebale težiti usklađivanju s nepovezanim shemama bez jasnog obrazloženja i pravne osnove”, cijene.

S obzirom na ove zabrinutosti, putnička i turistička industrija pozvala je da Evropska komisija treba objaviti procjenu učinka kojom se opravdava predloženo povećanje naknade, uključujući detaljnu raščlambu troškova i potvrdu jesu li razmatrani alternativni modeli određivanja cijena.

“Vijeće i Europski parlament trebaju odbaciti prijedlog od 20 € i zatražiti proporcionalniju naknadu utemeljenu na dokazima. Sav višak prihoda prikupljen putem ETIAS-a, nakon pokrivanja službenih troškova, trebao bi se dodijeliti posebnoj proračunskoj liniji ili idealno namijeniti sektoru putovanja i turizma, kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Ovo finansiranje trebalo bi podržati turističku infrastrukturu, osposobljavanje osoblja i inicijative održivog razvoja. Turistička industrija podržava sigurne, pametne i učinkovite granice. Dolazna industrija ostvaruje vrijedne izvozne prihode koji mogu finansirati ulaganja. Finansijski i administrativni tereti za posjetitelje moraju biti pažljivo uravnoteženi kako bi se održala i ojačala konkurentnost Evrope kao globalne turističke destinacije”, upozorava se.

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Garaža UKC-a postala najjasnija metafora URUŠAVANJA INSTITUCIJA Republike Srpske”

Potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a Banjaluka, Adrijana Basara, ocijenila je da je garaža kod Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske postala najskuplji spomenik bahatosti i neodgovornosti aktuelne vlasti, umjesto simbola modernosti i efikasnosti kako je prvobitno najavljivano.


– Garaža vrijedna više od 42 miliona maraka trebalo je da riješi dugogodišnji problem parkiranja kod UKC-a. Danas, umjesto funkcionalnog objekta, gledamo betonski skelet koji svjedoči o katastrofalnoj realizaciji, raskinutim ugovorima i milionskim tužbama protiv Republike Srpske – poručila je Basara.

Ona je naglasila da je ovaj slučaj još jedan dokaz da je upravljanje javnim sredstvima u Republici Srpskoj odavno prestalo biti stvar odgovornosti i znanja, a postalo pitanje partijske podobnosti i ličnih interesa.

– Ovo nije slučajna greška, ovo je sistemsko zanemarivanje javnog interesa. Dok pacijenti i zdravstveni radnici nemaju gdje da parkiraju, institucije koje bi trebalo da vrše nadzor – revizija, inspekcije, ministarstva – ćute i gledaju na drugu stranu. Tako se i milioni iz budžeta tope bez odgovornosti – rekla je Basara.

Basara je oštro kritikovala direktora UKC-a Vladu Đajića, navodeći da se više bavi stranačkim priredbama nego poslom za koji je plaćen novcem građana.

– Dok Đajić blokira Banjaluku, organizuje koncerte u prostorijama SNSD-a i promoviše alkohol među mladima, Univerzitetsko-klinički centar propada. Javni novac se troši na kotlićijade, fešte i čak rođendanske proslave od 80.000 KM, dok najvažniji zdravstveni projekti stoje – istakla je Basara.

Ona je podsjetila da je vlast pokušala da ublaži situaciju tvrdnjom da „država nije oštećena“, što naziva sramotnim pokušajem prikrivanja stvarnog stanja.

– Svako ko prođe pored te nedovršene garaže vidi koliko je država oštećena. Svjesno uništavanje javnog novca, odsustvo kontrole i potpuna nekažnjivost postali su pravilo u sistemu koji vodi SNSD – poručila je.

Na kraju, Basara je navela da je garaža UKC-a postala „najjasnija metafora urušavanja institucija Republike Srpske“:

– Započeto uz fanfare, završeno u tišini. To je slika današnje vlasti – nedovršeni projekti, potopljeni milioni i sve manje povjerenja građana u državu koja bi trebalo da radi za njih, a ne protiv njih – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno