Connect with us

Društvo

ZVANIČNICI NAJAVLJUJU ZAKON O MEDIJIMA! Šta će ostati od slobode GOVORA?

Nakon što je u medijima objavljeno da je okružnim tužilaštvima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu već podneseno više od 20 krivičnih prijava i izvještaja za krivično djelo kleveta, otvara se pitanje da li u atmosferi novih napada na novinare i medije, možemo očekivati dodatne pritiske i sve manji prostor za profesionalno i slobodno informisanje? Nejasno je i šta se može očekivati od novog zakona o medijima koji predstavnici vlasti u posljednjim danima intenzivno najavljuju?

Dok pljušte krivične prijave, zvaničnici najavljuju i zakon o medijima
Upozorenja protivnika kriminalizacije javne riječi već se pokazuju kao opravdana, a krivične prijave za klevetu ne prestaju da stižu u tužilaštva širom Republike Srpske. Kako se postupa sa prijavama iz tužilaštava ne otkrivaju, pa se mnogi u okviru medijske zajednice pitaju kako će tužioci postupiti?

“Još je teško govoriti imamo tih slučajeva prijavljenih. sad je samo pitanje kako će reagovati pravosuđe? Kako će reagovati tužilaštvo, a kako sudovi? Mislim da ni oni u ovom momentu nisu pripremljeni za taj zakon i kako će sve to funkcionisati vjerovatno ćemo vidjeti u narednom periodu”, smatra novinar Erduan Katana.

Praksa postupanja sa ovakvim predmetima u Republici Srpskoj decenijama ne postoji, pa kako saznajemo, mnogi tužioci praktično ne znaju šta da rade sa krivičnim prijavama za klevetu. Dok novinari strahuju kako će izgledati prvo eventualno procesuiranje na ovaj način, predstavnici vlasti u tome što pljušte krivične prijave ne vide ništa sporno.

“Ja lično ako me pitate to ništa neće promijeniti ni ovaj zakon koji se naziva kriminalizacija klevete to suštinski ništa neće promijeniti u radu”. kaže predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

Novinar: A krivične prijave?

Stevandić: Bilo ih je i ranije”,

“Ja ne vidim zašto iako znam savršeno zašto se to radi, pojedincima ne odgovara, ali Republika Srpska je dala najbolji mogući odgovor na to pitanje, a to je da je formirala najširu moguću radnu grupu za izradu zakona o medijima”, kaže premijer Radovan Višković.

On uvjerava da se neće miješati u suštinske odredbe zakona o medijima i da će ga samo tehnički urediti na osnovu onoga što kažu članovi radne grupe i uputiti u Narodnu skupštinu.

Međutim, pojedini medijski radnici, koji su članovi radne grupe ističu da Republici Srpskoj jeste potreban zakon o medijima koji bi povećao transparentnost vlasništva, riješio pitanje fantomskih portala iza kojih često stoje političke partije, kao i definisao prava i obaveze novinara i medija.

Politička atmosfera, način i vrijeme u kojem se zakon o medijima najavljuje, ne ostavljaju previše optimizma.

“Specifično je što toliko godina tražimo zakon o medijima, a nikako da ga dobijemo i onda smo ga dobili sa klevetom i zakonom o NVO, tako da je to negdje strah medijske zajednice zašto ide u istom tom nekom periodu kad idu ova dva zakona koja su vrlo kritična za medije”, kaže urednik u Nezavisnim novinama Sandra Gojković – Arbutina.

Kriminalizacija javne riječi, usvajanje nacrta zakona o stranim agentima i najava donošenja zakona o medijima, uz istovremene napade, prijetnje novinarima i tvrdnje najviših zvaničnika da se mediji prisluškuju, kažu u nevladinom sektoru, jasno pokazuju šta je krajnji cilj.

“Cijeli ovaj set zakona govori da živimo u jednom autokratskom sistemu u kojem je Milorad Dodik taj nedodirljivi čovjek i koji donosi zakone ne da bi zaštitio građane Republike Srpske već suprotno – da bi zaštitio interes svoj i svoje političke partije. Jer upravo su na meti i organizacije civilnog društva, mediji, ali i građani koji kritikuju sam sistem”, kaže Milica Pralica iz Udruženja građana Oštra nula.

Scenario kojeg se pribojavamo, kažu u ovoj organizciji, je gašenje brojnih medija i smanjenje intenziteta ili čak prestanak postojanja slobodnog i kritičkog izvještavanja.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno