Connect with us

Društvo

Zakoni evropski, a RADNICI KAO ROBOVI: Ko i kako štiti radnička prava u Srpskoj

Na papiru sve je skoro savršeno. Zakoni u Srpskoj zabranjuju mobing, garantuju zaštitu bezbjednosti i zdravlja radnika i pravo na dostojanstven rad. Ali, šta radnika može snaći u zemlji evropskih zakona vidjelo se nedavno na snimku koji je zgrozio javnost.

Podsjećamo, na bezninskoj pumpi „Nešković“ u Bijeljini nadzorne kamere su zabilježile kako vlasnik lanca pumpi Dragan Nešković vrijeđa i napada svog radnika, gađa ga čašom, a potom ga tjera da na licu mjesta skine majicu s logom firme.

Ispostavilo se da napadnuti radnik nije bio prijavljen.

Krivična prijava

Radnik je podnio krivičnu prijavu protiv bahatog poslodavca.

Za neke je ovo tek usamljen incident, na osnovu kojeg ne treba izvoditi zaključke o stanju radničkih prava u RS.

Drugi tvrde da ovaj slučaj izuzetan samo po tome što je „isplivao“ u javnost, dok mnogi primjeri mobinga, bezočne eksploatacije i kršenja elementarnih prava radnika ostaju skriveni.

Međutim, ključno je pitanje šta rade institucije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i sindikati i da li je sud jedino mjesto gdje radnici mogu da se bore za pravdu.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže kako je praksa pokazala da je upravo sudovanje najdjelotvornije sredstvo za zaštitu radičkih prava.

– Naravno, sud je posljednja instanca. U zaštiti prava radnika, prvenstveno članova Saveza sindikata RS, mi prvo pokušavamo naći rješenje kroz dogovor s poslodavcem ili preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova – kaže Stanković.

Međutim, u tim procesima potrebna je volja poslodavca da se problem riješi, a toga najčešće nema. Tako sve završi prijavom inspekciji i na kraju sudskim postupkom, ukoliko se radnik usudi da tuži poslodavca.

Smrt na poslu

U svim ovim postupcima članovi Saveza sindikata RS imaju besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje na sudu.

Iskustva Sindikata pokazuju da se Zakon o zaštiti na radu najmanje primjenjuje i najčešće krši, ali to je rijetko povod za tužbu. Radnicima je najpreče da dobiju platu, makar radili u uslovima opasnim po zdravlje i život.

– Zaštita na radu je u zapećku. O tome se govori samo kad se desi neka teška povreda ili kad radnik pogine na poslu – kaže Stanković.

Prema podacima inspekcije rada u Inspektoratu RS, samo u prvoj polovini 2022. godine 33 radnika su teže povrijeđena, a od januara do jula je na radu poginulo 11 radnika. Najviše nesreća se dešava na građevinama i u šumarstvu.

To što je, uz Zakon o zaštiti na radu, ova oblast uređena sa još 20 podzakonskih akata, radnicima nije od velike koristi.

– Generalno, zakoni se ne primjenjuju. Teško da i jedna kompanija u Srpskoj poštuje sve zakone „od A do Ž“. Neki izbjegavaju da redovno isplaćuju plate, ne plaćaju prekovremeni rad ili imaju neprijavljene radnike, neki krše prava porodilja ili trudnica. Ali, danas se zahvaljujući medijima i društvenim mrežama uglavnom zna ko je kakav poslodavac – kaže Stanković.

Nepoželjan poslodavac

Kompanija „Nešković“, u kojoj se desio incident s početka naše priče, kako navode u Sindikatu, od ranije je poznata kao ne baš poželjan poslodavac, između ostalog i zato što njen vlasnik, kako ističu, zabranjuje sindikalno organizovanje.

Sindikata nije bilo ni u firmi “Relaxshoe Bosna” u Derventi, gdje je prije tri godine teško bolesna radnica Slobodanka Todorić, faktički, dobila otkaz dok se liječila od karcinoma. Slobodanka je, protivno zakonu, tri godine radila „na određeno“ i kad se razboljela nije joj produžen ugovor.

Upravo njen slučaj je pokazao da rješenja ima i u najtežim situacijama, ako borci za prava radnika udruže snage. Iako nije bila njihova članica, podršku je Slobodanki pružio Sindikat uprave RS.

Predsjednik ovog sindikata Božo Marić kaže da je u Slobodankinoj borbi za pravdu presudna bila upornost njene porodice, ali i podrška medija.

– Mi smo prikupili dokumentaciju, angažovali našeg advokata, pružili Slobodanki maksimalnu pravnu i logističku podršku. Ali, pitanje je kako bi sve to završilo da nije bilo podrške medija, a prije svega novinarke portala Srpskainfo i “EuroBlica”, Tijane Grujić, koja je ovu priču predočila javnosti i pratila je do kraja – kaže Marić.

Inspektorat RS je utvrdio da je Slobodankin poslodavac prekršio zakon, da mora da je vrati na posao i s njom zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Potvrdilo je to u drugostepenom postupku i Ministarstvo rada RS, a sud je odbio tužbu poslodavca protiv rješenja Ministarstva. Slobodanka je vraćena na posao, isplaćene su joj zaostale plate i odšteta.

Upravo ovaj primjer govori da je u zemlji evropskih zakona i balkanske prakse borba za prava radnika teška, ali ne i nemoguća misija.

U zatvor zbog mobinga

U Ministarstvu rada RS ističu značaj Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, usvojenog prošle godine. Podsjećaju da se za mobing može i kirivčno odgovarati.

– Krivičnim zakonikom RS je propisano da će onaj ko na radu vrijeđa, ponižava ili zlostavlja drugu osobu i time joj naruši zdravlje biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine – preciziraju u Ministarstvu.

“SINDIKAT PROPALA PRIČA”

Jedan od instrumenata za zaštitu prava radnika je i poziv na bojkot robe koju proizvode ili prodaju firme, koje krše radnička prava. Pozivi na bojkot kod nas su rijetki, dolaze uglavnom sa društvenih mreža i ostaju bez odjeka.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja DON iz Prijedora, koje se bavi zaštitom prava potrošača, kaže da je ključni problem nedostatak solidarnosti.

– Svi razmišljaju u stilu: nije to moj problem, neka se svako bori za sebe. I zato se ne bojkotuju ni proizvodi koji su bezobrazno skupi i nekvalitetni, ni oni koje proizvode radnici izloženi mobingu i eksploataciji – kaže Marićeva.

Uz to, dodaje ona, veliko je pitanje da li u RS uopšte postoje iskreni radnički pokreti, ili istinska ljevica.

– Poseban problem su sindikati. Sindikalna priča je kod nas propala priča. Kad ste, uostalom, čuli da sindikalci pozovu na bojkot proizvoda u cilju zaštite ugroženih radnika – zaključuje Murisa Marić.

Srpska info

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno