Iako je pravni okvir u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na pranje novca na snazi, njegova primena je i dalje neadekvatna jer institucije generalno ne primjenjuju zakone protiv pranja novca.

To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala u svom izvještaju u kojem je BiH pozicionirala na nezahvalnoj, osmoj poziciji u Evropi po indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu.

U njihovom izvještaju, podsjetimo, iznesene su brojne kritike na rad nadležnih institucija u BiH po pitanju borbe protiv kriminala, a to se, između ostalog, odnosi i na pranje novca. Naglašeno je da se finansijske istrage ne pokreću sistematski u slučajevima korupcije.

“Sposobnost zemlje da efikasno razbije organizovane kriminalne grupe je otežana nedostatkom harmonizacije između zakonodavstva koje se odnosi na organizovani kriminal, kao i nedostatkom ažurnog pravnog okvira o određenim tržištima organizovanog kriminala, kao što su, između ostalog, trgovina drogom, pranje novca i sajber kriminal”, navodi se u izvještaju.

Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije i kleptokratije BiH, kaže da je dovoljno da pogledamo ko su nam ministri u Savjetu ministara BiH.

“To su ljudi koji su multimilioneri. Odakle im pare? Niko to pitanje nije postavio”, rekao je Grković za “Nezavisne novine”.

On tvrdi da se vrši opstrukcija rada Komisije za borbu protiv korupcije, te da im nisu dostavljani ni dokumenti koje su tražili.

“Dok god imamo ovu vrstu ljudi na vlasti, mi ne možemo da se uhvatimo u iskrenu borbu protiv korupcije. Bilo koji zakon da donesete, on se ne primjenjuje. Nije problem više u zakonima, nego u ljudima koji su na vlasti, a samim tim i u tužilaštvima i sudovima”, ocjenjuje Grković.

On poručuje da smo već trebali usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

“Na moje pitanje u parlamentu ‘Šta se dešava sa tim zakonom i zašto nije na dnevnom redu’, niko nije reagovao. A taj zakon je jako bitan, da bismo bar donekle u očima evropskih zvaničnika izgledali da se bar nešto radi po pitanju korupcije”, naveo je Grković.

Anesa Agović, koordinatorka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH, ističe da, prema procjenama bh. relevantnih vlasti, uobičajena predikatna krivična djela za pranje novca uključuju korupciju, trgovinu drogom, trgovinu ljudima, krijumčarenje oružja, krijumčarenje akcizne robe, prevaru, imovinski kriminal i utaju poreza.

Prema njenim riječima, potrebno je zalaganje za neophodne izmjene Krivičnog zakona BiH i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u cilju usklađivanja sa međunarodnim standardima.

Ističe da dodatno moramo naglašavati značaj i promovisati efikasnu saradnju između državnih i entitetskih aktera sa civilnim društvom, radi zajedničkog rješavanja pitanja pranja novca.

“Uloga nevladinog sektora može biti od velike pomoći ukoliko se omogući doprinos i eskpertiza koje posjeduju. Često se nevladin sektor zanemaruje, počevši od uključivanja u radne grupe koje adresiraju ovaj problem, do toga da se ne angažuju i eksperti koji dolaze ne samo iz nevladinog sektora, već i iz privatnog sektora, kao i sami relevatni eksperti za sigurnosna pitanja. Borba protiv pranja novca zahtijeva sveobuhvatan odgovor i adekvatnu ekspertizu”, kaže Agovićeva.

Prema njenim riječima, BiH može unaprijediti borbu protiv pranja novca primjenjujuću i neke od mjera koje se primjenju u EU, odnosno, na primjer, povećati transparentnost u pogledu vlasništva kompanija, postrožiti provjere transakcija iz rizičnih trećih zemalja, raditi na uklanjanju rizika povezanih s karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima i virtuelnim valutama, te unaprijediti saradnju i razmjenu informacija između bezbjednosnih agencija u BiH, kao i sa i Europolom.

U izvještaju o radu SIPA za prošlu godinu navedeno je da je istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da su kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačene 35.191.144 KM nelegalno stečenog novca.

“Pričinjena šteta od prijavljenih krivičnih djela ukupno je iznosila 14.004.088 KM, a stečena imovinska korist iznosila je 14.341.668 KM”, naveli su iz SIPA.