Connect with us

Zanimljivosti

ZAŠTO NE TREBA VOZITI na zimskim gumama tokom ljeta?

Postoje opravdani razlozi zašto su zimske gume najadekvatnija „obuća“ zimi, a ne ljeti.

Razlozi su poprilično uvjerljivi i sigurni smo da ćete se složiti s njima.

Mekane i masivnije zimske gume napravljene su od specijalnih i fleksibilnih gumenih smjesa i imaju jedinstveni dizajn gazećeg sloja kako bi pružile najbolje prijanjanje u snježnim i ledenim uslovima na cesti.

Takve gume najbolje funkcionišu na niskim temperaturama i zimskim padavinama, pružajući samopouzdanje i sigurnost vozačima u potencijalno opasnim situacijama.

Ali dok su takve gume neprikosnoveni šampion kada vozimo u zimskim mjesecima, ove iste karakteristike dovode vozače u nepovoljan položaj ako se koriste ljeti. Visoka vanjska temperatura, bez obzira da li je podloga suha ili vlažna, tipični je „ubica“ zimskih guma ljeti.

Mekane i masivnije zimske gume napravljene su od specijalnih i fleksibilnih gumenih smjesa i imaju jedinstveni dizajn gazećeg sloja kako bi pružile najbolje prijanjanje u snježnim i ledenim uslovima na cesti.

Takve gume najbolje funkcionišu na niskim temperaturama i zimskim padavinama, pružajući samopouzdanje i sigurnost vozačima u potencijalno opasnim situacijama.

Ali dok su takve gume neprikosnoveni šampion kada vozimo u zimskim mjesecima, ove iste karakteristike dovode vozače u nepovoljan položaj ako se koriste ljeti. Visoka vanjska temperatura, bez obzira da li je podloga suha ili vlažna, tipični je „ubica“ zimskih guma ljeti.

Ljetne gume očekivano pružaju visok nivo prijanjanja na mokrim i suhim putevima, visoku stabilnost u krivinama i optimalnu kilometražu s toplim temperaturama, prenosi Kliks.

Smjesa i šara guma

Nema prevelike mudrosti, tokom ljetne sezone, a posebno uz vrele temperature kakve su prisutne zadnjih godina, ljetne gume su najidealniji izbor. U suštini, kada se temperatura penje iznad 7 stepeni Celzijusa, to je već alarm za montažu ljetnih guma. Iako su vozači u bh. uslovima navikli na izmišljenu ljeto+zima gumu sa oznakom pahuljice, takve gume su ipak namijenjene za hladnoću i zimske uslove. Ljetne gume neprikosnoveno pružaju visok nivo prijanjanja na mokrim i suhim putevima zahvaljujući svojim namjenski dizajniranim šarama i smjesi gazećeg sloja.

One takođe pružaju visoku stabilnost u krivinama i optimizovano prijanjanje čak i pri višim brzinama što se ne može tvrditi za „mesnate“ zimske gume. To znači da možete s većim osjećajem sigurnosti voziti svoj automobil na ljetnim gumama s odgovarajućom dubinom šare i po suhim i po mokrim klizavim putevima tokom toplijih meseci, dok s „glibavim“ osjećajem koje stvaraju zimske gume dinamična vožnja nema uporište.

Kod korištenja zimskih guma ljeti, još jedna stvar koju treba uzeti u obzir je da će vozilo trošiti do 15 posto više goriva i da ćete imati veći trošak. Opšte poznato je da je na toploj cesti otpor kotrljanja zimske gume znatno veći od ljetne ili cjelogodišnje gume i tu nema dileme. To je zato što mekša gumena smjesa više mijenja svoj oblik prilikom rotiranja. Zimska guma stvara veći otpor kotrljanja, što rezultira povećanjem potrošnje goriva, što znači da ćete benzinsku pumpu morati posjećivati češće nego s ljetnim pneumaticima.

Upravljanje i sigurnost

Ako na vrijeme ne pređete na ljetne gume tokom proljetnih i ljetnih mjeseci, vaš automobil koji vozi na zimskoj, neće imati jednake manevarske mogućnosti kao na ljetnoj „obući“, posebno ako ste primorani da pravite nagle izmjene pravca kretanja. To već može dovesti sigurnost u pitanje, pogotovo na otvorenoj cesti i bržim zavojitim dionicama. Još ako je auto opterećen, vozač se će više boriti s upravljačem.

Zašto su zimske gume u ovom slučaju neprilagođene za vrele ljetne dane? Zamislimo scenario u kojem vozač mora napraviti hitan manevar. Mekane zimske gume na suhoj podlozi ljeti mogu dovesti vozača u neprilike. Upravljanje neće biti precizno, a što je najgore, zaustavni put je znatno duži. Vožnja na zimskim gumama tokom toplijih godišnjih doba predstavlja ogroman rizik prilikom kočenja. Testovi i analize svih većih proizvođača guma pokazuju da je zaustavni put vozila na zimskim gumama, na temperaturama iznad 20 stepeni Celzijusa i pri brzini od 100 km/h, duži za pet do šest metara nego kod vozila s ljetnim gumama.

Dugoročno gledano, zimske gume koje ste zadržali na vozilu tokom proljeća, ljeta i jeseni sve do sljedeće zime će vjerovatno imati istrošene i oštećene blokove gazećeg sloja samo zbog mekše smjese. S obzirom da se praksa zadržavanja zimskih guma, tokom više godina uzastopno u bh. uslovima, ne mijenja, takve gume s nedovoljnom dubinom gazećeg sloja neće pružiti ni približno prijanjanje, niti „vuču“ onda kad vam budu najpotrebnije, što je odlučujući faktor koji utiče na sigurnost vožnje.

Zanimljivosti

MAČKA, NAKON VIŠE OD DVIJE SEDMICE, pronađena na Aerodromu u Sarajevu

Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo saopštili su radosnu vijest da je mačka, koja je na aerodromu pobjegla i izgubila se, pronađena nakon više od dvije sedmice.

“Zahvaljujući pažnji i humanosti naših uposlenika sektora sigurnosti, maca je uočena u auli terminala, gdje ju je jedan od njih uspio uhvatiti. Odmah je zbrinuta, nahranjena i pregledana, a ono što je najvažnije – u dobrom je stanju”, napisali su.

Dodali su da je ova priča divan podsjetnik da među nama uvijek ima ljudi velikog srca, a maloj putnici bez karte poželjeli su sretan i zaslužen povratak kući.

Kako su ranije pojasnili iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, putnica je tokom sigurnosne kontrole pokušala proći kroz detektor metala bez da izvuče mačku iz transportnog boksa.

Kada su joj kazali da je to obavezno učiniti, izvadila je mačku, ali se životinja uplašila i pobjegla, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NIKO NEMOŽE DA MI ZABRANI predsjednički avion i helikopter

„Ko meni može da zabrani da koristim predsjednički helikopter? Ko može da mi zabrani da koristim avione, službena vozila predsjednika i Vlade Republike Srpske? Pa, sva narodna vlast je naša, a ja sam predsjednik SNSD-a koji je stub te vlasti, što znači da bez mene nema ni tog stuba. „Ko meni može da zabrani da koristim predsjednički helikopter? Ko može da mi zabrani da koristim avione, službena vozila predsjednika i Vlade Republike Srpske? Pa, sva narodna vlast je naša, a ja sam predsjednik SNSD-a koji je stub te vlasti, što znači da bez mene nema ni tog stuba.
Meni je narod, kao predsjedniku najjače izabrane stranke na izborima, dao mandat da budem predsjednik svim predsjednicima, kako premijeru Savi Miniću, tako i v.d. predsjednici Republike Ani Trišić-Babić, a i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću i predsjednicima svih stranaka koji su sa SNSD-om u koaliciji.
Svi oni su to fino prihvatili i sve funkcioniše kao podmazano!“, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik za Javni TV servis.

„Jel’ onda važno ko će da plaća moje korišćenje aviona, helikoptera, vozila i povremenih boravaka u Palati Republike? Prvo, ja imam dovoljno novca da sve to platim iz svog džepa, al’ imam i neka prava kao bivši predsjednik Republike i aktuelni državnik.
U našoj pravnoj državi postoje ovlašćeni stručnjaci koji procjenjuju kada i na koji način moja zaštita treba da bude plaćena iz budžeta, a ne ja.
Da se samo mene pita, ja bi’ sve platio iz svog džepa, ali naši ljudi prosto kažu: predsjedniče, nema smisla, ti svaki dan žrtvuješ svoj politički život za naš narod, ti imaš pravo na službenu zaštitu, platićemo iz našeg džepa kad god ti treba avion, helikopter ili automobil za državničke posjete u Srpskoj ili gdje god drugdje bude trebalo!“, prepričao je Dodik.
„Naravno, tu su i naši patriotski orijentisani biznismeni koji su spremni da plate moja državnička putovanja, jer žele da očuvamo poslovni ambijent u Srpskoj koji sam ja mukom stvarao, u kome može da se normalno radi, bez kojekakvih birokratskih petljancija.

Sada ti ljudi šire svoje biznise polako, ali sigurno, pa ponekad žele da mi simbolično ukažu zahvalnost što sam napravio ozbiljnu državu za naš domaći biznis.
Ali, ja izbjegavam da mi oni bilo šta plaćaju, jer neću da ispadne da sam njihov dužnik, pa da me poslije dokoni smutljivci optužuju da sam prihvatio da mi ti biznismeni nešto plaćaju, kako bi’ im namjestio neki posao, tender ili tako nešto.

Nema toga kod mene, već samo čast, obraz, poštenje i odgovornost prema narodu! Oni koji to kod nas ne vide – nisu nimalo dobronamjerni: takvi samo formalno pripadaju našem narodu, a u stvari su se odrodili od nas, jer ne mogu da shvate da sam ja ovdje takoreći vrhovni komandant, kao predsjednik svih predsjednika u Srpskoj!

Jel’ to Ustavni sud Srpske zabranio? Nije. A sve što ustavom i zakonima nije zabranjeno, znači da mi je dozvoljeno!“, poručio je Dodik.

Tekst je satiričnog karaktera

autor: Slobodan Durmanović

Nastavi čitati

Zanimljivosti

JEDETE VIŠE NEGO IKAD? Ovo su greške koje pravimo tokom praznika

Praznici su vrijeme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i period kada organizam trpi veći napor nego inače.

Obilni obroci, masna hrana, više slatkiša i neuobičajeni ritam ishrane lako mogu dovesti do povećanja težine, umora i osjećaja nadutosti. Iako je uživanje u prazničnoj hrani dio tradicije i zadovoljstva, važno je da ne zaboravimo na to da naš organizam ne “obraća pažnju na datum u kalendaru” i pronađemo mjeru i načine da sačuvamo zdravlje bez osjećaja odricanja.

Uz nekoliko savjeta koji mogu lako da se primene na dnevnom nivou možemo da očuvamo zdravlje tokom perioda punih trpeza i izbjegnemo prejedanje:

Ne preskačite obroke

Preskakanje doručka ili ručka često vodi ka preteranom jedenju kasnije tokom dana. Iako vam na prvi pogled ovo izgleda kao dobar način da smanjite količinu kalorija koje unosite, poješćete više hrane kada konačno sjednete da jedete. Tako da je važno da se i tokom neregularnih dana pridržavate svoje satnice obroka, barem to bilo približno.

“Ne zaboravite da jedete tri obroka dnevno, čak i ako je to manja užina umjesto obroka. Doručak je posebno važan, jer istraživanja pokazuju da oni koji doručkuju imaju tendenciju da unose manje kalorija tokom dana”, savjetuje dijetetičarka Sara Kigan, za Nebraska medicine.

“Zamislite skalu od 1 do 10, gdje je 1 glad, 10 potpuna zasićenost, a negde oko 7 potpuno zadovoljstvo. Procijenjujte sebe dok jedete i pokušajte da sačekate 10-20 minuta prije nego što se vratite po još neku slanu ili slatku poslasticu kako biste utvrdili da li ste zaista još uvijek gladni”, objašnjava Sara.

Jedite polako

U prazničnoj atmosferi često jedemo brzo, bez razmišljanja, što lako vodi ka prejedanju. Kada jedemo polako, dajemo tijelu vremena da pošalje mozgu signal sitosti. Brzo konzumiranje hrane može da dovede do toga da pojedemo više nego što nam je potrebno. Sporo i svjesno pristupanje obroku pomaže boljem varenju, smanjuje nadutost,  i omogućava nam da stvarno uživamo u onome što jedemo. Manji zalogaji, temeljno žvakanje i kratke pauze između čine razliku.

Minimizirajte ometanja

Studije pokazuju da ljudi koji jedu dok su ometani imaju veću vjerovatnoću da se prejedu. To je zato što ste manje svjesni signala sitosti svog tijela. Da biste to spriječili, jedite svjesno i minimizirajte ometanja poput televizije, telefona ili jedenja dok razgovarate sa porodicom ili prijateljima. Napravite pauzu od zabave da biste uživali u hrani.

Ograničite tečne kalorije

“Alkohol, gazirana pića i druga pića bogata kalorijama su rasprostranjena tokom praznika. Ova pića doprinose značajnoj količini šećera i praznih kalorija u vašoj ishrani, a da vas ne zasite, što može dovesti do povećanja telesne težine”, kaže dijetetičar.

Dovoljno se naspavajte

Nedostatak sna je prilično čest tokom praznika, a studije pokazuju da doprinosi prekomjernom gojenju. To je zato što oni koji ne spavaju dovoljno imaju tendenciju da budu gladniji, konzumiraju više kalorija i manje vježbaju. Da biste održali svoj metabolizam i prirodni cirkadijalni ritam, pobrinite se da spavate najmanje sedam sati tokom noći.

Nastavi čitati

Aktuelno