Hronika
Zapljena kokaina vrijednog više miliona evra pod velom tajne – ČIJA JE DROGA U DOBOJU?
Čak 73 kilograma kokaina, čija se vrijednost procjenjuje na više miliona evra, pronađeno je na području Doboja, što predstavlja jednu od najvećih zapljena ove droge u postdejtonskoj BiH, ali Tužilaštvo BiH, pod čijom je dirigentskom palicom akcija izvedena, ne želi otkriti kako je ogromna količina droge dospjela u naše krajeve.
Stoga je javnost ostala uskraćena za odgovore na brojna suštinska pitanja, poput toga gdje je kokain tačno pronađen, čime je tu dovezen te da li je otkriveno ko stoji iza ovog milionskog šverca, kao i da li je ova droga trebalo da završi na ulicama i u lokalima u BiH ili smo bili samo tranzitna zemlja.
„U interesu istrage, Tužilaštvo BiH u ovom trenutku ne može davati više informacija“, naveli su iz ove pravosudne institucije te potvrdili tek da je ova droga krijumčarena sakrivena u pošiljci druge naručene robe koja se uvozila u BiH.
Nezvanično, zasad niko nije uhapšen, a postoje tvrdnje da je porijeklo ove droge iz Kolumbije te da je bila skrivena u pošiljci sa šećerom.
Iz Tužilaštva BiH su potvrdili i da su, postupajući pod njihovim nadzorom, drogu pronašli pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske.
„Radi se o jednoj od najvećih zapljena kokaina u postdejtonskoj BiH, a vrijednost zaplijenjenih narkotika na ilegalnom narko-tržištu iznosi više miliona evra. Istraga se sprovodi u saradnji sa partnerskim agencijama država Evropske unije i Europolom. Tužilaštvo BiH nastavlja istragu s ciljem potpunog rasvjetljavanja i dokumentovanja ovog predmeta organizovanog kriminala“, naveli su iz Tužilaštva.
Iz MUP-a Srpske rekli su da su njihovi pripadnici, preduzimanjem operativnih aktivnosti, u utorak na području Doboja zaplijenili oko 73 kg kokaina, kao i da nastavljaju s rasvjetljavanjem ovog slučaja.
Posljednji dostupni operativni podaci pokazuju da je cijena kilograma kokaina oko 70.000 KM, a kada se rasparča, iznos dostigne mnogo veću cifru – gram je 100 do 150 maraka.
To znači da kilogram te jako opasne droge prošvercovane na ulici dobije ukupnu vrijednost od 100.000 do 150.000 KM, a pošto je ovdje riječ o 73 kilograma, iznos na kraju dostiže i 11 miliona maraka.
Ukoliko se kokainu dodaju i prekursori, što dileri često rade kako bi dobili na masi, ova cifra se dodatno uveća.
Ovo, zasigurno, jeste jedna od rekordnih zapljena kokaina u BiH, ali ne i najveća. Podsjetimo, u oktobru 2000. godine iz Paname u BiH su uvezena 164 kilograma čistog kokaina, koji je otkriven u 14 egzotičnih ćupova u Banjaluci, a vrijednost mu je u to vrijeme procijenjena na 30 miliona KM.
Za šverc te droge, podsjetimo, osuđen je Slobodan Šolaja, nezvanični „kralj kokaina“ iz Banjaluke, kojeg su neki mediji nazvali i bh. Eskobarom, a koji je prije pet godina preminuo i sahranjen je u gradu na Vrbasu.
Iako se o njemu godinama ništa nije znalo, u oktobru 2017. godine je osvanula čitulja u kojoj je ožalošćena porodica obavijestila rodbinu i prijatelje da je Šolaja preminuo, a sahranjen je istog dana na groblju „Sveti Pantelija“ u banjalučkom naselju Borik.
Spekulisalo se tada da su posmrtni ostaci Šolaje prevezeni na teritoriju Srpske preko graničnog prelaza Rača, a da je prije smrti navodno živio u Beogradu.
On je, prisjetimo se, 2002. godine u banjalučkom Okružnom sudu proglašen krivim zbog spomenutog kokaina.
Prethodno, nedugo po pronalasku te droge, Šolaja je uhapšen i protiv njega je vođen krivični postupak koji je završen tako što je osuđen na osam i po godina zatvora, ali nije odmah upućen u zatvor, niti je tužilaštvo tražilo da mu se odredi pritvor, što je on iskoristio i napustio BiH i od tada je bio u bjekstvu.
Izvor: Nezavisne novine
Hronika
NOVI OBRT U STEČAJU „EKVATORA“ Radovanović otvorio put Stevanoviću do 12,5 miliona KM
Preduzeću Standard Prva iz Bijeljine iza kojeg stoji advokat Miloš Stevanović, dvije godine nakon otvaranja stečaja kompanije „Ekvator“, priznato je razlučno pravo i potraživanje od 12,5 miliona maraka.
Stevanoviću je ovo pravo osporavao povjerilac Janko Ivić koji je pokrenuo parnicu i zbog čega nije imao pravo glasa na Skupštini akcionara sve vrijeme.
Međutim, ovaj problem mu je riješio kolega advokat Saša Radovanović iz Brčkog koji u posljednjih nekoliko sedmica masovno, u pola cijene, kupuje potraživanja povjerilaca „Ekvatora“ a među kojima je, zanimljivo bilo i ono od Janka Ivića, piše Capital.
Nakon što je kupio potraživanja u pola cijene, Radovanović je danas na ročištu pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci rekao da više nema pravni interes da vodi ovaj postupak.
Pored ovoga, na njegov prijedlog je formiran i Odbor povjerilaca gdje je pored sebe predložio i pravnog zastupnika Standard Prve Nemanju Radusinovića što je Skupština povjerilaca i prihvatila.
Uz njih u Odboru će biti Sanja Friščić Macanović kao predstavnik malih povjerilaca a koja se u stečaju pojavila prije nekoliko dana kada je za 3.000 KM kupila 6.000 KM vrijedna potraživanja od Pere Petrovića.
U Odboru će sjediti i Zoran Mršić ispred radnika te Biljana Čikić iz Poreske uprave Republike Srpske kao predstavnik države.
Priznanjem razlučnog prava Stevanoviću se otvorio prostor da krene u zasebno namirenje na imovini „Ekvatora“ koja je prema posljednjim procjenama vrijedna preko 42 miliona maraka.
To će prema informacijama sa kojima raspolaže CAPITAL i učiniti što znači da će uspješno naplatiti dugove od posrnulog banjalučkog preduzeća, a koji su nastali na osnovu potraživanja koja je po diskontnoj cijeni kupio od Investiciono – razvojne banke Republike Srpske a koja nije bila u stanju da to učini.
Nakon toga ovo preduzeće je pokrenulo stečaj u kojem će po svemu sudeći i da zaradi.
Pored toga što je konačno formiran Odbor povjerilaca, usvojen je i izvještaj o radu stečajnog upravnika za posljednjih šest mjeseci.
Na ročištu je prisustvovao i osnivač „Ekvatora“ Đorđo Davidović koji se žalio na visoke troškove stečajnog postupka, a koji je nakon što je formiran odbor povjerilaca napustio zasijedanje jer mu se slošilo.
Capital
Hronika
BIVŠI MINISTAR GODINU I PO U ISTRAZI: Milioni, Trusina i arbitraža koja prijeti Republici Srpskoj
Bivši ministar Željko Kovačević uhapšen je u martu 2025. zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u vezi sa koncesijom za vjetropark Trusina kod Nevesinja. Istraga još traje, a Tužilaštvo analizira obimnu dokumentaciju. Istovremeno, spor sa zagrebačkim Kermasom mogao bi Republiku Srpsku i BiH izložiti zahtjevu vrijednom više od 100 miliona evra.
Godinu i po nakon hapšenja bivšeg ministra industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željka Kovačevića, istraga u predmetu koji se odnosi na vjetropark Trusina kod Nevesinja još nije završena.
Iz Republičkog javnog tužilaštva potvrđeno je da se i dalje analiziraju prikupljeni dokazi, među kojima je dokumentacija koju Tužilaštvo opisuje kao izuzetno obimnu i složenu. Kovačević je pod istragom zajedno sa još jednom osobom, a terete se za sumnju na zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja u vezi sa aneksom ugovora o koncesiji.
Hapšenje na granici, pa nastavak istrage
Kovačević je uhapšen 18. marta 2025. na graničnom prelazu Svilaj, nakon što je MUP Republike Srpske za njim raspisao potragu.
Hapšenje je bilo povezano sa istragom Uprave kriminalističke policije i Republičkog javnog tužilaštva o ugovoru za koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina.
Nakon hapšenja postupajući tužilac odlučio je da Kovačević ne bude sproveden u Republičko javno tužilaštvo, već je pušten na slobodu.
Međutim, predmet time nije zatvoren.
Tužilaštvo sada analizira prikupljenu dokumentaciju i pokušava da utvrdi sve okolnosti u vezi sa spornim poslovima.
Važno je naglasiti da se radi o istrazi, a ne o pravosnažno utvrđenoj krivici.
U centru istrage vjetropark Trusina
Predmet se odnosi na projekat vjetroparka Trusina kod Nevesinja i ugovor o koncesiji koji je Vlada Republike Srpske 2012. godine zaključila sa kompanijom „Eol Prvi“.
Većinski vlasnik „Eol Prvog“ je zagrebačka kompanija Kermas Energija, koja je prema dostupnim podacima imala 97 odsto udjela u toj firmi.
Vlada RS je 2019. godine jednostrano raskinula koncesioni ugovor.
Upravo nakon tog raskida počela je nova pravna bitka, koja je vremenom dobila i međunarodnu dimenziju.
Kermas Energija je 2024. godine uputila obavještenje o sporu i namjeri pokretanja arbitražnog postupka pred ICSID-om, a vrijednost spora navedena je na 102.056.122 evra.
Šta je sporno u slučaju Kermasa?
Kermas tvrdi da je jednostranim raskidom koncesije oštećen i traži zaštitu svojih investicionih prava.
Prema ranije objavljenim informacijama, kompanija je prije potencijalne arbitraže od BiH tražila rješenje spora i vraćanje koncesije, odnosno mogućnost da nastavi projekat.
Predmet je razmatran i u okviru mehanizama BiH za mirno rješavanje međunarodnih investicionih sporova.
Kermas je ranije navodio i da je u projekat Trusina uložio značajna sredstva, dok su njegovi pravni zastupnici tvrdili da je kompanija imala investicije od nekoliko miliona evra.
Obrt krajem 2025. godine
Posebno zanimljiv razvoj događaja uslijedio je krajem prošle godine.
Vlada Republike Srpske je u novembru 2025. poništila postupak dodjele koncesije za Trusinu jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.
Međutim, samo nekoliko sedmica kasnije vlast je otvorila novi kanal prema Kermasu.
Vlada je 18. decembra 2025. dala saglasnost na sporazum o saradnji sa ovom kompanijom.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva tada je objašnjeno da je jedan od razloga za zaključivanje sporazuma upravo izbjegavanje arbitražnog postupka koji je Kermas najavljivao, ali i interes Vlade da se na lokaciji Trusina ipak izgradi vjetroelektrana.
Prema obrazloženju Ministarstva, sporazum bi omogućio da se nova koncesija dodijeli putem pregovaračkog postupka, u skladu sa Zakonom o koncesijama.
Istraga i potencijalna arbitraža – dvije povezane priče
Upravo ovaj slijed događaja daje dodatnu težinu predmetu protiv Kovačevića.
S jedne strane, Tužilaštvo istražuje njegove postupke u vezi sa koncesijom i aneksima ugovora.
S druge strane, Republika Srpska i BiH istovremeno pokušavaju da riješe posljedice raskida istog koncesionog odnosa i izbjegnu potencijalni međunarodni spor vrijedan više od 102 miliona evra.
Za sada, međutim, nije poznato da li je Kermas prihvatio ponuđeni sporazum niti kakva je konačna sudbina arbitražnog postupka.
Pravni zastupnik Kermasa Predrag Baroš ranije je izjavio da neko vrijeme nije bilo kontakta sa klijentom u vezi sa nastavkom arbitražnog postupka i da nema nova saznanja o njegovom razvoju.
Šta će pokazati istraga?
Tužilaštvo za sada ne otkriva detalje istrage, pozivajući se na zaštitu postupka.
Ključno pitanje biće da li će analiza obimne dokumentacije potvrditi sumnje zbog kojih je Kovačević uhapšen i da li će protiv njega i drugog osumnjičenog biti podignuta optužnica.
Do tada, sve tvrdnje o eventualnim zloupotrebama ostaju na nivou sumnji koje istražuju nadležni organi.
Jedno je, međutim, već jasno: slučaj Trusina nije samo pitanje jednog ugovora o koncesiji.
On je istovremeno otvorio krivičnu istragu, potencijalni međunarodni arbitražni spor vrijedan više od 100 miliona evra i novi pokušaj Vlade Republike Srpske da projekat vjetroparka vrati na dnevni red.
A konačan odgovor na pitanje šta se dešavalo sa koncesijom Trusina sada je u rukama Tužilaštva.
Hronika
GODINU DANA BEZ ODGOVORA: Ko je napao Branislava Borenovića i zašto slučaj još nije riješen?
Tačno godinu dana nakon napada na poslanika PDP-a Branislava Borenovića u Banjaluci, napadači i dalje nisu identifikovani. Tužilaštvo navodi da je istraga u toku i da se vodi protiv nepoznatih lica.
Maskirani napadači pobjegli bez identiteta
Na današnji dan prošle godine, 5. septembra 2025, Branislava Borenovića u večernjim satima ispred zgrade u Banjaluci napala su dvojica maskiranih muškaraca.
Prema ranije iznesenim informacijama, napadači su koristili biber-sprej, nakon čega su pobjegli. Iako je od događaja prošlo tačno 365 dana, identitet dvojice muškaraca još nije utvrđen, niti je javnosti poznato ko je eventualno stajao iza napada.
Borenović danas ponovo traži odgovor na pitanje zbog čega istraga nije dovela do konkretnog rezultata, posebno imajući u vidu da su, prema njegovim riječima, postojali snimci nadzornih kamera i svjedoci.
„Tačno je 365 dana kako sam napadnut pred svojom zgradom od strane nepoznatih lica, koja su to uradila očigledno organizovano. Nevjerovatno je da je prošlo godinu dana, a da istraga nije završena do kraja, da nisu pronađeni počinioci i nalogodavci“, rekao je Borenović.
Borenović sumnja na političku pozadinu
Poslanik PDP-a smatra da napad nije bio slučajan i tvrdi da bi mogao imati političku pozadinu.
Kako je rekao, u Banjaluci nema ličnih neprijatelja niti problema zbog kojih bi očekivao ovakav napad, zbog čega smatra da je potrebno utvrditi da li je događaj povezan sa njegovim političkim djelovanjem.
„Očekivao sam da će ovaj napad na mene biti otkriven u svega nekoliko dana. Imao sam uvjeravanja od strane i policijskih i tužilačkih struktura da će to biti lako otkriveno pored svih tih dokaza i detalja“, naveo je Borenović.
On, međutim, nije ponudio konkretne dokaze kojima bi potvrdio tvrdnju o političkoj pozadini napada, pa se ta mogućnost za sada može posmatrati kao njegova sumnja.
Borenović poručuje da će nastaviti da insistira na rasvjetljavanju slučaja, bez obzira na to koliko vremena bude potrebno.
Tužilaštvo: Istraga je u toku
Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci potvrđeno je da predmet nije zatvoren.
Kako navode, istraga je i dalje u toku i predmet se nalazi u radu protiv nepoznatih lica zbog krivičnog djela tjelesna povreda na štetu Branislava Borenovića.
To znači da godinu dana nakon događaja nema pravosnažnog odgovora na osnovna pitanja – ko su bili napadači, ko ih je eventualno angažovao i zbog čega je Borenović napadnut.
„Želim državu u kojoj se svi osjećaju sigurno“
Borenović je poručio da će nastaviti da insistira na istrazi, navodeći da njegov cilj nije samo rasvjetljavanje ličnog slučaja već i stvaranje sistema u kojem se građani, bez obzira na političku ili društvenu pripadnost, mogu osjećati sigurno.
Podsjetio je i da obavlja funkciju predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, za koju kaže da je među najaktivnijim komisijama u parlamentarnom radu.
„Ja sam predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije koja je najaktivnija komisija u parlamentarnom radu na nivou BiH. Mi smo otvorili brojna važna pitanja“, istakao je Borenović.
Godinu dana kasnije, međutim, ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: ko su dvojica maskiranih muškaraca koji su napali Branislava Borenovića i da li iza tog napada postoji nalogodavac?
Odgovor na to pitanje sada je u rukama policije i tužilaštva, koji istragu i dalje vode protiv nepoznatih lica.
-
Politika2 dana ago„TOLIKA JE FRKA?“ Dodik ide u selo od sto stanovnika da priča o vodovodu (FOTO)
-
Politika3 dana agoCENZURA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA! Meta obrisala objavu Draška Stanivukovića!
-
Politika2 dana agoOVO NIJE SLUČAJNO! Tanja Vukomanović otkrila pravu pozadinu obustave nastave
-
Hronika3 dana agoNOVI OBRT U STEČAJU „EKVATORA“ Radovanović otvorio put Stevanoviću do 12,5 miliona KM
-
Politika2 dana agoSVETOZAR VUČKOVAC “ŠTA NAKON ŠESTE PLATE?” Radnici “Nove Ljubije” ulaze u neizvjesnu zimu
-
Politika3 dana ago„ČIME SE HVALITE?!“ Građani ogorčeni usklađivanjem penzija: Cijene skočile 30 odsto, a nama dali mrvice!
-
Politika2 dana agoEKONOMSKE I SOCIJALNE REFORME: Stanivuković predstavio plan za prvih 100 dana na čelu Vlade (VIDEO)
-
Politika2 dana agoKO ZA KOGA RADI? Zašto SNSD promiviše Nebojšu Vukanovića?
