Connect with us

Svijet

ZELENSKI IMA „PAKLENI PLAN“ Da li se mijenja tok rata u Ukrajini?

Krajem 2023. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je ambiciju nečuvenu u istoriji ratovanja: Ukrajina će osigurati milion FPV dronova u narednoj kalendarskoj godini.

Objava koja je uslijedila nakon razočaranja na bojnom polju i kašnjenja isporuka oružja iz SAD-a gurnula je ovu neobičnu novu klasu oružja u prvi plan ukrajinskih pokušaja preživljavanja i usput reformisala savremeno ratovanje.

Dronovi su se isprepleli s modernim oružanim sukobima godinama prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao mehanizovane divizije preko ukrajinskih granica 2022. Ali nijedan prethodni sukob nije uključivao tako intenzivno korištenje bespilotnih letjelica u toliko oblika ili u toliko uloga, piše The New York Times.

Ukrajinski štab je spojio nužnost s hladnim proračunom. Nakon što je Ukrajina otupila ruske prodore i borbe su se premjestile u rovove, taktičari su shvatili razorne kvalitete i ekonomske prednosti bespilotnog oružja. Dronovi koštaju mnogo manje od drugog oružja jednake snage ili dometa i smanjuju rizike za one koji ih koriste. Kada su upareni s mobilnim internetskim usmjerivačima i aplikacijama za sigurnu komunikaciju, nevjerovatno su brzi i precizni.

Od minijaturnih letjelica do brutalnog oružja

Ukrajinsko korištenje manjih naoružanih dronova počelo je minijaturnim letjelicama za hobiste, koje se prodaju za rekreativnu upotrebu i snimanje iz vazduha, a dostupne su civilnim kupcima širom svijeta. Isprva je Ukrajina uglavnom koristila modele linije Mavic. Proizvodi ih kineska kompanija DJI, potiču iz radio-upravljanih letjelica-igračaka prethodnih generacija, ali su poboljšane tehničkim supermoćima digitalnog doba: malim kamerama, GPS senzorima, aplikacijama za letenje koje se lako koriste i punjivim litijum-jonskim baterijama.

Čvrsti i relativno jeftini, težili su manje od kilograma, a upareni s civilnim prenosivim računarima i tabletima postali su prikladni za borbenu upotrebu. Njihova minijaturizacija takođe je bila važna. Za razliku od mnogih bespilotnih letjelica s fiksnim krilima, ovi dronovi mogu se nositi u ruci i lansirati s bilo kojeg mjesta.

Uz borce u Siriji i Iraku, Ukrajinci su bili među pionirima. Nekoliko posada koristilo je kvadrokoptere u ratu protiv separatista u istočnoj Ukrajini 2014. Nakon što je počeo rat 2022. godine, ukrajinske jedinice brzo su nabavile dronove za izviđanje, koordinaciju vatrene podrške i bacanje bombi.

Oružje kakvo svijet nikad nije vidio

I ruski vojnici uvidjeli su vrijednost dronova Mavic. Kako se rastao njihov obim upotrebe, Ukrajina je počela eksperimentisati s još jednom klasom maloprodajnih kvadrokoptera: FPV dronovima. Vodili su ih piloti koji su nosili naočare i prikazivali video prenos uživo. Brzi, moćni i jeftiniji od Mavica, zaokupili su pažnju sredinom 2022.

FPV dronovi spojili su snagu protivtenkovskih projektila, domet minobacača i preciznost snajperske vatre, ali s dodatnom osobinom – vazdušnom agilnošću. Sada su imali oružje koje je moglo letjeti vodoravno ili okomito, mijenjati brzinu ili smjer, zaustavljati se u vazduhu, obilaziti uglove i provlačiti se kroz prozore i druge otvore. Ako bi FPV dron promašio metu, mogao bi se okrenuti i pokušati ponovo. I sve to emitujući video svoje uspaničene žrtve.

Uprkos manama, ove bespilotne letjelice pomogle su Ukrajini da održi Bahmut do sredine 2023. godine, nanoseći teške gubitke ruskim napadačima.

Četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje

Do prošle jeseni, Ukrajina je imala novi ogranak oružanih snaga posvećen isključivo bespilotnom oružju. U oktobru, Zelenski je objavio da je Ukrajina postigla cilj od milion dronova nekoliko mjeseci prije roka i sada bi mogla proizvoditi čak četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje, prenosi Index.

 

Related Topics:

Svijet

OPASNOST IZ VISINA – Zemlji prijeti svemirski otpad

Sudari između svemirskih objekata mogu izazvati lančanu reakciju u kojoj krhotine uništavaju druge objekte, stvarajući sve veće oblake krhotina.

Takav razvoj događaja mogao bi da orbitu učini toliko zakrčenom da postane neupotrebljiva za satelite i istraživanje svemira. Kada su svemirski ostaci, prošlog novembra, krenuli ka Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), sedam astronauta je moralo brzo da reaguje.

Ruski svemirski brod, usidren na stanicu, uključio je motore na pet minuta, pomjerajući ISS sa puta opasnih krhotina.

Da stanica nije promijenila orbitu, ostaci bi prošli na udaljenosti od samo četiri kilometra od njih, što je moglo da ima katastrofalne posljedice, upozorava NASA.

Ovakvi manevri nisu rijetki.

Od prvog stalnog naseljavanja ISS-a 2000. godine, stanica je promijenila svoju putanju na desetine puta kako bi izbjegla sudare sa krhotinama.

Ovaj problem raste svake godine kako se broj objekata koji kruže oko Zemlje eksponencijalno povećava.

“U posljednje četiri godine drastično je porastao broj objekata u svemiru“, ističe dr. Višnu Redi, profesor planetarnih nauka na Univerzitetu u Arizoni.

„Sve bliže smo situaciji koju pokušavamo da izbjegnemo godinama“, rekao je on i dodao da je jedna od najvećih prijetnji hipotetički scenario poznat kao Keslerov sindrom.

Orbita bi postala pretrpana

Prema ovom konceptu, sudari između svemirskih objekata mogu izazvati lančanu reakciju u kojoj krhotine uništavaju druge objekte, stvarajući sve veće oblake krhotina. Takav razvoj događaja mogao bi da orbitu učini toliko zakrčenom da postane neupotrebljiva za satelite i istraživanje svemira.

Iako su astronauti najdirektnije ugroženi, zagušenje ugrožava i tehnologije koje svakodnevno koristimo, kao što su GPS, brzi internet i televizijski servisi. Stručnjaci procjenjuju da je od 1957. godine zabilježeno više od 650 nezgoda koje su stvorile hiljade komada svemirskog otpada.

Jedan od najpoznatijih sudara dogodio se 2009. godine, kada je nefunkcionalni ruski satelit Kosmos 2251 udario u aktivni američki komunikacioni satelit Iridijum 33. Taj sudar je stvorio oblak sa skoro 2.000 komada krhotina većih od 10 centimetara, a bilo ih je još bezbroj sitnije čestice, prenosi Tportal.

Nevidljiva prijetnja

Većina krhotina u orbiti je premala da bi se pratila postojećom tehnologijom, ali čak i čestice veličine teniske loptice mogu izazvati ozbiljnu štetu. U orbiti se objekti kreću takvom brzinom da i najmanji može da probije metal, upozorava NASA.

“Ono što me najviše brine je to što podaci o lokacijama krhotina nisu dovoljno precizni da bi se bezbjedno izbjegli sudari“, priznaje Dan Oltrože, naučnik u COMSPOC Corp.

Jednako važna je i regulacija.

Iako su Ujedinjene nacije u septembru usvojile dokument kojim se podstiče debata o svemirskom saobraćaju, konkretni zakoni i primjena ostaju nejasni. Eksperti vjeruju da bi SAD mogle da predvode napore da se donesu strožija pravila.

„Nedostatak regulacije je najveća prepreka. Postavljanje normi i smjernica bi bilo od velike pomoći“, naglasio je dr Redi.

Hoćemo li reagovati na vrijeme?

Problem svemirskog otpada se često poredi sa ekološkim izazovima na Zemlji.

„Mislili smo da su okeani beskrajni, ali sada shvatamo da bacanje plastike izaziva ogromnu štetu. Svemir je kao okean – ako ne budemo oprezni, posljedice će biti katastrofalne“, kaže dr Nilton Reno sa Univerziteta u Mičigenu.

Stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za akciju ograničeno, a svako odlaganje povećava rizik od ekonomskih i naučnih gubitaka, a svemirski saobraćaj postaje sve opasniji, prenosi RTCG.

Nastavi čitati

Svijet

DESNIČARIMA mandat za formiranje nove AUSTRIJSKE VLADE?

Austrijski predsjednik Aleksander Van der Belen rekao je da će se sutra sastati sa liderom krajnje desničarske Slobodarske partije /FPO/ Herbertom Kiklom, nakon što nije uspio pokušaj formiranja koalicije bez FPO i ostavke kancelara Karla Nehamera.

“Glasovi unutar konzervativne Narodne stranke koji isključuju saradnju sa FPO pod Herbertom Kiklom postali su mnogo tiši. To zauzvrat znači da se možda otvara novi put koji ranije nije postojao”, rekao je Van der Belen u obraćanju naciji.

Novi lider austrijskih konzervativaca Kristijan Štoker rekao je danas da očekuje da će krajnje desničarska FPO, koja je bila prva na septembarskim parlamentarnim izborima, dobiti zadatak da formira vladu nakon što su se raspali razgovori o formiranju centrističke koalicije.

“Očekujem da će lider stranke sa najviše glasova dobiti zadatak da formira buduću vladu. Ako budemo pozvani na ove koalicione razgovore, mi ćemo taj poziv prihvatiti”, rekao je on novinarima ubrzo nakon što ga je OVP izabrala za lidera.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV odbacio tvrdnje o sastanku PUTINA I ŠOLCA

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da se radi na organizovanju sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i njemačkog kancelara Olafa Šolca ili novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Trenutno ne postoje planovi u tom smislu”, rekao je Peskov agenciji TASS.

Ranije je poslanik njemačkog Bundestaga Roderih Kizeveter rekao da bi Šolc mogao da posjeti Moskvu prije kraja februara, dok je sastanak Trampa i Putina “planiran za mart”.

Šolc je danas rekao da su optužbe poslanika opozicione Hrišćansko-demokratske unije Roderiha Kizevetera o njegovom navodno predstojećem putovanju u Moskvu lažne i da su “takve glasine duboko nepristojne”.

Kizeveter je juče na platformi “Iks” napisao da bi Šolc mogao da otputuje u Moskvu i sastane se sa ruskim predsjednikom prije 23. februara, dok je sastanak Trampa sa Putinom zakazan za mart.

On nije naveo nikakve izvore informacija.

“Ovo je lažna i duboko nepristojna izjava”, rekao je Šolc na sastanku svoje stranke, prenosi mreža RND, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno