Connect with us

Društvo

Zakoni evropski, a RADNICI KAO ROBOVI: Ko i kako štiti radnička prava u Srpskoj

Na papiru sve je skoro savršeno. Zakoni u Srpskoj zabranjuju mobing, garantuju zaštitu bezbjednosti i zdravlja radnika i pravo na dostojanstven rad. Ali, šta radnika može snaći u zemlji evropskih zakona vidjelo se nedavno na snimku koji je zgrozio javnost.

Podsjećamo, na bezninskoj pumpi „Nešković“ u Bijeljini nadzorne kamere su zabilježile kako vlasnik lanca pumpi Dragan Nešković vrijeđa i napada svog radnika, gađa ga čašom, a potom ga tjera da na licu mjesta skine majicu s logom firme.

Ispostavilo se da napadnuti radnik nije bio prijavljen.

Krivična prijava

Radnik je podnio krivičnu prijavu protiv bahatog poslodavca.

Za neke je ovo tek usamljen incident, na osnovu kojeg ne treba izvoditi zaključke o stanju radničkih prava u RS.

Drugi tvrde da ovaj slučaj izuzetan samo po tome što je „isplivao“ u javnost, dok mnogi primjeri mobinga, bezočne eksploatacije i kršenja elementarnih prava radnika ostaju skriveni.

Međutim, ključno je pitanje šta rade institucije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i sindikati i da li je sud jedino mjesto gdje radnici mogu da se bore za pravdu.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže kako je praksa pokazala da je upravo sudovanje najdjelotvornije sredstvo za zaštitu radičkih prava.

– Naravno, sud je posljednja instanca. U zaštiti prava radnika, prvenstveno članova Saveza sindikata RS, mi prvo pokušavamo naći rješenje kroz dogovor s poslodavcem ili preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova – kaže Stanković.

Međutim, u tim procesima potrebna je volja poslodavca da se problem riješi, a toga najčešće nema. Tako sve završi prijavom inspekciji i na kraju sudskim postupkom, ukoliko se radnik usudi da tuži poslodavca.

Smrt na poslu

U svim ovim postupcima članovi Saveza sindikata RS imaju besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje na sudu.

Iskustva Sindikata pokazuju da se Zakon o zaštiti na radu najmanje primjenjuje i najčešće krši, ali to je rijetko povod za tužbu. Radnicima je najpreče da dobiju platu, makar radili u uslovima opasnim po zdravlje i život.

– Zaštita na radu je u zapećku. O tome se govori samo kad se desi neka teška povreda ili kad radnik pogine na poslu – kaže Stanković.

Prema podacima inspekcije rada u Inspektoratu RS, samo u prvoj polovini 2022. godine 33 radnika su teže povrijeđena, a od januara do jula je na radu poginulo 11 radnika. Najviše nesreća se dešava na građevinama i u šumarstvu.

To što je, uz Zakon o zaštiti na radu, ova oblast uređena sa još 20 podzakonskih akata, radnicima nije od velike koristi.

– Generalno, zakoni se ne primjenjuju. Teško da i jedna kompanija u Srpskoj poštuje sve zakone „od A do Ž“. Neki izbjegavaju da redovno isplaćuju plate, ne plaćaju prekovremeni rad ili imaju neprijavljene radnike, neki krše prava porodilja ili trudnica. Ali, danas se zahvaljujući medijima i društvenim mrežama uglavnom zna ko je kakav poslodavac – kaže Stanković.

Nepoželjan poslodavac

Kompanija „Nešković“, u kojoj se desio incident s početka naše priče, kako navode u Sindikatu, od ranije je poznata kao ne baš poželjan poslodavac, između ostalog i zato što njen vlasnik, kako ističu, zabranjuje sindikalno organizovanje.

Sindikata nije bilo ni u firmi “Relaxshoe Bosna” u Derventi, gdje je prije tri godine teško bolesna radnica Slobodanka Todorić, faktički, dobila otkaz dok se liječila od karcinoma. Slobodanka je, protivno zakonu, tri godine radila „na određeno“ i kad se razboljela nije joj produžen ugovor.

Upravo njen slučaj je pokazao da rješenja ima i u najtežim situacijama, ako borci za prava radnika udruže snage. Iako nije bila njihova članica, podršku je Slobodanki pružio Sindikat uprave RS.

Predsjednik ovog sindikata Božo Marić kaže da je u Slobodankinoj borbi za pravdu presudna bila upornost njene porodice, ali i podrška medija.

– Mi smo prikupili dokumentaciju, angažovali našeg advokata, pružili Slobodanki maksimalnu pravnu i logističku podršku. Ali, pitanje je kako bi sve to završilo da nije bilo podrške medija, a prije svega novinarke portala Srpskainfo i “EuroBlica”, Tijane Grujić, koja je ovu priču predočila javnosti i pratila je do kraja – kaže Marić.

Inspektorat RS je utvrdio da je Slobodankin poslodavac prekršio zakon, da mora da je vrati na posao i s njom zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Potvrdilo je to u drugostepenom postupku i Ministarstvo rada RS, a sud je odbio tužbu poslodavca protiv rješenja Ministarstva. Slobodanka je vraćena na posao, isplaćene su joj zaostale plate i odšteta.

Upravo ovaj primjer govori da je u zemlji evropskih zakona i balkanske prakse borba za prava radnika teška, ali ne i nemoguća misija.

U zatvor zbog mobinga

U Ministarstvu rada RS ističu značaj Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, usvojenog prošle godine. Podsjećaju da se za mobing može i kirivčno odgovarati.

– Krivičnim zakonikom RS je propisano da će onaj ko na radu vrijeđa, ponižava ili zlostavlja drugu osobu i time joj naruši zdravlje biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine – preciziraju u Ministarstvu.

“SINDIKAT PROPALA PRIČA”

Jedan od instrumenata za zaštitu prava radnika je i poziv na bojkot robe koju proizvode ili prodaju firme, koje krše radnička prava. Pozivi na bojkot kod nas su rijetki, dolaze uglavnom sa društvenih mreža i ostaju bez odjeka.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja DON iz Prijedora, koje se bavi zaštitom prava potrošača, kaže da je ključni problem nedostatak solidarnosti.

– Svi razmišljaju u stilu: nije to moj problem, neka se svako bori za sebe. I zato se ne bojkotuju ni proizvodi koji su bezobrazno skupi i nekvalitetni, ni oni koje proizvode radnici izloženi mobingu i eksploataciji – kaže Marićeva.

Uz to, dodaje ona, veliko je pitanje da li u RS uopšte postoje iskreni radnički pokreti, ili istinska ljevica.

– Poseban problem su sindikati. Sindikalna priča je kod nas propala priča. Kad ste, uostalom, čuli da sindikalci pozovu na bojkot proizvoda u cilju zaštite ugroženih radnika – zaključuje Murisa Marić.

Srpska info

Related Topics:

Društvo

ROBOT MUZE KRAVE NA VLAŠIĆU: Na Jovinoj farmi životinje spavaju na dušecima i slušaju klasičnu muziku

Na Vlašiću se događa mala tehnološka revolucija: dok krave leže na britanskim dušecima i slušaju klasičnu muziku, posao muže odrađuje robot.

Farmer Jovo Vujinović kaže za robota da se ne žali da je pospan, ni umoran, a može da muze 24 sata, bez prestanka.

Na porodičnoj farmi Vujinovića u selu Šišava na Vlašiću stigao je prvi robot za mužu krava u centralnoj BIH i odmah postao najvrijedniji član ekipe. Mašina pere vime, muze, prepoznaje zdravstvene probleme, odvaja mlijeko krava koje su na antibioticima, a farmerima šalje poruke o svakoj životinji ponaosob.

“Robot mijenja bar dva do tri radnika. Danas je do radnika teško doći, kakva god plata da je. A robot? Radi, ne pita ništa”, kaže Jovo uz osmijeh.

Oprema je instalirana u novoj štali projektovanoj za 70 muznih grla. Trenutno je u muži 40, a cilj je da se broj krava poveća kako bi farma dostizala proizvodnju od preko 1.000 litara dnevno, što je neophodno za uredno vraćanje kredita.

Robot funkcioniše potpuno autonomno: svaka krava ima nanogicu sa senzorima, sama dolazi do kapije, sistem je prepozna, otvara joj vrata i pokreće mužu. Ako se pojavi problem ili postoji sumnja na upalu, robot automatski upozorava vlasnike.

“Najvažnije je što na vrijeme možemo otkloniti problem. Robot sve vidi”, objašnjava Jovo.

A krave? One žive luksuznije nego mnogi ljudi. Spavaju na specijalnim dušecima sa osmogodišnjom garancijom, a uskoro će im puštati i klasičnu muziku “jer ih dodatno opušta”.

Kada krene sezona ispaše, krave će same dolaziti na mužu i vraćati se na livade. U planu je i robot koji će čistiti štalu 24 sata dnevno.

“Prije dvije i po godine pričali smo da će robot musti krave – mnogi su nam se smijali. A evo ga danas, radi”, kaže Vujinović.

Farma trenutno isporučuje oko 700 litara mlijeka dnevno, a otkup je zagarantovan. Da bi posao bio održiv, moraće da prošire stočni fond, ali robot je već preuzeo najteži dio posla.

U vrijeme kad radnika nema ni za lijek, na Vlašiću je potvrđeno: robot nikad ne kasni, nikad ne traži pauzu i nikad ne pregovara o plati.

Nastavi čitati

Društvo

MUZEJ RS TRAŽI NOVU ZGRADU jer trenutna PROKIŠNJAVA i nema kapaciteta za 107.000 eksponata

“Trudimo se da taj boravak osmislimo tako da to ne bude samo posjeta izložbenoj postavki, nego i da učestvuju različitim radionicama, kako bi im posjeta ostala u sjećanju i kako bi se rado vraćali”

Direktor Muzeja Republike Srpske Davor Strika rekao je da ova ustanova kulture posjeduje više od 107.000 eksponata, od čega je, zbog nedostataka kapaciteta, samo 50 odsto izloženo u stalnoj izložbenoj postavci, te bi što prije trebalo omogućiti da Muzej dobije novu zgradu.

Strika je istakao da su ti eksponati narodno blago koje je godinama skupljano, čuvano, obnavljano, te da prikazuje i simbolizuje istoriju i kulturu naroda na ovim prostorima kroz vijekove.

“Nova zgrada, koja bi bila namjenski pravljena značajno bi doprinijela razvoju muzejske djelatnosti, jer ne smijemo zaboraviti da je objekat u kojem se sada nalazimo napravljen 1983. godine, kao dom radničke solidarnosti, te je namjenski pravljen za neke druge aktivnosti u potpuno drugom političko-društveno-vrijednosnom sistemu”, rekao je Strika u intervjuu Srni.

PODIĆI NIVO SVIJESTI GRAĐANA O ZNAČAJU MUZEJSKE DJELATNOSTI
Imajući u vidu značaj koji ova institucija ima u smislu čuvanja i prikazivanja istorije naroda kroz različita vremenska razdoblja, ali i rad na različitim istraživanjima, Strika smatra da je neophodno konstantno raditi na podizanju svijesti građana o značaju muzejske djelatnosti.

“Želja nam je da unaprijedimo prostor u kojem se nalazimo, te smo konstanto u pregovorima da se riješi pitanje sanacije krova, koji prokišnjava i stvara nam velike probleme u radu, jer voda može biti pogubna za naše eksponate”, rekao je Strika.

On je naveo i da bi trebalo dodatno urediti dvorište, odnosno prostor oko Muzeja, da se konceptualo spoji sa malim trgom ispred zgrade na kojem se nalazi spomenik Stefanu Nemanji, kako bi taj dio centra grada dobio novi izgled.

“Do kraja godine planirano je da se realizuju aktivnosti u saradnji sa kolegama iz Srbije, u okviru projekta `Dani Srbije u Republici Srpskoj`, koji je počeo u oktobru. Riječ je o značajnim i zanimljivim izložbama, koje doprinose unapređenju saradnje sa našom maticom”, rekao je Strika.

POČETKOM SLJEDEĆE GODINE IZLOŽBA “ŽENE U SREDNJEM VIJEKU”
Početkom sljedeće godine u planu je da bude realizovana i izložba “Žene u srednjem vijeku”, autora Aleksandre Popić, kustosa u Muzeju.

“Aktivno radimo i na našim tradicionalnim manifestacijama, te terenskim istraživanjima, ali i na digitalizaciji muzejske građe”, rekao je Strika.

Muzej Srpske ima nekoliko tradicionalnih manifestacija posvećenih djeci, sa ciljem razvijanja odnosa sa najmlađim posjetiocima.

“Ako ne budemo radili na tome da privučemo njihovu pažnju, te da nas posjećuju od najranijeg uzrasta, imaćemo problem u budućnosti. Zato predano radimo na tome da osmislimo sadržaje i radionice koji će biti edukativni, ali i zanimljivi za djecu predškolskog i školskog uzrasta, kao i studente”, rekao je Strika.

POSEBNA PAŽNJA POSVEĆENA OSMIŠLJAVANJU AKTIVNOSTI ZA MLADE
U tom smislu, dodao je on, značajne su grupne posjete Muzeju, naročito djece iz manjih lokalnih zajednica, koji uvijek donesu novu dozu radoznalosti i oduševljenosti onim što vide, te muzejskim radnicima daju podstrek da nastave sa još većim entuzijazmom.

“Trudimo se da taj boravak osmislimo tako da to ne bude samo posjeta izložbenoj postavki, nego i da učestvuju različitim radionicama, kako bi im posjeta ostala u sjećanju i kako bi se rado vraćali”, rekao je Strika.

On je napomenuo da su mladima posebno zanimljivi multimedijalni sadržaji, kao i dio posvećen etnomuzikologiji.

“Imamo `pandopadu’, gdje djeca mnogu da vide koje su to vrste muzičkih instrumenata, posebno tradicionalnih, kako izgledaju, zvuče, te da se upoznaju sa njihovom istorijom. Zanimljiv je i prirodnjački odsjek, te nam je plan i da taj prostor obogatimo multimedijalni sadržaj”, rekao je Strika.

Muzej bilježi i veliku posjećenost turista, koji Banjaluku posjećuju u ljetnom periodu, ali i za vrijeme zimskih praznika, te je u prethodnom periodu vladalo veliko interesovanje za renovirane odsjeke, stalnu postavku posvećenu Drugom svjetskom ratu i nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i postavci posvećenoj Jasenovcu.

U PLANU DA SE FORMIRA STALNA POSTAVKA POSVEĆENA ISTORIJI REPUBLIKE SRPSKE
Strika je istakao i da je u planu da se formira stalna postavka posvećena istoriji Republike Srpske, koja bi na kvalitetan, istinit, te naučni način predstavila kako se formirala, branila i odbranila Republika Srpska.

On je napomenuo da je za realizaciju tog plana važno da se riješe infrastrukturni problemi, koji podrazumijevaju, prije svega, nedovoljne prostorne kapacitete, s obzirom da se veći dio muzejskih eksponata nalazi u depoima.

“Ove godine smo ponosno obilježili značajan jubilej – 95 godina postojanja i rada, te smo tim povodom renovirali i obnovili stalnu postavku Muzeja. Značajno smo proširili i obogatili dio posvećen istoriji umjetnosti sa više od 30 slikarskih djela, kao i arherološki dio sa više stotina predmeta”, rekao je Strika.

Nastavi čitati

Društvo

ŠOKANTNA PROMJENA VREMENA! Stiže zahlađenje i snijeg, temperatura će pasti za 15 stepeni

Nakon iznadprosječno toplog novembra očekuje nas šokantna promjena. Hladan vazduh koji će donijeti i snijeg doći će nam iz Hrvatske.

Sutra i u ponedjeljak imaćemo još nevjerovatno ugodne temperature za novembar. Maksimalna će ići do 20 stepeni, a od utorka nas očekuje pravi šok i pad temperature za skoro 15 stepeni na nekim mjestima.

Kiša u ponedjeljak, uz značajniji pad temperature u BiH koji će ponegdje iznositi maksimalnih pet stepeni donijeće i snijeg. Prema prvim prognozama, promjena nas očekuje u noći između ponedjeljka i utorka.. Do kraja sedmice postoje naznake da će ponovo doći do padavina, ali još uvijek je rano govoriti. Nakon ovih iznenadnih 18+ stepeni koje smo imali posljednjih dana, stiže značajnije zahlađenje koje će se zadržati.

Vrijeme u Hrvatskoj

U utorak će prolazno duvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni

Ned‌jelja nam donosi djelimično sunčano, naročito na moru vjetrovito te iznadprosječno toplo vrijeme. Oblačnije i uz kišu u Gorskom kotaru i na sjevernom Jadranu. Lokalno su moguće obilnije padavine, a u noći na poned‌jeljak izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Najviša temperatura uglavnom između 16 i 21 °C. A onda nam slijedi obrt.

Prema prognozi DHMZ-a od poned‌jeljka do srijede, vrijeme će biti promjenljivo i kišovito, ponegd‌je uz obilnije padavine i grmljavinu. Nevrijemena lokalno u poned‌jeljak može biti uglavnom na sjevernom Jadranu, a u utorak u Dalmaciji. U utorak postupno smirivanje sa zapada uz nagli pad temperature pa u višem gorju valja računati na snijeg.

U noći na srijedu i u srijedu razvedravanje. Umjeren i jak jugozapadni vjetar, na udare ponegd‌je i olujan će u poned‌jeljak naveče okretati na sjeverac i sjeveroistočnjak te postupno slabiti. Na moru jako i olujno jugo, početkom sedmice najprije na sjeveru okreće na jugozapadnjak te malo oslabi. U utorak će prolazno zaduvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni. Prema sredini sedmice sve hladnije, piše ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno