Connect with us

Svijet

ZELENSKI IMA „PAKLENI PLAN“ Da li se mijenja tok rata u Ukrajini?

Krajem 2023. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je ambiciju nečuvenu u istoriji ratovanja: Ukrajina će osigurati milion FPV dronova u narednoj kalendarskoj godini.

Objava koja je uslijedila nakon razočaranja na bojnom polju i kašnjenja isporuka oružja iz SAD-a gurnula je ovu neobičnu novu klasu oružja u prvi plan ukrajinskih pokušaja preživljavanja i usput reformisala savremeno ratovanje.

Dronovi su se isprepleli s modernim oružanim sukobima godinama prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao mehanizovane divizije preko ukrajinskih granica 2022. Ali nijedan prethodni sukob nije uključivao tako intenzivno korištenje bespilotnih letjelica u toliko oblika ili u toliko uloga, piše The New York Times.

Ukrajinski štab je spojio nužnost s hladnim proračunom. Nakon što je Ukrajina otupila ruske prodore i borbe su se premjestile u rovove, taktičari su shvatili razorne kvalitete i ekonomske prednosti bespilotnog oružja. Dronovi koštaju mnogo manje od drugog oružja jednake snage ili dometa i smanjuju rizike za one koji ih koriste. Kada su upareni s mobilnim internetskim usmjerivačima i aplikacijama za sigurnu komunikaciju, nevjerovatno su brzi i precizni.

Od minijaturnih letjelica do brutalnog oružja

Ukrajinsko korištenje manjih naoružanih dronova počelo je minijaturnim letjelicama za hobiste, koje se prodaju za rekreativnu upotrebu i snimanje iz vazduha, a dostupne su civilnim kupcima širom svijeta. Isprva je Ukrajina uglavnom koristila modele linije Mavic. Proizvodi ih kineska kompanija DJI, potiču iz radio-upravljanih letjelica-igračaka prethodnih generacija, ali su poboljšane tehničkim supermoćima digitalnog doba: malim kamerama, GPS senzorima, aplikacijama za letenje koje se lako koriste i punjivim litijum-jonskim baterijama.

Čvrsti i relativno jeftini, težili su manje od kilograma, a upareni s civilnim prenosivim računarima i tabletima postali su prikladni za borbenu upotrebu. Njihova minijaturizacija takođe je bila važna. Za razliku od mnogih bespilotnih letjelica s fiksnim krilima, ovi dronovi mogu se nositi u ruci i lansirati s bilo kojeg mjesta.

Uz borce u Siriji i Iraku, Ukrajinci su bili među pionirima. Nekoliko posada koristilo je kvadrokoptere u ratu protiv separatista u istočnoj Ukrajini 2014. Nakon što je počeo rat 2022. godine, ukrajinske jedinice brzo su nabavile dronove za izviđanje, koordinaciju vatrene podrške i bacanje bombi.

Oružje kakvo svijet nikad nije vidio

I ruski vojnici uvidjeli su vrijednost dronova Mavic. Kako se rastao njihov obim upotrebe, Ukrajina je počela eksperimentisati s još jednom klasom maloprodajnih kvadrokoptera: FPV dronovima. Vodili su ih piloti koji su nosili naočare i prikazivali video prenos uživo. Brzi, moćni i jeftiniji od Mavica, zaokupili su pažnju sredinom 2022.

FPV dronovi spojili su snagu protivtenkovskih projektila, domet minobacača i preciznost snajperske vatre, ali s dodatnom osobinom – vazdušnom agilnošću. Sada su imali oružje koje je moglo letjeti vodoravno ili okomito, mijenjati brzinu ili smjer, zaustavljati se u vazduhu, obilaziti uglove i provlačiti se kroz prozore i druge otvore. Ako bi FPV dron promašio metu, mogao bi se okrenuti i pokušati ponovo. I sve to emitujući video svoje uspaničene žrtve.

Uprkos manama, ove bespilotne letjelice pomogle su Ukrajini da održi Bahmut do sredine 2023. godine, nanoseći teške gubitke ruskim napadačima.

Četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje

Do prošle jeseni, Ukrajina je imala novi ogranak oružanih snaga posvećen isključivo bespilotnom oružju. U oktobru, Zelenski je objavio da je Ukrajina postigla cilj od milion dronova nekoliko mjeseci prije roka i sada bi mogla proizvoditi čak četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje, prenosi Index.

 

Related Topics:

Svijet

DOŠLI I ONI NA RED! MMF poziva SAD da smanje budžetski deficit i javni dug

Međunarodni monetarni fond smatra da je neophodno da Sjedinjene Američke Države smanje budžetski deficit i riješe problem stalno rastućeg nacionalnog duga, izjavila je zamjenica izvršne direktorke MMF-a Gita Gopinat.

Vašington bi trebalo da vodi fiskalnu politiku koja ima za cilj postepeno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP”, rekla je Gopinat za Fajnenšel tajms (FT).

Ona je dodala da američka ekonomija pati zbog “veoma visoke” neizvjesnosti u vezi sa trgovinskom politikom uprkos nedavnom privremenom sporazumu sa Kinom, prenosi Rojters.

Prošlog petka je međunarodna agencija Mudis snizila dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Država zbog zabrinutosti zbog rastućeg nacionalnog duga zemlje i budžetskog deficita.

Prognoze MMF-a objavljene prošlog mjeseca pokazuju da će se budžetski deficit SAD ove godine smanjiti zahvaljujući rastućim prihodima od carina, ali one ne uzimaju u obzir potencijalni uticaj novog prijedloga zakona o smanjenju poreza koji bi mogao da dodatno uveća dug.

Sve veći budžetski deficit znači da će SAD biti prinuđene da izdaju više državnih obveznica u trenutku kada su strani i domaći investitori počeli da dovode u pitanje stabilnost američkih tržišta, primećuje FT.

MMF je u aprilu snizio prognozu rasta američkog BDP-a u 2025. godini za 0,9 procentnih poena na 1,8 odsto, a prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,5 odsto na 2,8 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL, GRAD KOJI VIŠE NIKO NE PREPOZNAJE! U raljama bankrota, droge i kriminala

Belgijski ministar bezbjednosti i unutrašnjih poslova, Bernar Kvintin, najavio je borbu protiv nasilja i droge u Briselu.

Njegov zadatak je sada da sprovede reformu policije i obuzda kriminal bandi, i to mora da učini uprkos budžetskim rupama, nepovjerenju i lokalnim političarima kojima se ta ideja ne sviđa.

Bernar je rekao da se Brisel nalazi u katastrofalnoj situaciji. Govorio je o prljavim i zagušenim ulicama, budžetskim problemima i kriminalu, kao i o činjenici da skoro godinu dana nakon izbora grad još uvijek nema regionalnu vladu.

Grad na ivici bankrota
– Mislim da je to skandal. Grad je na ivici bankrota, ako već nije bankrotirao, a bezbjednosni problemi su postali izuzetno akutni, dodao je.
Oružano nasilje je u porastu u belgijskoj prestonici. Samo u 2024. godini, devet ljudi je ubijeno u ukupno 90 pucnjava. Brisel je tako, zajedno sa Napuljem i Marsejem, jedan od tri evropska grada sa najviše oružanog nasilja.

Gradskim političarima se ne sviđa Kvintinov plan. Nacionalna vlada je, kako bi ojačala podeljene policijske snage u Briselu, odlučila da spoji šest policijskih snaga u jednu. Lokalni političari se plaše da će to otuđiti policiju od stanovnika i kažu da je problem nedostatak resursa. Tu su i već poznate jezičke podjele, piše Jutarnji list.

Droga na svakom koraku
Kvintin smatra da je neophodno brzo djelovati upravo zbog političkih podjela i planira da svoj predlog pošalje parlamentu do 21. jula i spoji policijske snage do 2027. Brisel je jedini veći grad u Belgiji koji ima više policijskih odjeljenja, a ministar kaže da je to anomalija koju treba što prije ispraviti.

Takođe je naglasio potrebu da policija ostane integrisana u različite zajednice u Briselu.

On ističe važnost borbe protiv trgovine drogom kroz cijeli lanac: od ljudi koji je proizvode i prodaju, što je često daleko izvan granica zemlje, do samih korisnika.

Nedostatak vlade veliki problem
– Malo prejterujem, ali smo sada skoro u situaciji da uđe momak, sklopi svoju malu stolicu, postavi sto i kišobran i prodaje drogu, kaže Kvintin, ističući da dilere treba iskorijeniti, a korisnike više kažnjavati.

– Ako kupujete marihuanu, kokain, heroin, dio ste tog lanca i snosite dio odgovornosti. Moramo edukovati, objasniti i spriječiti, a u nekom trenutku moramo i kažnjavati, rekao je on, dodajući da je veliki problem nedostatak vlade koja može da donosi odluke, kao i velika rupa u budžetu.

Kvintin takođe ističe da ne vjeruje da je Brisel dovoljno finansiran, ali da je očigledno da se federalni nivo ne bi složio da preusmjeri sredstva u “rupu bez dna“ kako bi se stvari dovele u red.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFALNE POPLAVE U FRANCUSKOJ ODNOSE ŽIVOTE: Scene opisane kao ratne (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule tokom jakog nevremena koje je pogodilo juče jugoistočnu Francusku.

Među poginulima je bračni par iz primorskog grada Le Lavandou čije je vozilo odnijela voda tokom jake oluje.

Gil Bernardi, gradonačelnik Le Lavandoua opisao je dešavanja kao “scene rata”, “srušene puteve” i “srušene mostove”.

Naveo je kako se radilo o neshvatljivom fenomenu te kako nema vode, struje kao ni postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Portparol državnog željezničkog operatera SNCF rekao je da će saobraćaj biti obustavljen na “najmanje nekoliko dana” između Agena i Marmandea u jugozapadnoj Francuskoj.

Dante Rinaudo, gradonačelnik Tonneinsa je opisao “lavine vode” te je poručio da je “katastrofa izbjegnuta za dlaku”.

Nestanak struje i vode zabilježen je u nekoliko gradova, uključujući Kavalier, gdje je u jednom satu palo i do 250 mm kiše.

Smatra da bi vlada trebala proglasiti prirodnu nepogodu u pogođenim dijelovima.

Na snimcima se može vidjeti kako je voda nosila automobile, stolice i razne predmete, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno