Connect with us

Politika

ZEMLJA ČUDA! SABRANA DJELA ŽELJKA KOMŠIĆA: Ne štedi u VIP salonima, skija o trošku države i obožava da sa sobom vodi OGROMNU DELEGACIJU

Delegacija hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, na čelu s njim, samo za jedan dan je u VIP salonu aerodroma u Frankfurtu potrošila više od 6.200 KM.

Ova informacija je u javnosti u BiH veoma brzo potisnuta novim vijestima. Što je još gore, javnost je odavno navikla na slična bahaćenja Komšića, ali i brojnih drugih političara.

Zato je neophodno stalno podsjećanje na to koliko se oni koji se kunu u ljubav prema BiH trude da što više novca uzmu iz budžeta BiH. Baš kao i oni koji je navodno ne vole.

– Zanimljivo je da je u Komšićevoj delegaciji bilo čak osam osoba i sve su koristile VIP salon, što pokazuju dokumenti – objavio je Avaz.

Izgleda da Željko Komšić baš voli da sa sobom vodi ogromnu svitu.

Delegacija od 22 člana
Kada je u decembru 2007. otvarana ambasada BiH u Podgorici, Komšić je, kako su tada objavili mediji, sa sobom poveo čak 22 ljudi. Odluke Predsjedništva BiH o tome nije bilo.

U Komšićevoj delegaciji, koja je putovala u sedam automobila, bilo je šest savjetnika iz njegovog kabineta, jedan član Protokola Predsjedništva BiH, 10 članova obezbjeđenja, te četiri vozača. Niko iz kabineta ostala dva člana Predsjedništva, Harisa Silajdžića i Nebojše Radmanovića, nije otišao u Podgoricu.

– Nije bilo rasprave o ovom pitanju na sjednici Predsjedništva BiH, odnosno nije donesena odluka o putu u Podgoricu. Stoga je gospodin Komšić otputovao u svojstvu člana Predsjedništva, a ne u svojstvu predsjedavajućeg. Kada član Predsjedništva putuje u tom svojstvu, ne praktikuje se učešće savjetnika iz druga dva kabineta na takvim putovanjima – rekla je tada za Nezavisne novine Sanja Bagarić, savjetnica za informisanje Harisa Silajdžića

Skijanje
Komšića pamtimo i po tome što je, zajedno sa četiri člana svog kabineta, 2014. godine pravdao “službeno” putovanje računom skijališta.

Komšić i njegovi saradnici “službeno” su u isto vrijeme otputovali u tri različite zemlje, Italiju, Njemačku i Austriju, a troškove noćenja za tri noći svi su opravdali računom austrijskog skijališta Solden.

Komšić je na “službeno” putovanje poveo Amira Ibrovića, šefa svog kabineta, Damira Bećirovića – savjetnika za unutrašnju politiku i pitanja mladih, Vanju Filipovića – tadašnjeg savjetnika za vanjsku politiku, te svog vozača Šefku Lobića, objavio je Klix.

Dalje, ako se vratimo na kraj 2011. i tamo ćemo naći izvještaje o rastrošnosti Komšića, koji je i tada bio u Predsjedništvu.

Kako je u tom periodu objavila „Slobodna Bosna“, kabinet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića potrošio je za devet mjeseci 2011. skoro koliko kabineti druge dvojice članova Predsjedništva – Bakira Izetbegovića i Nebojše Radmanovića, zajedno.

Komšićev kabinet je za devet mjeseci potrošio ukupno 307.852 KM, a preostala dva kabineta zajedno samo 88.000 KM više.

Komšićev kabinet je potrošio tada 85.120 KM za angažovanje lica po ugovoru o djelu, Izetbegovićev 24.000 KM, dok su u Radmanovićevom kabinetu u istu svrhu potrošili 11.300 KM.

I kada je bio poslanik u PS BiH Komšić je bio među onima koji su najviše dobijali iz budžeta za službena putovanja. Kako je u aprilu 2018. objavio Inforadar, Komšić je za te namjene naplatio 9.000 maraka, dok Denis Bećirović, tada parlamentarac, a sada član predsjedništva BiH, nije naplatio nijednu marku.

Ivana Marić: Poznat je po tome
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić ocjenjuje da je Komšić već poznat javnosti u BiH po tome što je njegova politika samo simbolično ljevičarska, ali da je njegovo ponašanje otišlo znatno u desno.

– Tako i ovo ponašanje oko trošenja novca. Ovo nije prvi put da troši novac na ovaj način. Sjećamo se i prije par godina kada su bili računi sa skijališta u Austriji za njega i njegove prijatelje, tj. radne kolege i obezbjeđenje. Mnogo puta do sada se o tome pisalo i pričalo, o rastrošnosti na aerodromima i u restoranima. Ne razumijem zašto se revizija više ne posveti tom pitanju. Međutim, u BiH ako dovoljno jako galamite na ove suprotne, posebno ako su iz drugog naroda, onda vas ne pitaju gdje trošite novac građana. Jer očito da je građanima nekako važnije da se izgalamite na nekoga, nego da njihov novac uštedite ili ga iskoristite za nešto dobro – kaže Marićeva za Srpskainfo.

VIP BEĆIROVIĆ
I bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović postao je poznat po uživanju u VIP salonima svjetskih aerodroma.

On je u julu, prilikom posjete Velikoj Britaniji, koristio VIP salon na aerodromu u Londonu u dva navrata. Po dolasku je potrošio 1.380 funti, što je više od 3.000 KM. Nakon toga je 5. jula potrošio još 2.640 funti, što je više od 6.000 KM.

Iznajmljivana su i vozila za potrebe delegacije, što je koštalo državu 2.640 funti ili skoro 4.500 KM. Ambasada BiH je platila ove troškove, te je tražila da ih Predsjedništvo BiH refundira, objavio je Avaz.

Related Topics:

Politika

NAJJAČI SMO! U Srpskoj dug po stanovniku 6.000 KM, u FBiH DUPLO MANJE

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se uporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, budžeta ili javnog duga.

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. S druge strane, prema izvještaju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. To znači da Srpska ima skoro dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.

Oko 73,5% navedenog duga odnosi se na spoljne obaveze (5,054 milijarde KM), dok je unutrašnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga je ugovoren s međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Evropsku investicijsku banku i EBRD.

Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH, pokazuju da analiza po glavi stanovnika takođe pokazuje jasnu razliku. U Republici SRpskoj dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM. Ovo dodatno potvrđuje da je Republika Srpska u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.

Visoka zaduženost u Republici Srpskoj dodatno se komplikuje kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje budžet i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obaveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.

Demografski izazovi

Demografska struktura Republike Srpske dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj penzionera iznosi 293.000, dok broj zaposlenih radnika iznosi 289.000. U konačnici, broj penzionera premašuje broj zaposlenih što smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.

S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458. 322 penzionera, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i penzionera u FBiH iznosila je oko 81.661.

Kada je o migracijama unutar države riječ, FBiH je u 2024., primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju.

Na osnovu ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućavaju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.

S druge strane, Republika Srpska mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast.

Analiza dostupnih podataka pokazuje da FBiH ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove.

(N1) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “120.000.000 KM za 1 Komsar, 0 KM za 35 nerazvijene opštine!”

Najgori rebalans u istoriji Republike Srpske otkriva impresivnu bahatost i diskriminaciju, izjavio je narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević.

– Prije 12 mjeseci digla se kuka i motika od strane SNSD-ovih prvaka da je potrebna pomoć nerazvijenim opštinama. Bilo je to upravo u vrijeme kada se Baňaluci i Bijeljini pokušalo uzeti 9.000.000 KM, na diskriminatoran i neustavan način, u cilju političke osvete.

Kada se pokazalo da je ova ideja za slabljenje Banjaluke i Bijeljine neustavna, od tada nikoga nije briga za nerazvijene opštine.

– U ovom rebalansu: 0 KM za 35 nerazvijenih opština, ali za 1 Komsar čak 120.000.000 KM.
Kneževo, Jezero, Šipovo i ostale nerazvijene lokalne zajednice – nije da nema novca, već ovoj vlasti jednostavno niste bitni! – istakao je Kresojević.

Ovo je još jedan dokaz da politika prioritete postavlja po partijskoj liniji, dok mali i nerazvijeni opštinski budžeti ostaju zapostavljeni i zaboravljeni.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PREMCA! “Samo da RiTE Ugljevik izdrži muku do 1. aprila”?

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, rekao je da će rudarske mašine RiTE Ugljevik uskoro ući u koncesiono polje “Ugljevik-Istok 2”, ali da neće moći doći do uglja za još nekoliko mjeseci, te da očekuje da RiTE izdrži u kopanju polja “Ugljevik-Istok 1” do 1. aprila 2026. kada počinje remont u tom preduzeću.

On je za “Nezavisne novine” kazao da je dio mašina već upućen u “Ugljevik-Istok 2”. “Međutim to polje je ogromna površina i da bi se došlo do nje, potrebno je izmjestiti još jedan put, treba napraviti tri pristupna puta za mještane tih sela u dužini od 4,5 km, onda treba riješiti neku vodovodnu infrastrukturu i ima nekoliko domaćinstava gdje je u toku potpisivanje sporazuma i do nove godine će se izvršiti isplata kako bi se domaćinstva iselila sa tih lokaliteta. U tom smislu će se ući u ‘Ugljevik-Istok 2’, ali nećemo doći do uglja sigurno za par mjeseci iz tog ‘Istoka 2’. Do toga trenutka ćemo eksploatisati ‘Istok 1’, koji je nažalost na više lokacija, rasprostranjen na liniji od nekoliko kilometara i zato je otežano snabdijevanje ugljem”, tvrdi Petrović.

“Rudarski posao u RITE je zapušten”
Odgovarajući na pitanje koliko na način “dan za dan” može funkcionisati RiTE i da li je to normalno, Petrović odgovara riječima da je preduzeće došlo u ovu situaciju zato što je “zapušten rudarski posao u tom kolektivu”.

“Očito da rudarski poslovi nisu bili prioritetni u odnosu na neke druge poslove i naravno da je to stvar za analiziranje i preispitivanje. Svakako i traženja odgovornosti zašto je došlo do zapuštanja i nedostatka uglja”, kazao je Petrović.

Na pitanje ko su ti odgovorni, on kaže:

“Oni koji su rukovodili tim segmentima u preduzeću”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno