Connect with us

Zanimljivosti

ZAŠTO NE TREBA VOZITI na zimskim gumama tokom ljeta?

Postoje opravdani razlozi zašto su zimske gume najadekvatnija „obuća“ zimi, a ne ljeti.

Razlozi su poprilično uvjerljivi i sigurni smo da ćete se složiti s njima.

Mekane i masivnije zimske gume napravljene su od specijalnih i fleksibilnih gumenih smjesa i imaju jedinstveni dizajn gazećeg sloja kako bi pružile najbolje prijanjanje u snježnim i ledenim uslovima na cesti.

Takve gume najbolje funkcionišu na niskim temperaturama i zimskim padavinama, pružajući samopouzdanje i sigurnost vozačima u potencijalno opasnim situacijama.

Ali dok su takve gume neprikosnoveni šampion kada vozimo u zimskim mjesecima, ove iste karakteristike dovode vozače u nepovoljan položaj ako se koriste ljeti. Visoka vanjska temperatura, bez obzira da li je podloga suha ili vlažna, tipični je „ubica“ zimskih guma ljeti.

Mekane i masivnije zimske gume napravljene su od specijalnih i fleksibilnih gumenih smjesa i imaju jedinstveni dizajn gazećeg sloja kako bi pružile najbolje prijanjanje u snježnim i ledenim uslovima na cesti.

Takve gume najbolje funkcionišu na niskim temperaturama i zimskim padavinama, pružajući samopouzdanje i sigurnost vozačima u potencijalno opasnim situacijama.

Ali dok su takve gume neprikosnoveni šampion kada vozimo u zimskim mjesecima, ove iste karakteristike dovode vozače u nepovoljan položaj ako se koriste ljeti. Visoka vanjska temperatura, bez obzira da li je podloga suha ili vlažna, tipični je „ubica“ zimskih guma ljeti.

Ljetne gume očekivano pružaju visok nivo prijanjanja na mokrim i suhim putevima, visoku stabilnost u krivinama i optimalnu kilometražu s toplim temperaturama, prenosi Kliks.

Smjesa i šara guma

Nema prevelike mudrosti, tokom ljetne sezone, a posebno uz vrele temperature kakve su prisutne zadnjih godina, ljetne gume su najidealniji izbor. U suštini, kada se temperatura penje iznad 7 stepeni Celzijusa, to je već alarm za montažu ljetnih guma. Iako su vozači u bh. uslovima navikli na izmišljenu ljeto+zima gumu sa oznakom pahuljice, takve gume su ipak namijenjene za hladnoću i zimske uslove. Ljetne gume neprikosnoveno pružaju visok nivo prijanjanja na mokrim i suhim putevima zahvaljujući svojim namjenski dizajniranim šarama i smjesi gazećeg sloja.

One takođe pružaju visoku stabilnost u krivinama i optimizovano prijanjanje čak i pri višim brzinama što se ne može tvrditi za „mesnate“ zimske gume. To znači da možete s većim osjećajem sigurnosti voziti svoj automobil na ljetnim gumama s odgovarajućom dubinom šare i po suhim i po mokrim klizavim putevima tokom toplijih meseci, dok s „glibavim“ osjećajem koje stvaraju zimske gume dinamična vožnja nema uporište.

Kod korištenja zimskih guma ljeti, još jedna stvar koju treba uzeti u obzir je da će vozilo trošiti do 15 posto više goriva i da ćete imati veći trošak. Opšte poznato je da je na toploj cesti otpor kotrljanja zimske gume znatno veći od ljetne ili cjelogodišnje gume i tu nema dileme. To je zato što mekša gumena smjesa više mijenja svoj oblik prilikom rotiranja. Zimska guma stvara veći otpor kotrljanja, što rezultira povećanjem potrošnje goriva, što znači da ćete benzinsku pumpu morati posjećivati češće nego s ljetnim pneumaticima.

Upravljanje i sigurnost

Ako na vrijeme ne pređete na ljetne gume tokom proljetnih i ljetnih mjeseci, vaš automobil koji vozi na zimskoj, neće imati jednake manevarske mogućnosti kao na ljetnoj „obući“, posebno ako ste primorani da pravite nagle izmjene pravca kretanja. To već može dovesti sigurnost u pitanje, pogotovo na otvorenoj cesti i bržim zavojitim dionicama. Još ako je auto opterećen, vozač se će više boriti s upravljačem.

Zašto su zimske gume u ovom slučaju neprilagođene za vrele ljetne dane? Zamislimo scenario u kojem vozač mora napraviti hitan manevar. Mekane zimske gume na suhoj podlozi ljeti mogu dovesti vozača u neprilike. Upravljanje neće biti precizno, a što je najgore, zaustavni put je znatno duži. Vožnja na zimskim gumama tokom toplijih godišnjih doba predstavlja ogroman rizik prilikom kočenja. Testovi i analize svih većih proizvođača guma pokazuju da je zaustavni put vozila na zimskim gumama, na temperaturama iznad 20 stepeni Celzijusa i pri brzini od 100 km/h, duži za pet do šest metara nego kod vozila s ljetnim gumama.

Dugoročno gledano, zimske gume koje ste zadržali na vozilu tokom proljeća, ljeta i jeseni sve do sljedeće zime će vjerovatno imati istrošene i oštećene blokove gazećeg sloja samo zbog mekše smjese. S obzirom da se praksa zadržavanja zimskih guma, tokom više godina uzastopno u bh. uslovima, ne mijenja, takve gume s nedovoljnom dubinom gazećeg sloja neće pružiti ni približno prijanjanje, niti „vuču“ onda kad vam budu najpotrebnije, što je odlučujući faktor koji utiče na sigurnost vožnje.

Related Topics:

Zanimljivosti

YUGO NA AUTOBAHNU: Milenko nagazio do daske usred Njemačke (VIDEO)

Yugo je 1980. godine bio ponos, ne samo domaće automobilske industrije, već uzdanica i nada u polet čitave Jugoslavije.

Iako je u svoje vrijeme moglo da se kaže da nije odstupao od mnogo poznatijih evropskih brendova, godine su prolazile, automobilska industrija je napredovala do savršenstva, ali čedo kragujevačke “Zastave” ostao je u mjestu. I tako sve do 2008. godine kada je proizvodnja ugašena, a u pogonima “Crvena zastava” počeo da se pravi “srpski punto”.

Milioni Srba su ga vozili, pa nas i danas “puca” nostalgija za čuvenim “yugom”. Iako su ga mnogi proglasili za najgori automobil svih vremena, danas svaka njegova pojava izaziva pažnju i stavlja ga u fokus.

A koliko može da razvije?
Maksimalne performanse “yuga” su znatno varirale, zavisno od modela. Standardni, poput “yuga 45”, imali su maksimalnu brzinu oko 130-140 km/h, dok su sportskije verzije, poput 230 KS snažnog “Yuga GVX-R”, teorijski postizale brzine do 233.5 km/h i ubrzanje od 0-100 km/h za samo 4.3 sekunde!

Automobilski entuzijasta Milenko Marković riješio je da testira svog “yuga” na njemačkom autobahnu. Pitanje je: Da li može 180 na sat? Sjeo je, nagazio i postigao brzinu koju većina “yugića” nikada nije dosegla. U video pogledajte do kojih brojki je stigao.

Tokom 28 godina duge proizvodnje, od 28. novembra 1980. do 11. novembra 2008. proizveden je u 794.428 primjeraka. Rekordna godišnja proizvodnja bila je 1989, kada je sa montažnih traka sišlo 118.237 komada. Automobil je više puta tehnički i estetski unapređivan, ali je do kraja proizvodnje zadržao svoj prepoznatljivi oblik. Godine 1988. dobio je naziv „koral”, koji je uz razne dodatke zadržao do kraja proizvodnje. Proizvodio se u varijantama sa motorom od 45, 55 i 65 konjskih snaga, zapremine 900, 1.100 i 1.300 kubika, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTAC ILONA MASKA O LOKACIJI ZA PROUČAVANJE DUGOVJEČNOSTI: “Sviđa mi se ideja o BiH”

Inženjer i istraživač Erol Mask, otac američkog preduzetnika Ilona Maska, izjavio je da razmatra istraživanje u oblasti dugovječnosti zbog rastućeg interesovanja za produženje ljudskog života.

“Ranije ove godine, rečeno mi je: ako pokrećete institut, trebalo bi da se fokusirate na dugovječnost. Ljudi su spremni da ulože ogromne količine novca u dugovječnost, a ne u gravitaciju. Rekao sam: možemo mi to da uradimo”, saopštio je Mask u intervjuu RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, cilj takvog istraživanja je povećanje ljudskog životnog vijeka na 120 godina, prenosi Tanjug.

Mask je podsjetio da je prije 1914. godine prosječan životni vijek evropske žene bio samo 39 godina, a sada se procjenjuje na oko 87 godina.

Istovremeno, biznismen je rekao da planira da otvori Institut za gravitaciju, koji će, po njegovom mišljenju, pomoći unapređenju proučavanja ove oblasti i približiti čovječanstvo putovanju kroz prostor-vreme.

Saopštio je da razmatra Bosnu i Hercegovinu kao lokaciju za institut.

“Sviđa mi se ideja o Bosni i Hercegovini jer tamo žive hrišćani, muslimani i drugi. Nije samo jedna religija, već raznolikost, a to je veoma važno”, rekao je Mask.

Rekao je da je razmatrao i Dubai, gdje je kao prednost istakao “prosvećeno” rukovodstvo emirata, ali je rekao i da je njegova jedina zvanična religija (islam) učinila emirat manje pogodnom opcijom.

Mask je dodao da će za pokretanje instituta biti potrebno oko 100 miliona dolara.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SPEJSIKS ZA 17 milijardi dolara kupuje BEŽIČNI SPEKTAR

Kompanija Spejseks saopštila je danas da će kupiti licence za bežični spektar od kompanije Ekostar, kako bi otvorio novi segment svoje satelitske mreže Starlink za oko 17 milijardi dolara (14,5 milijardi evra).

Taj veliki posao ključan je za proširenje Starlinkovog poslovanja s novim 5G umrežavanjem, preneo je Rojters.

Kompanije su se takođe složile oko sporazuma koji će omogućiti pretplatnicima Ekostarovog Bust Mobajla pristup Starlinkovoj direktnoj usluzi prenosa na ćeliju, kako bi proširili satelitski servis na područja bez usluge.

Kupovina spektra omogućava Spejseksu da počne sa izgradnjom i raspoređivanjem nadograđenih, laserski povezanih satelita koje će, kako kompanija navodi, proširiti kapacitet ćelijske mreže “više od 100 puta”.

Operativna direktorka Spejseksa Gvin Šotvel, rekla je da će sporazum pomoći kompaniji da “popuni mobilne mrtve zone širom sveta”.

“Sa ekskluzivnim spektrom, Spejseks će razviti satelite sledeće generacije Starlink Direct do ćelije, koji će imati značajnu promenu u performansama i omogućiti nam da poboljšamo pokrivenost za korisnike gde god da se nalaze u svetu”, ističe ona.

Vest je dovela do skoka akcija Ekostara za 19 odsto u ranom trgovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno