Connect with us

Politika

REFORME KOJE TRAŽI MMF TEŠKO SPROVODIVE: Građani taoci nefunkcionalne BiH

Zaustavljanje rasta plata u javnom sektoru, smanjenje poreskih olakšica, ukidanje subvencija za električnu energiju, ali i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost cijele BiH samo su neke od mjera za kojima treba da posegnu domaće vlasti prema mišljenju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

S druge strane, domaći ekonomski stručnjaci tvrde da je zbog nefunkcionisanja BiH teško očekivati da zahtjevi MMF-a, ali i svih drugih kreditora, u najmanju ruku budu razmatrani, a kamoli sprovedeni u djelo.

Fiskalne rezerve u padu

U MMF-u smatraju da bi vlasti u BiH trebalo da preduzmu mjere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, te da izbjegavaju diskreciona povećanja socijalnih davanja i novih mjera pomoći, ali i da preispitaju ostalu tekuću potrošnju.

– Istovremeno, treba da očuvaju potrošnju na javne investicije koje podstiču rast. Potrebno je ublažiti i fiskalne rizike koji proističu iz povećanja minimalne plate i ograničavanja rasta cijena električne energije – poručuju iz ove međunarodne finansijske institucije.

Njihov savjet domaćim vlastima je i da smanje potrebe za finansiranjem i pripreme planove za slučaj da ne budu u mogućnosti obezbijediti novac.

– Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita – smatra MMF.

Republika Srpska i FBiH, naglašavaju, ove godine se suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu.

– Budžeti entiteta predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti. Vlasti treba da smanje deficite s ciljem ograničavanja potreba za finansiranjem, da preciziraju planove zaduživanja i utvrde dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremile za potencijalni manjak novca – navode u MMF-u.

Takođe, naglašavaju i da je potrebno posegnuti za reformama kako bi se ponovo izgradile fiskalne rezerve, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta potrošnje.

– Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su s ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu. Potrebno je posegnuti za preraspodjelom resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, prvenstveno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. Na kraju neophodno je mobilizovati i dodatne prihode, između ostalog pomoću smanjenja poreskih olakšica – smatraju u MMF.

Odliv kapitala

Međunarodna finansijska institucija osvrnula se i na Centralnu banku BiH (CB BiH) za koju smatra da streba snažno da se odupre pritiscima usmjerenim na finansiranje budžeta vlada ili kreditiranje banaka.

– CB BiH treba dodatno da ojača okvir obavezne rezerve, između ostalog putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod Centralne banke. Potrebno je nastaviti s primjenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na depozite u devizama, te nakon prelaznog perioda preći s djelimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve na ovaj način – navode u MMF-u.

Smatraju i da bi smanjenje jaza između stopa naknade CB BiH i kamatnih stopa u evrozoni smanjilo podsticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvu, čime bi se obuzdao odliv kapitala.

– Ako bi se povećanje naknade prenijelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo doprinijeti daljem smanjenju inflacije. Potrebno je nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru, te poboljšati pripravnost za krizu – poručuju iz MMF-a.

Takođe, traže i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH koji bi, kako navode, mogao olakšati restrukturiranje banaka i obezbijediti likvidnost u izuzetnim slučajevima.

I ugljenik u fokusu

Tranzicija ka zelenoj energiji i pripreme za uvođenje poreza na ugljenik EU, navode u MMF-u, oblasti su koje zahtijevaju hitno djelovanje.

– Vlasti bi što je prije moguće trebalo da uvedu mehanizam određivanja cijene ugljenika. Treba postepeno da ukinu subvencije za električnu energiju i uspostave sistem trgovanja emisijama usklađen sa sistemom u EU, sa privremenim alternativama uvođenja cijena ugljenika, kao što su porez ili akciza kao moguće mjere, budući da bi sprovođenje sistema trgovanja emisijama moglo zahtijevati period od nekoliko godina – smatraju u MMF-u.

S ciljem pospješivanja rasta, domaćim vlastima savjetuju da ubrzaju reforme usmjerene na unapređenje upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije.

– Potrebno je unaprijediti nadzor, transparentnost i poslovanje javnih preduzeća, riješiti nedostatke u javnim nabavkama i ojačati upravljanje javnim investicijama – smatraju u MMF-u.

Opstrukcije

Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić navodi da je jedna od uloga MMF-a, ali i drugih institucionalnih kreditora, da za uslove korišćenja njihovih finansijskih sredstava stavljaju pred vlast određene zahtjeve.

– Time se osiguravaju da će ta sredstva biti na prvom mjestu efektivna po makroekonomiju zemlje koja ih koristi, odnosno da će taj novac u datom trenutku biti vraćen, ali i da će doći do određenih efekata njegovim ulaganjem. Ako dolazi do povećanja javne potrošnje te ako je aparat glomazan, a mislim da je daleko veća neefektivnost javnog aparata, onda MMF može da izrazi zabrinutost vezanu za samu opravdanost daljeg finansiranja BiH – kazao je “Glasu” Pepić.

Iz tog razloga, naglašava, oni pristupaju kako zahtjevima za određene reforme, tako i ukazuju na određene probleme i bave se edukacijom onih koji upravljaju javnim finansijama u državama koje finansiraju.

– Sve to može da proizvede pozitivne efekte po javne finansije države koja takva sredstva prihvata – poručio je Pepić.

Ono što se postavlja kao pitanje svih pitanja jeste, naglašava, funkcionisanje BiH u smislu da li možemo uopšte očekivati da reformski procesi koji se stavljaju pred zemlju, u najmanju ruku, budu razmatrani, a kamoli sprovedeni u djelo.

– Svjedoci smo svakodnevnih opstrukcija u smislu funkcionisanja sistema vlasti na nivou zajedničkih organa, ali isto tako i dogovora stranaka koje čine većinu u zajedničkim organima. Pitanje je koliko je BiH u ovom trenutku spremna da se uhvati u koštac ne samo sa zahtjevima MMF-a nego i reformi na evropskom putu, te svih drugih reformskih procesa. Očigledan je zastoj na tom planu, a kamoli da razmišljamo sada o nekim budućim reformskim procesima te uspostavljanju reda ili korigovanju javne potrošnje – naveo je Pepić.

Smatra da su zbog svega toga građani taoci nefunkcionalne BiH.

– Narod će tek osjećati posljedice jer imamo već doznačena sredstva iz drugih fondova koja se ne mogu koristiti. Za nova sredstva MMF-a uslovljeni smo novim zahtjevima u reformskom procesu. Svi reformski procesi i svaki pokušaj da se napravi korak naprijed, budu prekinuti nekom novom političkom krizom i sve vraćeno dva, tri koraka nazad – zaključio je Pepić.

Nude pomoć

Iz MMF-a poručuju da su nedavno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca te sukobu interesa odlični potezi, ali da bi vlasti trebalo da krenu s odlučnim sprovođenjem tih zakona.

– Podstičemo vlasti da zatraže MMF-ovu sveobuhvatnu dijagnostičku procjenu upravljanja, koja bi pomogla u identifikovanju i utvrđivanju prioritetnih reformi. Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i obezbjeđenje većih mogućnosti njenim građanima u konačnici će smanjiti iseljavanje stanovništva – smatraju u MMF-u.

Inflacija

Međunarodna finansijska institucija, čije je sjedište u Vašingtonu, je u najnovijem izvještaju za BiH podsjetila da je inflacija sa rekordnih 17,4 odsto, koliko je iznosila u oktobru 2022. godine, postepeno opadala te je u prošloj godini u prosjeku iznosila šest odsto. Prema njihovim procjenama, inflacija će nastaviti pad te bi u ovoj godini trebalo da iznosi tri odsto.

Politika

KLIMOGLAVCI UMJESTO LIDERA: Kako slijepa poslušnost uništava budućnost mladih

U savremenom političkom pejzažu, a posebno unutar vladajućih struktura, godinama svjedočimo poražavajućem fenomenu apsolutne poslušnosti.

Odnos između političkih lidera i njihovih najbližih saradnika u javnosti s pravom izaziva oštre kritike i čuđenje građana. Ta sprega najčešće oslikava sliku potpune podređenosti – scenu u kojoj se saradnici, u strahu za svoje pozicije i lične interese, ne usuđuju čak ni pomjeriti, a kamoli javno suprotstaviti ili pokazati neslaganje dok vođa govori.

Dok se unutar domaćih okvira održava privid neupitnog autoriteta i statusa „cara”, realnost na međunarodnom planu pokazuje potpuno drugačiju, ponižavajuću sliku. Političari koji na domaćem terenu kontrolišu sve procese, u uređenim demokratskim državama i sistemima zasnovanim na vladavini prava ne bi mogli obavljati ni najednostavnije javne poslove, poput čišćenja ulica.

Ovaj drastičan kontrast jasno ukazuje na duboku krizu sistema vrijednosti u kojem živimo, gdje se opstanak na vlasti ne gradi na stručnosti, već na slijepom podaništvu.

Najveći problem ovakvog načina vladanja jeste potpuni izostanak dugoročne vizije. Većina političkih partija danas funkcioniše isključivo po principu trenutnog bogaćenja i očuvanja fotelja, dok se o budućim generacijama uopšte ne razmišlja.

Vođeni pogubnom logikom „neka je meni dobro dok sam živ, a poslije mene neka bude potop”, parlamentarci i funkcioneri bezdušno troše javni novac i zadužuju zemlju.

Vlast je postala sama sebi svrha, opšte dobro je potpuno gurnuto u stranu, a iza svega ostaju samo dugovi djeci koja tek treba da odrastu.

Pasivno čekanje da stara garda biološki ode sa scene samo produžava ovu društvenu agoniju, jer za političko ludilo u kojem se nalazimo lijek neće doći sam od sebe.

Prava promjena zahtijeva hitno i budno djelovanje kroz parlament, те usvajanje strogih zakona koji štite buduće generacije, a ne samo džepove funkcionera.

Edukacija o građanskim pravima, moralu i odgovornosti mora se uliti mladima bukvalno još od vrtića.

Vrijeme je da se prekine praksa političkog podaništva radi ličnih interesa i da se prostor konačno otvori mladim, neiskvarenim ljudima koji moraju preuzeti vođenje države i izgraditi sistem u kojem niko neće morati da ćuti i trpi.

Nastavi čitati

Politika

AMERIČKI KREDIT POD LUPOM: Ko će imati najveću korist, a ko vraćati dug?

Vlada Republike Srpske je 200 miliona evra kredita od Banke Amerika dobila po komercijalnim kreditnim uslovima koji važe za zemlje visokog rizika, čime je pokazala da je kreditni rejting Republike Srpske na nivou zemalja trećeg svijeta.

Ekonomisti i sagovornici CAPITAL-a kažu da je posljednje kreditno zaduženje kod Banke Amerike o kojem je juče ekskluzivno pisao naš portal demantovalo sve tvrdnje vlasti kako Republika Srpska zaduženjem na inostranom tržištu pokazuje kredibilitet.

Naime, ovaj kredit biće realizovan po kamatnoj stopi od 4,5 podsto plus šestomjesečni euribor, što prema trenutnoj vrijednosti euribora predstavlja kamatu od 7,19 odsto.

Pored toga, Vlada je prihvatila i dodatne troškove realizacije u iznosu od dva odsto ukupne vrijednosti kredita.

„Ovakvim uslovima kredita se ne pokazuje kredibilitet, već suprotno. Po ovakvim kamatnim stopama i ovakvim uslovima se zadužuju zemlje trećeg svijeta. Pri tome je posebno pogubno što se radi o kreditu koji će otići na tekuću potrošnju, kaže za CAPITAL dugogodišnji ekonomista koji je insistirao na anonimnosti.

On ističe da to potvrđuje da Republika Srpska umjesto iz sopstvene proizvodnje, odnosno iz sopstvenih prihoda, svoje tekuće obaveze finansira zaduživanjem.

„U istoriji ima puno primjera kako završe zemlje koje tako rade, a ekonomisti u tom kontekstu obično navode Grčku i Argentinu“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da će najveću korist od ovog kredita imati procesni agent i pravni savjetnik kojima sleduje provizija u visini od dva odsto uzetog kredita od 200 miliona evra.

„To je četiri miliona evra ili 7,8 miliona KM. Onoga ko uzme tu proviziju boli uvo ko će i kako će taj kredit vraćati“, kaže naš sagovornik, dodajući da vjerovatno nećemo saznati ko je taj posrednik, kao što nismo saznali ni za jedno od dosadašnjih zaduženja Vlade Republike Srpske.

Slično mišljenje dijeli i poslanik PDP-a u Parlamentu BiH sa dugačkim stažom ekonomiste Mira Pekić koja ide korak dalje i kaže da je Vlada Republike Srpske poslije samo mjesec dana izašla iz okvira zaduženja u inostranstvu propisanih rebalansom budžeta za ovu godinu.

„Rebalansom budžeta je propisano zaduživanje putem izdavanja obveznica u inostranstvu i zajmova iz inostranstva u ukupnom iznosu od 1,852 milijardi KM. Republika Srpska se ove godine u dva navrata na Londonskoj berzi zadužila za 750 miliona evra, a sada i kod Banke Amerike za dodatnih 200 miliona evra. Kada se tih 950 miliona evra konvertuje u našu valutu dođe se tačno do iznosa od 1,852 milijardi KM“, objašnjava Pekićeva.

Ona dalje precizira da je Republika Srpska na posljednjoj sjednici usvojila dvije odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci i jednu o prihvatanju zaduženja prema Međunarodnom fondu za razvoj poljoprivrede (IFAD) u ukupnom iznosu od oko 85 miliona evra.

„To znači da je samo mjesec dana nakon što je NS Republike Srpskr usvojila rebalans i predvidjela zaduženje u inostranstvu od 1.852,6 milijardi KM, Vlada probila taj limit i zadužila se za dodatnih 85 miliona evra. Bez obzira što će se iz Vlade pravdati da je to zaduženje BiH, a ne Republike Srpske, jasno je da nije tako, jer se i u samoj odluci precizno kaže da Republika Srpska prihvata zaduženje“, kaže Pekićeva.

Ona na kraju dodaje da je tek kraj jula, a da je Republika Srpska već premašila plan zaduživanja, ističući da i to pokazuje koliko vlast „domaćinski“ upravlja Republikom Srpskom i njenim finansijama.

Podsjećamo, Narodna skupština je 17. juna izmijenila odluku o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026. godinu i limit za zaduženje sa 1.690,9 milijardi podigla na 2.495,5 milijardi KM.

CAPITAL je juče otkrio da je Vlada nakon što se na Londonskoj berzi u dva navrata zadužila za 750 miliona evra, uzela novih 200 miliona evra, ali ovaj put od Banke Amerike.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

DOK GRAĐANI VRAĆAJU DUGOVE: Minić krije detalje novog zaduženja

Nakon što se u prethodnim mjesecima na Londonskoj berzi zadužila za 750 miliona evra, Vlada Republike Srpske se sada u Americi zadužuje za dodatnih 200 miliona evra. Predsjednik Vlade, međutim odbija da otkrije detalje ovog zaduženja i gdje će novac biti potrošen.

Zbog zaduženja od 200 miliona evra, građani Republike Srpske će sa kamatama i provizijama Amerikancima morati da vrate 242 miliona evra, ili preko 470 miliona maraka. Premijer Savo Minić međutim nema namjeru da otkrije detalje ovog zaduženja.

-Ne možete saznati naravno detalje. Već imate dovoljno detalja. Svo zaduženje je u okviru sa odlukama Narodne skupštine, oko toga su pričali svi poslanici iz vlasti i opozicije, oko toga je govorila ministar finansija. Nema potrebe da stalno držimo neku temu, naša zaduženost je ispod svih prosjeka. Ne znam šta vas interesuje: kako se zove direktor banke i gdje se banka nalazi? To ne znam-rekao je Minić.

Minić je odbio da otkrije i u koje svrhe će biti potrošeno ovo zaduženje.

-Ne znam tačno, ne znam u ovom momentu. To će biti sve urađeno i biće transparentno. Apsolutno nije problem”, rekao je premijer Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno