Connect with us

Društvo

VELIKI BROJ UGROŽENIH ZAJEDNICA: Od mina još nije očišćeno 1,57 odsto teritorije BiH

Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) Enis Horozović izjavio je da BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

Horozović je dodao da se minska opasnost trenutno procjenjuje na 802,57 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,57 odsto ukupne njene površine.

“To u suštini znači da u BiH postoji veliki broj ugroženih zajednica koje su suočene sa problemom zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava”, naveo je Horozović za Srnu.

Horozović je rekao da u 1.261 ugroženoj zajednici u BiH živi više od 93.000 stanovnika, a u operativnoj bazi podataka BHMAK-a nalaze se 8.544 aktivna minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja očišćeno 10.560 takvih područja.

Prema njegovim riječima, zapisnici često ne sadrže dovoljno precizne podatke o lokaciji, obliku i rasporedu mina, a dodatne poteškoće predstavlja i promijenjena konfiguracija terena.

“Nedostupni zapisi, teška identifikacija preostalih minskih polja koja se nalaze u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, znatno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja”, naveo je Horozović.

On je ukazao da su od 1996. do kraja juna 2025. godine demineri vratili na bezbjedno korištenje ukupno 3.379 kilometara kvadratnih površine, pri čemu je pronađeno i uništeno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

“U protekloj godini stanovništvu su vraćena 15,42 kilometra kvadratna površine, a u prvih šest mjeseci ove godine 20 kilometara kvadratnih”, naveo je Horozović i dodao da se trenutno aktivnosti deminiranja sprovode na 43 sumnjiva područja ukupne površine od oko 72 kilometra kvadratna.

Odgovarajući na pitanje o donošnju nove strategije deminiranja, s obzirom na to da postojeća ističe ove godine, Horozović je rekao da je BiH na 18. sastanku zemalja potpisnica Konvencije o zabrani mina dobila odobrenje za produženje roka za ispunjenje obaveza do marta 2027. godine, ali da će biti podnesen novi zahtjev za produženje, budući da nije realno očekivati da će preostalih 802,57 kilometara kvadratnih biti očišćeno u tom roku.

Prema Horozovićevim riječima, okončanje procesa deminiranja zavisi od više faktora – finansija, zakonske regulative, ljudskih resursa i materijalno-tehničkih kapaciteta.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.

“Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina je evidentna smanjena zainteresovanost donatora zbog globalne ekonomske situacije i prusmjeravanja sredstava na ratna žarišta”, konstatovao je Horozović.

On je naglasio da je zbog toga neophodno intenzivirati saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima, kao i raditi na povećanju povjerenja i svijesti o problemu mina u BiH.

“Važno je da se deminiranje oslanja i na domaće izvore finansiranja, te da sve institucije, uključujući i lokalne zajednice, imaju veći stepen angažmana. Iz budžeta BiH se finansira rad BHMAK-a i Oružanih snaga BiH, dok entitetske vlade izdvajaju sredstva za aktivnosti civilne zaštite”, pojasnio je Horozović.

On je podsjetio i da je na sjednici Savjeta ministara 17. decembra 2024. godine odobren višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja u periodu od 2025. do 2027. godine.

“Ovo je prvi put da se iz budžeta institucija BiH izdvajaju značajnija sredstva za proces deminiranja, što pokazuje odlučnost da se ubrza čišćenje minskih područja”, rekao je Horozović.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025–2027, koja je usvojena u aprilu, planirano je da se svake godine vrati po 75 kilometara kvadratnih sigurne površine.

Cilj je zemlja bez mina, u kojoj će cjelokupno stanovništvo moći da obavlja sve životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu bezbjednost.

Ukupna sumnjiva površina u BiH iznosi 802,57 kilometara kvadratnih, od čega se 650,28 nalazi u Federaciji BiH, a 152,29 u Republici Srpskoj, dok na teritoriji Brčko distrikta nema sumnjivih područja.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje i kišovito

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, a kiša je moguća u Krajini.

Na istoku će ujutro biti sunčanih intervala, a tokom prijepodneva jače naoblačenje na zapadu će usloviti kišu, povremeno i jaču, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 11 u višim predjelima i na zapadu do 20 stepeni Celzijusovih na jugu i istoku. Duvaće slab do umjeren vjetar, u Hercegovini umjeren uz jake udare južnih smjerova. Od podneva, vjetar će na zapadu okrenuti na sjeverne smjerove i jačati.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI PROBLEMI ZA ERS: Nizak nivo Drine i pad proizvodnje struje na HE “Mali Zvornik”

Dugotrajni nedostatak padavina uslovio je nizak nivo Drine i direktno se odrazio pad proizvodnje električne energije na Hidroelektrani “Mali Zvornik”.

Protok na Hidroelektrani “Mali Zvornik” trenutno je 58 metara kubnih u sekundi, što je daleko manje od projektovanog protoka od 700 do 1.300 metara kubnih, zavisno od hidroloških prilika.

Najveći zabilježeni protok Drine na ovoj hidroelektrani, od 1955. godine kada je puštena u rad, dostigao je oko 4.000 metara kubnih u sekundi u decembru 2010. godine, dok je u maju 2014. iznosio oko 3.000 metara kubnih u sekundi.

Kada protok Drine na ovoj hidroelektrani dostigne 2.000 metara kubnih u sekundi smatra se kritičnom granicom jer tada postoji opasnost od plavljenja ove rijeke nizvodno od Hidroelektrane, posebno u naseljima Karakaj i Šepak.

Iz Ribočuvarske službe Sportsko-ribolovnog udruženja “Bistro” Zvornik Srni je rečeno da za sada nema mnogo opasnosti za riblji fond zbog niskog nivoa Drine.

– Riba se povukla dublje u vodu, Drina je hladna i ima dovoljno kiseonika – naveli su u Ribočuvarskoj službi i naglasili da se riba prilagođava poziciji gdje će da boravi.

Nastavi čitati

Društvo

KRIZA U BIJELJINSKOM VRTIĆU: Plate kasne godinama, zaposleni najavljuju štrajk

Upravni odbor vrtića “Čika Jova Zmaj” iz Bijeljine zatražio je danas od gradonačelnika Ljubiše Petrovića da hitno izmiri sva zaostala dugovanja plata i naknada zaposlenima, a u suprotnom najavljuju mjere koje uključuju i štrajk.

Od gradonačelnika se zahtijeva i da trajno stabilizuje budžetsko finansiranje vrtića čiji je grad osnivač i vrati isplatu plata u zakonske rokove, te da obezbijedi nesmetano i stabilno funkcionisanje ustanove.

“Ukoliko se naši zahtjevi hitno ne ispune, radnici će biti prinuđeni da preduzmu zakonom predviđene mjere, uključujući stupanje u štrajk, a svu odgovornost za posljedice takvog razvoja događaja i obustavu rada sa djecom snosiće isključivo osnivač”, saopšteno je iz vrtića.

Interes i bezbjednost djece moraju biti iznad svake politike i administrativne neodgovornosti, poručili su osnivaču i pozvali gradonačelnika da pokaže odgovornost i spriječi kolaps najvažnije predškolske ustanove u Bijeljini.

U saopštenju se navodi da je stanje u vrtiću izuzetno teško i da je alarmantna situacija u kojoj se ova ustanova nalazi, jer zaposleni duži period trpe posljedice ozbiljnog kašnjenja u isplati ličnih prihoda.

Podsjećaju nadležne da plata i naknade za zaposlene već nekoliko godina kasne i isplaćuju se mimo zakonskih rokova.

Iz vrtića ističu da ovakva neodrživa praksa ne predstavlja trenutni tehnički problem, već dugogodišnju krizu koja direktno ugrožava egzistenciju radnika i njihovih porodica, dovodeći u pitanje i osnovno funkcionisanje ustanove, uključujući redovnu nabavku robe i hrane za najmlađe.

“Upravni odbor i zaposleni uloželi su ogromne napore da se problemi rješavaju kroz dijalog, stavljajući interes djece na prvo mjesto. Međutim, došli smo do tačke u kojoj je strpljenje potrošeno”, poručuje se u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno