Connect with us

Svijet

ZELENSKI NE ŽELI U RUSIJU! “Neprihvatljiv sastanak u Moskvi”

– Predlog ruskog predsednika Vladimira Putina za sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Moskvi je neprihvatljiv, saopštila je danas ukrajinska vlada. Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je da je najmanje sedam zemalja, uključujući Austriju, Vatikan, Švajcarsku i tri zalivske države, spremno da bude domaćin sastanka Zelenskog i Putina, prenosi Rojters.

“Ovo su ozbiljni predlozi i predsednik Zelenski je spreman za takav sastanak u bilo kom trenutku. Ipak, Putin nastavlja da obmanjuje sve nudeći očigledno neprihvatljive predloge”, objavio je Sibiha na svom nalogu na mreži Iks.

Ranije danas, Putin je rekao da ne isključuje mogućnost sastanka sa Zelenskim i predložio da se taj sastanak održi u Moskvi.

”Ako je Zelenski spreman za sastanak, neka dođe u Moskvu”, rekao je Putin, uz ocenu da ”postoji svetlo na kraju tunela”, prenosi agencija RIA Novosti.

On je istakao da ukoliko prevlada zdrav razum, onda može doći do dogovora o tome kako da se rat u Ukrajini završi na zadovoljavajući način.

”U suprotnom slučaju, moraćemo sve da rešimo vojnim putem”, rekao je Putin i dodao da je obavestio američkog predsednika Donalda Trampa o tome da želi da se sastane sa Zelenskim.

On je naveo da je moguće postići prihvatljivu opciju za okončanje rata, dodajući da su svi pokušaji Rusije da mirnim putem reši ukrajinsko pitanje bili osujećeni.

Istakao je da vidi iskrenu želju Trampove administracije da se reši ukrajinski sukob, a Zelenskog je nazvao ”vršiocem dužnosti šefa administracije Ukrajine”.

(Tanjug) Ilustracija/kyivindependent

Svijet

LAVROV: Brisel traži da Srbija pošalje trupe u Ukrajinu

Ministar Lavrov upozorava da Srbija suočava sa zahtevima Brisela za slanje trupa protiv Rusije, naglašavajući važnost očuvanja nacionalne nezavisnosti.

“Srbija se suočava sa direktnim zahtevima Brisela da pošalje svoje trupe protiv Rusije”, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).

Lavrov je rekao da je ODKB zainteresovan da proširi horizonte saradnje sa prijateljskim zemljama, uključujući i u statusu posmatrača i partnera, među kojima je po parlamentarnoj liniji i Srbija, prenosi Sputnjik.

– I čini mi se da je veoma važno da se te veze održavaju i jačaju. Jer se i Srbija nalazi na frontu, na liniji borbe za nacionalnu nezavisnost i suočava se sa direktnim zahtevima birokrata iz Brisela da zauzme antirusku politiku, pa čak i da pošalje svoje trupe u taj blok, koji prete da će formirati protiv naše zemlje – istakao je Lavrov.

On je ranije danas upozorio da zbog krize u NATO-u Zapad može da formira novi blok uz učešće Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

POČINJU PREGOVORI SAD I IRANA: „Vens stiže u Islamabad“

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens trebalo bi da doputuje u Islamabad do utorka ujutru kako bi učestvovao u razgovorima sa Iranom o mogućem sporazumu za okončanje rata, navela su tri američka izvora, objavio je Aksios.

Vens dolazi u Pakistan u trenutku kada ističe primirje, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio da će pokrenuti novu kampanju bombardovanja iranskih mostova i elektrana ukoliko ne bude postignut dogovor.

Prema izvorima, Bijela kuća je tokom ponedjeljka čekala signal iz Teherana da će Iran poslati svoj pregovarački tim u Islamabad, prenosi Tanjug.

Jedan izvor upoznat sa situacijom rekao je da su iranske vlasti odugovlačile sa odlukom zbog, kako je naveo, “očiglednog” pritiska Korpusa Islamske revolucionarne garde na pregovarače da zauzmu čvršći stav i ne pristanu na razgovore bez prekida američke blokade.

U međuvremenu su pakistanski, egipatski i turski posrednici pozvali iransku stranu da učestvuje na sastanku.

Prema izvorima, iranski pregovarački tim čekao je odobrenje vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koje je, kako se navodi, stiglo u ponedjeljak uveče.

Dva izvora su navela da će Vens otputovati u utorak ujutru, dok treći kaže da bi mogao da krene već kasno u ponedjeljak uveče.

Očekuje se da će u Islamabad na razgovore doputovati i američki specijalni izaslanici, Stiv Vitkof i Trampov zet, Džared Kušner.

Nastavi čitati

Svijet

RASTU PODJELE U EU: Proširenje sve neizvjesnije, BiH u sve težoj poziciji

Sve su veće nesuglasice unutar EU oko nastavka procesa proširenja, a razlozi za ove trendove, koji će ostaviti nepovratne posljedice po BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana, su višestruki.

Prvo, same zemlje u regionu, donekle s izuzetkom Crne Gore, reforme sprovode ili veoma sporo, ili se nalaze u potpunom zastoju, kao što je slučaj s BiH.

Zagovornicima proširenja unutar EU sve je teže argumentovati zašto s procesom treba nastaviti kada zemlje obuhvaćene proširenjem same ne žele reforme da sprovode.

Rast populizma u EU
Drugi razlog se odnosi na sve veći rast populizma unutar EU, posebno u istočnim članicama.

Iako je EU odahnula nakon izbornog poraza Viktora Orbana u Mađarskoj, nove političke dinamike u Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj dodatno komplikuju situaciju.

Kako upozoravaju sagovornici iz EU, postoji bojazan da bi ulazak novih članica mogao donijeti dodatne političke blokade i otežati funkcionisanje Unije.

Problemi u donošenju odluka
Treći razlog vezan je za način donošenja odluka u oblasti spoljne i bezbjednosne politike, gdje je potrebna jednoglasnost svih članica.

Zapadne članice, koje su najveći neto platioci u budžet EU, strahuju da bi širenje dodatno otežalo postizanje konsenzusa.

Budžetski pritisci
Četvrti razlog odnosi se na zajednički budžet EU.

Bogate članice izražavaju nezadovoljstvo jer finansiraju siromašnije zemlje, dok istovremeno gube uticaj zbog veta u ključnim pitanjima.

S druge strane, siromašnije članice strahuju da bi ulaskom novih zemalja izgubile dio sredstava i morale preuzeti veće finansijske obaveze.

Komisija za proširenje, Savjet oprezan

Evropska komisija i Evropska služba za spoljne poslove i dalje su naklonjene proširenju, ali je Savjet EU, u kojem odlučuju države članice, znatno rezervisaniji.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da neće biti popuštanja u vezi s kriterijumima za članstvo i odbacila ideju „stepenastog pristupa“.

Istakla je da bi ulazak zemalja bez sprovedenih reformi mogao oslabiti EU iznutra.

Promjene u politici proširenja
Kos je nedavno izvršila kadrovske promjene u svom kabinetu, uključujući imenovanje Skandera Nasre na mjesto šefa kabineta.

Dok jedni ove promjene vide kao unutrašnju reorganizaciju, drugi smatraju da bi mogle značiti i promjenu pristupa proširenju, posebno u pokušaju uticaja na skeptične članice EU.

Ukrajina kao ključni faktor
Ključni izazov ostaje pitanje Ukrajine, gdje dio članica zagovara ubrzani prijem, dok drugi insistiraju na jednakom tretmanu za zapadni Balkan.

Zbog bezbjednosnog značaja rata u Ukrajini, očekuje se da će odluke o proširenju zavisiti upravo od rješenja tog pitanja.

Zaključak: između interesa i straha

Kada se sve sabere, EU i dalje vidi proširenje kao način jačanja svog globalnog uticaja, ali istovremeno strahuje da bi prebrz prijem novih članica bez reformi mogao oslabiti Uniju iznutra.

Nastavi čitati

Aktuelno