Connect with us

Svijet

Rezulucija koju usvaja Generalna skupština UN je politički akt i NEMA PRAVNU SNAGU

Rezolucije koje usvaja Generalna skupština Ujedinjenih nacija nisu pravni akti i ne obavezuju države članice skupštine po bilo kom osnovu.

Generalna skupština UN u Njujorku danas će raspravljati i odlučivati o prijedlogu rezolucije o Srebrenici koja je podigla mnogo prašine i stvorila političke tenzije, prije svega u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

U ove dvije zemlje stvorena je politička atmosfera koja u stvarnosti ne odgovara stvarnom značaju i snazi rezolucije koju usvaja Generalna skupština UN. Suštinski i veći problem je motiv, način iniciranja, sponzorisanja i lobiranja za donošenje rezolucije koji je očigledno zaobišao ustavne i zakonske procedure koje Ustav BiH predviđa u vođenju spoljne politike i samim tim je narušio (krhke) političke odnose u RS i FBiH.

Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević za Mondo pojašnjava da je rezolucija Generalne skupštine UN (GS UN) politički akt i upravo zato nema pravnu snagu te ne može pravno obavezivati.

“Prema Statutu Međunarodnog suda pravde, pravno obavezujući akti su Povelja Ujedinjenih nacija i međunarodni ugovori, pri čemu ugovori mogu biti pod tim nazivom, ali i pod nazivom sporazuma, konvencija, paktova, jer su i to nazivi koji označavaju ugovore po svojoj pravnoj prirodi”.

Blagojević dodaje da je u GS UN uspostavljena praksa donošenja rezolucija pa zbog te prakse taj akt ja mogu nazvati samo tako – rezolucija.

“Nigdje u Povelji UN ne piše riječ rezolucija, da Generalna skupština UN donosi akte pod tim nazivom”, naglasio je Blagojević.

U Generalnoj skupštini UN 193 države imaju pravo glasa. Pretpostavka je da će sada već famoznu rezoluciju podržati skoro sve zemlje zapadnog bloka i veliki broj islamskih zemalja, ali i da će veliki broj zemalja biti uzdržan prilikom glasanja jer i u nekim muslimanskim zemljama rezoluciju vide kao politički čin i “skretanje pažnje” sa stradanja u Gazi.

Političko tumačenje deklarativno ideoloških rezolucija nije novo. U novembru prošle godine je treći komitet Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, a Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN je glasao protiv usvajanja!

Rezolucija je usvojena sa 112 glasova za, 50 protiv i 14 suzdržanih. Lagumdžija nije podržao borbu protiv glorifikacije nazicma i neonacizma svrstavši se uz Ukrajinu, SAD, Veliku Britaniju, Kanadu, Njemačku i druge zemlje ЕU. Razlog? Rezoluciju je predložila Rusija.

Mondo

Svijet

PREDSJEDNIK AMERIKE NE MIRUJE! Tramp uveo sankcije sudijama i tužiocima

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela je sankcije dvojici sudija i dvojici tužilaca Međunarodnog krivičnog suda /MKS/, dok Vašington nastavlja pritisak zbog postupaka koje tribunal vodi protiv izraelskih lidera.
Ministarstvo finansija SAD je kao sankcionisana lica navelo Nikolasa Jana Gilua iz Francuske, Nažata Šamima Kana iz Fidžija, Mame Mandijaje Nijang iz Senegala i Kimberli Prost iz Kanade.

Sudije MKS su u novembru prošle godine izdale naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamasa Ibrahima el Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom sukoba u Gazi.

Gilu je sudija MKS koji je predsjedavao pretpretresnim vijećem koje je izdalo nalog za hapšenje Netanjahua. Kan i Nijang su zamjenici tužilaca.

Ovaj potez uslijedio je manje od tri mjeseca nakon što je američka administracija uvela sankcije četvorici sudija MKS, navodeći da su oni učestvovali u “nelegitimnim i neosnovanim akcijama” suda usmjerenim na SAD i bliskog saveznika Izrael.

MKS, koji je u junu osudio taj potez, opisujući ga kao pokušaj potkopavanja nezavisnosti sudske institucije, za sada nije odgovorio na zahtjev za komentar o dodatnim sankcijama.

MKS, koji je osnovan 2002. godine, ima međunarodnu nadležnost za procesiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u državama članicama ili ako je upućen na određenu situaciju odlukom Savjeta bezbjednosti UN.

SAD, Kina, Rusija i Izrael nisu članice ovog suda.

Nastavi čitati

Svijet

CURE DETALJI! Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini. Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist. Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka. “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

“Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OPET MIJENJA PRIČU “Planeta se više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata”

Planeta se više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata, saopštio je predsjednik SAD Donald Tramp u intervjuu novinaru Marku Levinu. Govoreći o sukobu u Ukrajini, on je istakao da se za vrijeme administracije prethodnog predsjednika SAD DŽozefa Bajdena situacija samo pogoršavala.

– Mislim da je sve vodilo ka trećem svjetskom ratu, ali sada toga više neće biti. To je dobra vijest. Više ne morate da brinete o tome – rekao je Tramp.

– Vidjećemo kako će se proces rješavanja krize odvijati. Ali sve je išlo ka trećem svjetskom ratu. To je najstrašnije što se dešavalo u pogledu vojnih konflikata, od Drugog svjetskog rata – dodao je on.

Predsjednik SAD, nakon susreta sa predsjednicima Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Vladimirom Zelenskim, želi da procjeni mogućnost dijaloga između njih bez svog prisustva.

– Imao sam veoma uspješan sastanak sa predsjednikom Putinom. Imao sam veoma uspješan sastanak sa predsjednikom Zelenskim. I sada sam pomislio da bi bilo bolje ako bi se oni sastali bez mene, samo da vidimo, hoću da vidim šta će se dogoditi – rekao je on.

Tramp je dodao da će se, ukoliko bude potrebno, pridružiti Putinu i Zelenskom kako bi stranama pomogao da postignu sporazum.

– Znate, između njih postoje teški, veoma loši, veoma loši odnosi. I sada ćemo vidjeti kako će im ići, a ako bude potrebno, a vjerovatno će biti, onda ću doći i moći da dovedem stvar do kraja – naglasio je Tramp.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno