Društvo

Zakoni evropski, a RADNICI KAO ROBOVI: Ko i kako štiti radnička prava u Srpskoj

Na papiru sve je skoro savršeno. Zakoni u Srpskoj zabranjuju mobing, garantuju zaštitu bezbjednosti i zdravlja radnika i pravo na dostojanstven rad. Ali, šta radnika može snaći u zemlji evropskih zakona vidjelo se nedavno na snimku koji je zgrozio javnost.

Podsjećamo, na bezninskoj pumpi „Nešković“ u Bijeljini nadzorne kamere su zabilježile kako vlasnik lanca pumpi Dragan Nešković vrijeđa i napada svog radnika, gađa ga čašom, a potom ga tjera da na licu mjesta skine majicu s logom firme.

Ispostavilo se da napadnuti radnik nije bio prijavljen.

Krivična prijava

Radnik je podnio krivičnu prijavu protiv bahatog poslodavca.

Za neke je ovo tek usamljen incident, na osnovu kojeg ne treba izvoditi zaključke o stanju radničkih prava u RS.

Drugi tvrde da ovaj slučaj izuzetan samo po tome što je „isplivao“ u javnost, dok mnogi primjeri mobinga, bezočne eksploatacije i kršenja elementarnih prava radnika ostaju skriveni.

Međutim, ključno je pitanje šta rade institucije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i sindikati i da li je sud jedino mjesto gdje radnici mogu da se bore za pravdu.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže kako je praksa pokazala da je upravo sudovanje najdjelotvornije sredstvo za zaštitu radičkih prava.

– Naravno, sud je posljednja instanca. U zaštiti prava radnika, prvenstveno članova Saveza sindikata RS, mi prvo pokušavamo naći rješenje kroz dogovor s poslodavcem ili preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova – kaže Stanković.

Međutim, u tim procesima potrebna je volja poslodavca da se problem riješi, a toga najčešće nema. Tako sve završi prijavom inspekciji i na kraju sudskim postupkom, ukoliko se radnik usudi da tuži poslodavca.

Smrt na poslu

U svim ovim postupcima članovi Saveza sindikata RS imaju besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje na sudu.

Iskustva Sindikata pokazuju da se Zakon o zaštiti na radu najmanje primjenjuje i najčešće krši, ali to je rijetko povod za tužbu. Radnicima je najpreče da dobiju platu, makar radili u uslovima opasnim po zdravlje i život.

– Zaštita na radu je u zapećku. O tome se govori samo kad se desi neka teška povreda ili kad radnik pogine na poslu – kaže Stanković.

Prema podacima inspekcije rada u Inspektoratu RS, samo u prvoj polovini 2022. godine 33 radnika su teže povrijeđena, a od januara do jula je na radu poginulo 11 radnika. Najviše nesreća se dešava na građevinama i u šumarstvu.

To što je, uz Zakon o zaštiti na radu, ova oblast uređena sa još 20 podzakonskih akata, radnicima nije od velike koristi.

– Generalno, zakoni se ne primjenjuju. Teško da i jedna kompanija u Srpskoj poštuje sve zakone „od A do Ž“. Neki izbjegavaju da redovno isplaćuju plate, ne plaćaju prekovremeni rad ili imaju neprijavljene radnike, neki krše prava porodilja ili trudnica. Ali, danas se zahvaljujući medijima i društvenim mrežama uglavnom zna ko je kakav poslodavac – kaže Stanković.

Nepoželjan poslodavac

Kompanija „Nešković“, u kojoj se desio incident s početka naše priče, kako navode u Sindikatu, od ranije je poznata kao ne baš poželjan poslodavac, između ostalog i zato što njen vlasnik, kako ističu, zabranjuje sindikalno organizovanje.

Sindikata nije bilo ni u firmi “Relaxshoe Bosna” u Derventi, gdje je prije tri godine teško bolesna radnica Slobodanka Todorić, faktički, dobila otkaz dok se liječila od karcinoma. Slobodanka je, protivno zakonu, tri godine radila „na određeno“ i kad se razboljela nije joj produžen ugovor.

Upravo njen slučaj je pokazao da rješenja ima i u najtežim situacijama, ako borci za prava radnika udruže snage. Iako nije bila njihova članica, podršku je Slobodanki pružio Sindikat uprave RS.

Predsjednik ovog sindikata Božo Marić kaže da je u Slobodankinoj borbi za pravdu presudna bila upornost njene porodice, ali i podrška medija.

– Mi smo prikupili dokumentaciju, angažovali našeg advokata, pružili Slobodanki maksimalnu pravnu i logističku podršku. Ali, pitanje je kako bi sve to završilo da nije bilo podrške medija, a prije svega novinarke portala Srpskainfo i “EuroBlica”, Tijane Grujić, koja je ovu priču predočila javnosti i pratila je do kraja – kaže Marić.

Inspektorat RS je utvrdio da je Slobodankin poslodavac prekršio zakon, da mora da je vrati na posao i s njom zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Potvrdilo je to u drugostepenom postupku i Ministarstvo rada RS, a sud je odbio tužbu poslodavca protiv rješenja Ministarstva. Slobodanka je vraćena na posao, isplaćene su joj zaostale plate i odšteta.

Upravo ovaj primjer govori da je u zemlji evropskih zakona i balkanske prakse borba za prava radnika teška, ali ne i nemoguća misija.

U zatvor zbog mobinga

U Ministarstvu rada RS ističu značaj Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, usvojenog prošle godine. Podsjećaju da se za mobing može i kirivčno odgovarati.

– Krivičnim zakonikom RS je propisano da će onaj ko na radu vrijeđa, ponižava ili zlostavlja drugu osobu i time joj naruši zdravlje biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine – preciziraju u Ministarstvu.

“SINDIKAT PROPALA PRIČA”

Jedan od instrumenata za zaštitu prava radnika je i poziv na bojkot robe koju proizvode ili prodaju firme, koje krše radnička prava. Pozivi na bojkot kod nas su rijetki, dolaze uglavnom sa društvenih mreža i ostaju bez odjeka.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja DON iz Prijedora, koje se bavi zaštitom prava potrošača, kaže da je ključni problem nedostatak solidarnosti.

– Svi razmišljaju u stilu: nije to moj problem, neka se svako bori za sebe. I zato se ne bojkotuju ni proizvodi koji su bezobrazno skupi i nekvalitetni, ni oni koje proizvode radnici izloženi mobingu i eksploataciji – kaže Marićeva.

Uz to, dodaje ona, veliko je pitanje da li u RS uopšte postoje iskreni radnički pokreti, ili istinska ljevica.

– Poseban problem su sindikati. Sindikalna priča je kod nas propala priča. Kad ste, uostalom, čuli da sindikalci pozovu na bojkot proizvoda u cilju zaštite ugroženih radnika – zaključuje Murisa Marić.

Srpska info

Društvo

NE ODUSTAJE: Jasmin se ženio 9 puta, a željno iščekuje desetu ženu VIDEO

Priča koja je u posljednjih nekoliko dana zapalila Balkan dolazi od čovjeka po imenu Jasmin, koji je u jednoj Jutjub ispovijesti bez ustručavanja ispričao dio svoje životne priče.

Iako se na prvu loptu činilo kao još jedna u nizu senzacionalističkih priča s interneta, Jasminov smireni nastup, detalji koje je otkrivao i način na koji govori, naročito o svom ljubavnom životu, ostavili su publiku zatečenu, ali i fasciniranu.

Kako navodi, Jasmin je imao čak devet brakova, a nada se i desetom. Rođen je 1983. godine i živi u selu Girovi, opština Bratunac.

U svoje selo se vratio 2001. godine, ali je odmah počeo da radi i nije imao prilike da završi srednju školu. – Život na selu je ispunjen radom i disciplinom, ušta se Jasmin odmah upustio pri povratku. Kroz smijeh dodaje: “Ljubav, žene, dobro ide! Moja žena je deveta”, na pitanje šta mu znači to “deveta”, Jasmin je potvrdio da je deveti brak po redu.

Iako je mlad za toliko brakova, Jasmin ističe kroz osmijeh da planira i 10. brak.

– U 20. godini sam se ženio tri puta – kako je naveo. Jasmin je potom u snimku na kanalu “Mehmedović HD” nabrajao odakle su bile njegove bivše supruge i ukratko zašto su brakovi propali. Većina, kako ističe, nisu uspjeli zbog neslaganja.

Petu suprugu je “vratio mužu”:

– Nije mi rekla, nisam znao da već ima čovjeka, došli smo na selo i vratio sam je – kako navodi.

Sa sadašnjom suprugom je najduže i ističe da radi po kući i pomaže mu. No, kako kaže, Jasmin čeka ako bude prilike za desetom, piše Ona.rs.

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI PRIJETE BLOKADOM GRANICA 16. JUNA: BiH na pragu kolapsa transportnog sektora?

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković rekao je da se nada da 16. juna neće biti veliki protest domaćih prevoznika, koji su najavili blokadu graničnih prelaza širom zemlje, jer u suprotnom, posljedice će trpjeti BiH.

Vuković je rekao da, prema pokazateljima Spoljnotrgovinske komore BiH, 73 odsto robe iz BiH izlazi u EU preko četiri granična prelaza, od 15 međunarodnih s kojima se komunicira u Šengen zoni.

“Pritisak je toliki da smo za posljednjih osam godina imali 400 miliona kontakata na toj granici, od čega 11 miliona autobusa, imamo 110 miliona teretnih vozila i oko 300 miliona putnika”, rekao je Vuković.

On je ukazao da je najveći problem trenutno boravak vozača na teritoriji EU, odnosno 90 od 180 dana.

“To je jako malo. Nemamo dovoljno vozača, imamo zastoje na granicama, zagušenja i niz drugih problema koji su se ovdje akumulirali tokoma godina. Prijedlog Spoljnotrgovinske komore je da se donese novi tehnički izvršni akt, gdje će se tih 90 dana pretvoriti u sate, to je 2.160 radnih sati vozača u području Šengena”, naveo je Vuković.

On smatra da je potrebno pronaći zajednički jezik i krenuti od malih stvari koje se mogu riješiti.

“Mi smo došli sa tehničkim rješenjem. Nijedna direktiva nije rekla kako se dan obračunava. To ne piše, mi predlažemo da se pretvori u sate. Dakle, kad donesete konkretno rješenje, onda zagolicate EU”, izjavio je Vuković na konferenciji za novinare u Sarajevu, govoreći o aktivnostima za podršku transportnom sektoru u BiH.

Predsjednik Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika tereta Spoljnotrgovinske komore BiH Dragan Marić pozdravio je sve one koji žele pomoći u rješevanju problema u sektoru transporta.

“Ko god može da nam pomogne, neka pomogne, jer mi smo na dnu. Nisu ni blokade rješenje, ali ako nema drugog, mi moramo zatvarati granice, puteve. Podići to na neki nivo, da ljudi vide da smo mi u problemima, jer puno nas živi od toga”, rekao je Marić.

On je dodao da je sektor transporta jedna od jačih grana privrede u BiH i svuda u Evropi, “a ako on stane, onda će sve stati”.

Potpredsjednik Udruženja prevoznika u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika STK BiH Saudin Parić rekao je da su nadležnim organima na entitetskom i nivou BiH dostavili više od 80 zaključaka, inicijativa, prijedloga u kojima su precizno definisali probleme sa kojima se susreću, a koje ne mogu da riješe bez djelovanja institucija.

“Ono čime mi ne možemo biti zadovoljni kao odbor Udruženja prevoza putnika je odgovor nadležnih institucije kako na nivou BiH, tako i na entitetskom nivou na naše prijedloge i inicijative”, naveo je Parić.

On je dodao da nedostaje dobra komunikacija da se saslušaju prijedlozi prevoznika, da se uđe u suštinu tih problema sa kojima se oni svakodnevno susreću.

“Mi smo uvijek spremni za konstruktivan dijalog”, rekao je Parić.

Direktor Sektora za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore BiH Zijad Sinanović rekao je da je niz podzakonskih akata i inicijativa koje su upućene, a da su u ovom sektoru često u poziciji da moraju ići ispred nadležnih u BiH s ciljem dolaska do rješenja problema koji sada postoji.

“Jedna od aktivnosti koju sprovodimo, bukvalno u tišini, jeste pokušaj upotrebe pametnih tahografa druge generacije”, naveo je Sinanović.

SRNA

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Očekuje se do 33 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a razvojem oblačnosti, ponegdje na sjeveru može pasti i malo kiše.

Ujutro i prije podne uglavnom sunčano uz umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Tokom popodneva u većini krajeva pretežno sunačno i toplo, na sjeveru i u Krajini razvoj oblaka koji lokalno mogu usloviti prolaznu kišu i pljusak. Uveče vedro. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 18, na jugu i sjeveru do 20 stepeni Celzijusovih.

Najaviša dnevna od 27 do 33 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati