Connect with us

Svijet

ZAVRŠEN SAMIT LIDERA EU U BRISELU, pao dogovor oko vodećih funkcija

U Briselu je završen samit Evropskog savjeta, tokom kojeg su se lideri EU, između ostalog, dogovorili oko raspodjele vodećih funkcija u evropskim institucijama.

Lideri EU predložili su aktuelnu predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za kandidata za novi mandat na čelu Evrpske komisije, a estonsku premijerku Kaju Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Oni su izabrali bivšeg portugalskog premijera Antonija Koštu za predsjednika Evropskog savjeta.

Imenovanje Fon der Lajen i Kalas na mjesto predsjednika Komisije, odnosno šefa evropske diplomatije, sada mora da potvrdi Evropski parlament.

Sa druge strane, Evropski savjet sam bira svog predsjednika.

Lideri su tokom samita razgovarali i o situaciji u Ukrajini, na Bliskom istoku, o pitanjima bezbjednosti i odbrane, kompetitivnosti, kao i o migracijama, Gruziji, hibridnim prijetnjama, Crnom moru i podršci Moldaviji.

Oni su usvojili i stratešku agendu za period od 2024. do 2029. godine, odnosno politički plan kojim se utvrđuje pravac djelovanja i ciljevi EU.

Mađarski premijer Viktor Orban glasao je protiv imenovanja Ursule fon der Lajen za novi mandat, objavio je Politiko pozivajući se na neimenovanog diplomatu iz EU.

Kako navodi, Orban je bio uzdržan tokom glasanja za imenovanje Kaje Kalas kao novog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Sa druge strane, Orban je glasao za izbor Antonija Košte za predsjednika Evropskog savjeta.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni bila je uzdržana prilikom glasanja o imenovanju aktuelne Ursule fon der Lajen za kandidata za novi mandat na čelu Komisije.

Meloni, koja je ranije izražavala nezadovoljstvo zbog procesa pregovora oko najviših funkcija u EU, glasala je i protiv imenovanja estonske premijerke Kaje Kalas za kandidata za visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, kao i protiv izbora bivšeg portugalskog premijera Antonija Košte za predsjednika Evropskog saveta, prenio je Gardijan pozivajući se na neimenovanog diplomatu EU.

Meloni je na društvenoj mreži Iks napisala da je prijedlog o vodećim funkcijama Evropske narodne partije, socijalista i liberala “pogrešan po metodu i sadržaju”.

-Odlučila sam da to ne podržim iz poštovanja prema građanima i nagoveštajnima koji su dolazili od tih građana tokom izbora. Nastavljamo da radimo na tome da konačno Italiji damo težinu koju zaslužuje u Evropi – poručila je Meloni.

Ursula fon der Lajen zahvalila je liderima EU na tome što su podržali njeno imenovanje za drugi mandat na čelu Komisije i poručila da će sada tražiti potvrdu od Evropskog parlamenta, nakon što predstavi svoje političke smjernice za naredniih pet godina.

Fon der Lajen je na konferenciji za novinare, nakon prvog dana samita lidera EU, rekla da je počastvovana i da joj je drago da može da podijeli “ovaj veoma poseban trenutak” sa Kajom Kalas i Antonijom Koštom.

-Sada ću tražiti potvrdu za svoje imenovanje od Evropskog parlamenta, nakon što predstavim svoje političke smjernice za naredniih pet godina -navela je Fon der Lajen.

Fon der Lajen je, na pitanje da prokomentariše buduću saradnju sa Koštom, naglasila da se veoma raduje saradnji sa njim.

-On je vrijedan političar. Veoma je orijentisan ka ciljevima, ali ima i divan humor. Veoma se radujem što ću raditi sa njim – poručila je ona.

Kalas je na konferenciji za novinare ponovila da je počastvovana zbog podrške Evropskog savjeta, navodeći da je to ogromna odgovornost u vrijeme geopolitičkih tenzija.

-U Evropi postoji rat, ali postoji i rastuća nestabilnost na globalnom nivou, to su takođe glavni izazovi za evropsku spoljnu politiku – navela je Kalas.

Dodala je da je njen cilj da radi za evropsko jedinstvo i štiti evropske interese i vrijednosti u promijenjenom geopolitičkom kontekstu i gradi globalna partnerstva.

-Zato ću nastojati da radim sa državama članicama, kao i sa svim institucijama – poručila je Kalas.

Preko video linka na konferenciji se obratio i Košta, koji je rekao da je oduševljen što je tu, zajedno sa Fon der Lajen i Kalas, i što će uskoro biti dio tog tima.

-One su obe izvanredne Evropljanke i siguran sam da će naša saradnja biti veoma uspješna da služimo Evropi i evropskim građanima – poručio je Košta.

On je konstatovao da se Evropa i svijet suočavaju sa izazovnim trenucima, ali je ocijenio da je EU pokazala svoju otpornost u prošlosti, “uvijek nalazeći snagu u jedinstvu”.

-A izgradnja jedinstva sa državama biće moj glavni prioritet kada preuzmem svoju poziciju -naveo je Košta i dodao da će se tokom mandata usredsrediti i na sprovođenje strateške agende, koju je danas odobrio Evropski savjet.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je, nakon što su lideri EU postigli dogovor o raspodeli vodećih funkcija u EU, da je “misija ostvarena”.

Related Topics:

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno