Osim policijske, Srđan Božić, pripadnik Policijske uprave Zvornik, s ponosom bi mogao nositi i značku humanosti, jer biciklom često kreće na duge puteve s jednim i jasnim ciljem – da pomogne djeci kojoj je pomoć najpotrebnija.

Skromnost i velikodušnost epiteti su koji najbolje opisuju Srđana, policajaca koji dane svog godišnjeg odmora godinama unazad posvećuje djeci – malim herojima. Vožnjom bicikla prikuplja novac za djecu kojoj je to neophodno na njihovom putu borbe.

Biciklizam, koji mu je hobi, Srđan je pretvorio u životnu misiju humanosti, a kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, na bicikl sjeda i kreće kad god mu se ukaže prilika. “Uglavnom koristim godišnji odmor za te vožnje, jer tada mogu da se potpuno posvetim cilju. Do sada sam imao šest vožnji, od kojih je najduža bila ona za Hilandar, koju sam vozio zajedno sa kolegom Pericom Kuzmanom i još dvojicom saputnika iz Srbije. Na tom putu smo jedni drugima bili velika podrška, i upravo u toj zajedničkoj snazi leži ljepota svega što radimo”, priča nam Božić.

Njegov cilj je da svojom vožnjom motiviše ljude velikog srca da doniraju sredstva putem SMS humanitarnih poruka onima koji se hrabro bore, pa je tako do sada na dva točka prešao hiljade kilometara za Nađu, Kostu, Marka, Ilianu, Vukana, Boška i brojne druge male heroje.

Iako ne želi pažnju, ljudi prepoznaju njegovu humanost. Snagu da istraje, ma koliko bilo teško, pronalazi upravo u onima za koje vozi.

“Samo pomislim koliko je teško tom malom biću zbog kojeg vozim. Tada sve padne u drugi plan. Vjetar u leđa mi je svaki put kada vozač stane, pruži ruku, pozdravi, ili kada mi neko napiše poruku podrške. Ali najviše me dirne kada ljudi koji me sretnu ili vide objave izvrše uplatu za pomoć tom djetetu. To mi je najveća potvrda da radim pravu stvar”, kaže Srđan za “Nezavisne novine”.

Osim s punim srcem, s putovanja se ovaj policajac često vrati i sa punim rukama. Tačnije, često u znak zahvalnosti od mališana kojima pomaže dobije crteže koji su mu, kako kaže, izuzetno vrijedni pokloni.

Više od svega mu, kako kaže, znači osjećaj da je upravo možda zahvaljujući njegovoj vožnji neko dijete dobilo podršku koja mu je prijeko potrebna, pišu Nezavisne.

“Kada vidim da su ljudi reagovali, poslali poruku, uplatili pomoć – tada znam da sve ima smisla. Posebno mi ostaju u srcu susreti sa djecom kojima je pomoć bila namijenjena – njihov osmijeh, crtež ili samo to što znam da smo makar malo olakšali njihovu borbu, to me pokreće i daje snagu da idem dalje”, priča on.
Iako u vremenu sebičnosti, Srđan rado žrtvuje svoje vrijeme za druge, u svojoj humanoj misiji, kao i spremnosti njegovih prijatelja da sa njim krenu na duge puteve, on ne vidi razlog za hvalu, a to najbolje pokazuje jedna od poruka koje je svojevremeno ostavio na svom profilu na društvenim mrežama: “Mi smo samo obični ljudi koji su pokušali da pomognu na svoj način.”

I dok se sprema za nove staze, ciljevi ostaju isti, kao i poruka koja prati svaku njegovu vožnju, a koju Srđan upućuje svima koji ga prate: “Pošalji poruku i pomozi.”

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH i će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 32 do 37, na jugu i do 40 stepeni Celzijusovih.

Minimalna temperatura vazduha biće od 15 do 21, na jugu do 25 stepeni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će biti vjetrovito i vruće, a u ostalim predjelima temperatura će biti za par stepeni niža. Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, na jugu umjerena do jaka bura.

Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772. Ukupni stočni fond u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je oko dva miliona grla, pokazuju podaci iz Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja. U odnosu na prethodnu godinu, broj svih vrsta stoke – osim koza – zabilježio je blagi rast.

Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772.

Šta se dešava?

Broj muznih krava iznosio je 177.120, što je pad od 1% u odnosu na 2023. godinu. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka smanjena je za 5% i iznosila je 605 miliona litara. Najveći pad bilježi kravlje mlijeko, dok su količine ovčijeg i kozjeg mlijeka ostale nepromijenjene.

Federacija BiH proizvela je 313,7 miliona litara, Republika Srpska 285 miliona, a Brčko Distrikt 6,2 miliona litara. Tek 40–45% sirovog kravljeg mlijeka otkupljuju mljekare, dok ostatak završava u preradi na gazdinstvima ili na pijacama. U domaćim klaonicama zaklano je 76.110 svinja, 63.718 ovaca i 38.616 goveda. U odnosu na prethodnu godinu, broj zaklanih ovaca manji je za 24%, svinja za 18%, a goveda za 4%, što je dovelo do pada ukupne proizvodnje svježeg mesa za 11%.

Vrijednost izvoza mesa iz BiH iznosila je 20 miliona KM, dok je uvoz dostigao 266 miliona KM. Na pad domaće proizvodnje, posebno svinjskog mesa, značajno je uticala afrička svinjska kuga, koja je smanjila stočni fond i povećala cijene prasadi i tovnih svinja.

(Etto)