Connect with us

Društvo

ZA SVE KOJI NISU SIGURNI, ovo su pravila KRUŽNOG TOKA! Spoljašnja traka ima prednost

Kružni tokovi kod nas su uglavnom predstavljeni znakom “ukrštanje sa putem sa pravom prvenstva”, odnosno znakom obrnuti trougao.
Ako nema saobraćajnih znakova, onda važi standardno saobraćajno pravilo kao na svakoj drugoj raskrsnici, tj. pravilo desne strane.

U ovom slučaju, prednost ima vozilo koje dolazi s desne strane (u odnosu na onoga ko se već nalazi u kružnom toku)! To je, na primjer, pravilo koje važi u Grčkoj jer njihovi kružni tokovi nisu obilježeni saobraćajnim znakovima.

Pravilo u kružnom toku s jednom trakom vrlo je jednostavno. Prilagodite brzinu i pogledajte lijevo prije nego što uđete u kružni tok. Znajte da vozila koja se već kreću u kružnom toku imaju prednost u odnosu na ona koja se tek uključuju. Nemojte zaboraviti da uključite pokazivač pravca kada se isključujete iz kružnog toka. Ne morate da usporavate ili stanete da biste izašli iz kružnog toka. Jedini izuzeci su kada su pješaci na pješačkom prelazu ili ako se približava vozilo Hitne pomoći, koje ste uvijek u obavezi da propustite!
Pravila su slična i kod kružnih tokova sa više traka, s tim što kretanje zavisi od horizontalne i vertikalne signalizacije, odnosno znakova. Prednost i ovdje uvijek imaju vozila koja se kreću unutar kružnog toka. Jedno pravilo se kod nas često krši, jer vozači iz unutrašnje trake ne propuštaju one iz spoljašnje! Vozač iz unutrašnje trake (bliže ostrvu) mora da propusti vozača iz spoljne trake kao da je u pitanju klasično prestrojavanje na putu sa dvije trake, i to uz obavezno davanje žmigavca. Potpuno isto kao da voze na običnom putu sa dvije ili tri trake.

Zapamtite – vozila koja se kreću u spoljašnoj traci imaju prednost! Sigurno se pitate šta onda raditi ako je gužva u spoljašnoj traci, pa nije moguće da se isključite. Možete da napravite još jedan pun krug oko ostrva (što je vrlo rijetka opcija) ili da sačekate u unutrašnjoj traci dok se ne ispune uslovi za prestrojavanje.

Kružni tokovi sa više traka bi na ulazu trebalo da imaju znak za prestrojavanje, pa morate unaprijed odlučiti kojom trakom ćete se kretati, odnosno gdje ćete se isključiti sa kružnog toka. Međutim, svi smo mi svjedoci da to u praksi ne funkcioniše baš ovako, jer se često dešava da se neko vozi spoljašnom trakom sve vrijeme iako se isključuje na trećem ili četvrtom izlazu.

Veoma je važan izbor prave trake, zato logično razmislite gdje treba da se isključite sa kružnog toka još prije nego što u njega uđete – ukoliko izlazite na prvom isključenju, trebalo bi da u kružni tok uđete desnom trakom i pratite spoljašnju traku kružnog toka do isključenja.

Ukoliko izlazite na posljednjem isključenju, trebalo bi iz lijeve trake ući u unutrašnju traku kružnog toka i zatim se prestrojiti na vrijeme pred izlazak. Svako ko se vozio beogradskom Slavijom zna da nisu baš sva ova “školska pravila” lako primjenljiva na licu mjesta, jer iako vi znate pravila, morate stalno gledati i šta rade drugi vozači oko vas.

Kod nas je, nažalost, česta praksa da se pokazivač pravca (žmigavac) rijetko koristi u kružnom toku. A njega treba koristiti obavezno i pri izlasku iz kružnog toka i pri prestrojavanju iz trake u traku. Tako ćete drugim vozačima pružiti mogućnost da blagovremeno odreaguju kako treba jer će znati šta da očekuju od vas i koje su vaše namjere. Ako je saobraćajni policajac na kružnom toku i reguliše saobraćaj, onda isključivo treba slijediti i primjenjivati njegove instrukcije, odnosno naredbe.

Gdje god da putujete i koliko god da ste sigurni u svoje vozačke vještine, nije naodmet da se podsjetite ključnih pravila, naročito na mjestima gdje su čukanja, zastoji i zbunjenost vožača česti. Posebno je poželjno, ukoliko putujete u inostranstvo, da se informišete o saobraćajnim pravilima koja važe u toj zemlji. Poznato vam je da se negdje vozi lijevom stranom (ne samo u Velikoj Britaniji, već i na Malti, Kipru…), pa su i pravila vožnje u kružnom toku drugačija!

Loading...

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno