Društvo
Zakoni evropski, a RADNICI KAO ROBOVI: Ko i kako štiti radnička prava u Srpskoj
Na papiru sve je skoro savršeno. Zakoni u Srpskoj zabranjuju mobing, garantuju zaštitu bezbjednosti i zdravlja radnika i pravo na dostojanstven rad. Ali, šta radnika može snaći u zemlji evropskih zakona vidjelo se nedavno na snimku koji je zgrozio javnost.
Podsjećamo, na bezninskoj pumpi „Nešković“ u Bijeljini nadzorne kamere su zabilježile kako vlasnik lanca pumpi Dragan Nešković vrijeđa i napada svog radnika, gađa ga čašom, a potom ga tjera da na licu mjesta skine majicu s logom firme.
Ispostavilo se da napadnuti radnik nije bio prijavljen.
Krivična prijava
Radnik je podnio krivičnu prijavu protiv bahatog poslodavca.
Za neke je ovo tek usamljen incident, na osnovu kojeg ne treba izvoditi zaključke o stanju radničkih prava u RS.
Drugi tvrde da ovaj slučaj izuzetan samo po tome što je „isplivao“ u javnost, dok mnogi primjeri mobinga, bezočne eksploatacije i kršenja elementarnih prava radnika ostaju skriveni.
Međutim, ključno je pitanje šta rade institucije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i sindikati i da li je sud jedino mjesto gdje radnici mogu da se bore za pravdu.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže kako je praksa pokazala da je upravo sudovanje najdjelotvornije sredstvo za zaštitu radičkih prava.
– Naravno, sud je posljednja instanca. U zaštiti prava radnika, prvenstveno članova Saveza sindikata RS, mi prvo pokušavamo naći rješenje kroz dogovor s poslodavcem ili preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova – kaže Stanković.
Međutim, u tim procesima potrebna je volja poslodavca da se problem riješi, a toga najčešće nema. Tako sve završi prijavom inspekciji i na kraju sudskim postupkom, ukoliko se radnik usudi da tuži poslodavca.
Smrt na poslu
U svim ovim postupcima članovi Saveza sindikata RS imaju besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje na sudu.
Iskustva Sindikata pokazuju da se Zakon o zaštiti na radu najmanje primjenjuje i najčešće krši, ali to je rijetko povod za tužbu. Radnicima je najpreče da dobiju platu, makar radili u uslovima opasnim po zdravlje i život.
– Zaštita na radu je u zapećku. O tome se govori samo kad se desi neka teška povreda ili kad radnik pogine na poslu – kaže Stanković.
Prema podacima inspekcije rada u Inspektoratu RS, samo u prvoj polovini 2022. godine 33 radnika su teže povrijeđena, a od januara do jula je na radu poginulo 11 radnika. Najviše nesreća se dešava na građevinama i u šumarstvu.
To što je, uz Zakon o zaštiti na radu, ova oblast uređena sa još 20 podzakonskih akata, radnicima nije od velike koristi.
– Generalno, zakoni se ne primjenjuju. Teško da i jedna kompanija u Srpskoj poštuje sve zakone „od A do Ž“. Neki izbjegavaju da redovno isplaćuju plate, ne plaćaju prekovremeni rad ili imaju neprijavljene radnike, neki krše prava porodilja ili trudnica. Ali, danas se zahvaljujući medijima i društvenim mrežama uglavnom zna ko je kakav poslodavac – kaže Stanković.
Nepoželjan poslodavac
Kompanija „Nešković“, u kojoj se desio incident s početka naše priče, kako navode u Sindikatu, od ranije je poznata kao ne baš poželjan poslodavac, između ostalog i zato što njen vlasnik, kako ističu, zabranjuje sindikalno organizovanje.
Sindikata nije bilo ni u firmi “Relaxshoe Bosna” u Derventi, gdje je prije tri godine teško bolesna radnica Slobodanka Todorić, faktički, dobila otkaz dok se liječila od karcinoma. Slobodanka je, protivno zakonu, tri godine radila „na određeno“ i kad se razboljela nije joj produžen ugovor.
Upravo njen slučaj je pokazao da rješenja ima i u najtežim situacijama, ako borci za prava radnika udruže snage. Iako nije bila njihova članica, podršku je Slobodanki pružio Sindikat uprave RS.
Predsjednik ovog sindikata Božo Marić kaže da je u Slobodankinoj borbi za pravdu presudna bila upornost njene porodice, ali i podrška medija.
– Mi smo prikupili dokumentaciju, angažovali našeg advokata, pružili Slobodanki maksimalnu pravnu i logističku podršku. Ali, pitanje je kako bi sve to završilo da nije bilo podrške medija, a prije svega novinarke portala Srpskainfo i “EuroBlica”, Tijane Grujić, koja je ovu priču predočila javnosti i pratila je do kraja – kaže Marić.
Inspektorat RS je utvrdio da je Slobodankin poslodavac prekršio zakon, da mora da je vrati na posao i s njom zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Potvrdilo je to u drugostepenom postupku i Ministarstvo rada RS, a sud je odbio tužbu poslodavca protiv rješenja Ministarstva. Slobodanka je vraćena na posao, isplaćene su joj zaostale plate i odšteta.
Upravo ovaj primjer govori da je u zemlji evropskih zakona i balkanske prakse borba za prava radnika teška, ali ne i nemoguća misija.
U zatvor zbog mobinga
U Ministarstvu rada RS ističu značaj Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, usvojenog prošle godine. Podsjećaju da se za mobing može i kirivčno odgovarati.
– Krivičnim zakonikom RS je propisano da će onaj ko na radu vrijeđa, ponižava ili zlostavlja drugu osobu i time joj naruši zdravlje biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine – preciziraju u Ministarstvu.
“SINDIKAT PROPALA PRIČA”
Jedan od instrumenata za zaštitu prava radnika je i poziv na bojkot robe koju proizvode ili prodaju firme, koje krše radnička prava. Pozivi na bojkot kod nas su rijetki, dolaze uglavnom sa društvenih mreža i ostaju bez odjeka.
Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja DON iz Prijedora, koje se bavi zaštitom prava potrošača, kaže da je ključni problem nedostatak solidarnosti.
– Svi razmišljaju u stilu: nije to moj problem, neka se svako bori za sebe. I zato se ne bojkotuju ni proizvodi koji su bezobrazno skupi i nekvalitetni, ni oni koje proizvode radnici izloženi mobingu i eksploataciji – kaže Marićeva.
Uz to, dodaje ona, veliko je pitanje da li u RS uopšte postoje iskreni radnički pokreti, ili istinska ljevica.
– Poseban problem su sindikati. Sindikalna priča je kod nas propala priča. Kad ste, uostalom, čuli da sindikalci pozovu na bojkot proizvoda u cilju zaštite ugroženih radnika – zaključuje Murisa Marić.
Srpska info
Društvo
Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?
Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.
Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.
Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.
Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.
Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.
Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.
Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.
Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.
Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.
Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.
Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com
Društvo
PRIPREMITE SE ZA SPEKTAKL! Stiže nam posljednji Supermjesec u godini
Pripremite se za nebeski spektakl dok posljednji pun mjesec 2025. godine izlazi u punom sjaju. U četvrtak, 4. decembra, dok se sjeverna hemisfera priprema za zimu, takozvani Hladni Supermjesec će se pojaviti na horizontu u zalazak sunca. Biće veći i svjetliji nego obično, piše ScienceAlert.
Idealni uslovi za fotografisanje
Ovaj događaj nudi odličnu priliku za fotografisanje izlaska Mjeseca. To je zato što hladni zimski vazduh sadrži manje vlage, što znači da će nebo biti jasnije, stvarajući savršene uslove za posmatranje ovog fenomena. Šta je tačno Supermjesec?
Supermjesec je prirodni fenomen koji se javlja zbog putanje Mjesečeve orbite oko Zemlje. Ova putanja nije savršeno okrugla, već blago ovalna. Zbog toga postoje tačke u kojima je Mjesec bliži ili dalje od svoje prosječne udaljenosti od 384.400 kilometara. Tačka u kojoj je najbliži Zemlji naziva se perigej. Kada se perigej poklopi sa punim Mjesecom, to se naziva supermjesec.
Zanimljivo je da se sama udaljenost u perigeju menja zbog Sunčeve gravitacije i drugih faktora. Tokom najbližih perigeja, Mjesec može izgledati do 30 procenata veći i 14 procenata svjetliji na nebu. Linker
Koliko će biti veliki i svijetao?
Tokom perigeja 4. decembra, pun Mjesec će biti udaljen 220.000 milja (357.219 kilometara) od Zemlje. Ovo će povećati njegovu prividnu veličinu za 8 procenata, a sjaj za oko 16 procenata u poređenju sa prosječnim punim Mjesecom. Iako će biti malo dalje od Supermjeseca koji smo vidjeli u novembru, biće bliži nego bilo koji drugi od aprila 2020. godine.
Kako i kada ga vidjeti?
Tehnički naziv za ovaj položaj je sizigija, što se odnosi na poravnanje tri ili više nebeskih tijela – u ovom slučaju, Sunca, Zemlje i Mjeseca. Pošto će Mjesec biti na suprotnoj strani Zemlje od Sunca, potražite ga na istočnom horizontu odmah nakon zalaska sunca, bez obzira gdje se nalazite u svijetu.
Društvo
VIVA CRUISES OD 2026. GODINE U BOSNI I HERCEGOVINI
Najavljena saradnja između kompanije Eminent Consulting d.o.o. i Viva Cruises
Bosna i Hercegovina od naredne godine dobija novo iskustvo putovanja, putnici će moći rezervisati luksuzna evropska riječna krstarenja kompanije Viva Cruises kroz saradnju sa firmom Eminent Consulting d.o.o. Banja Luka.
Putnici iz BiH imaće pristup atraktivnim evropskim rutama, uključujući krstarenja Rajnom, Dunavom, Mozelom i Elbom, uz premium all-inclusive uslugu na brodu. U ponudi će biti individualna, porodična i grupna putovanja, kao i posebni tematski programi poput novogodišnjih i gourmet krstarenja.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO ZA BOSNU I HERCEGOVINU?
Ova saradnja donosi domaćem tržištu ono što do sada nije bilo lako dostupno, jednostavnu rezervaciju luksuznih evropskih krstarenja preko lokalnog partnera. Do sada su putnici iz BiH često morali rezervisati ovakva putovanja u zemljama regiona ili preko stranih agenata, što je poskupljivalo i komplikovalo proces.
Ulaskom Viva Cruises ponude na tržište BiH otvara se nova dimenzija riječnog turizma: pristupačne evropske cijene, sigurnost kupovine, jasne informacije na maternjem jeziku i profesionalna podrška kroz Eminent Consulting. Ovo je važan korak u diversifikaciji turističke ponude BiH i jačanju međunarodne povezanosti domaćih putnika sa evropskim tržištem luksuznih putovanja.
„Radujemo se što ćemo putnicima iz BiH omogućiti jednostavniji pristup luksuznim, ali dostupnim evropskim krstarenjima. Ova saradnja donosi nove prilike za razvoj riječnog turizma i jačanje tržišta,” izjavila je Marina Ševkušić, direktorica Eminent Consulting d.o.o.
Zvanična prodaja programa očekuje se početkom 2026. godine, a detalji će uskoro biti predstavljeni javnosti.
-
Svijet21 sat agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet20 sati agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka21 sat agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka22 sata agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Politika3 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Zanimljivosti21 sat agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Politika3 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Svijet23 sata agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
