Connect with us

Politika

INSTITUCIJE BiH planiraju zapošljavanje više od 2.000 NOVIH RADNIKA?

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj hitnoj sjednici razmatraće budžet za ovu godinu, koji je predložen u iznosu od 1.355.400.000 KM, što je za 40 miliona KM više nego 2023. godine, i ukoliko prođe, pred delegate Doma naroda mogao bi doći već u petak.

Najveći dio budžeta, kao i svih prethodnih godina, otići će na plate, i to 806,3 miliona KM, za nabavku materijala 53,1 milion KM, za tekuće održavanje malo više od 31 milion KM itd.

Osim troškova institucija BiH, koji će iznositi 1,355 milijardi KM, budžetom je planirana i otplata spoljnog duga u ovoj godini u iznosu od 1.430.733.053 KM, što je za 184,7 miliona KM više nego što je bilo u 2023. godini. U ovoj godini Federacija BiH vratiće 939.098.885 miliona KM ili 132 miliona KM više nego godinu ranije, dok će Republika Srpska vratiti 470.536.478 KM ili 60,7 miliona KM više nego godinu ranije.

Kada je pojedinačno riječ o institucijama BiH, kao i prethodnih godina, najviše novca dobiće ubjedljivo Ministarstvo odbrane BiH i to 390,5 miliona KM, a poslije njega Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja će u ovoj godini potrošiti 178,4 miliona KM, dok će Graničnoj policiji pripasti 102,8 miliona KM.

Među “većim” potrošačima je i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA), koja će u tekućoj godini potrošiti 49,4 miliona KM, ali i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja će dobiti 46,1 milion KM.

Institucije BiH u ovoj godini zaposliće 118 osoba i za njih su odobrena sredstva u budžetu za ovu godinu. Međutim, kada je riječ o planovima, u 2024. godini planira se zapošljavanje više od 2.000 ljudi. Budžetom, zapošljavanje je odobreno Parlamentarnoj skupštini BiH i to za 11 radnika, zatim 14 u VSTS-u, deset u Regulatornoj agenciji za komunikacije, te 50 pripravnika u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Odobren je novac i za zapošljavanje deset osoba u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, tri kod Agencije za državnu službu i Kancelariji za reformu javne uprave.

Međutim, ako pogledamo tabelu “zaposlenih u BiH u 2023. godini sa planiranom dinamikom zapošljavanja u 2024. godini”, u ovoj godini biće zaposlena 2.091 osoba više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine.

Recimo, na kraju 2023. godine bilo je zaposleno ukupno 21.505 ljudi, što je za 524 više nego što ih je bilo na polovini te godine, a prema planu broj zaposlenih zaključno sa 31.12.2024. godine biće 23.596 ljudi.

Kada je riječ o dinamici zapošljavanja, u budžetu za ovu godinu navodi se da najviše novih radnika planiraju primiti u 12. mjesecu ove godine i to 1.380, zatim u oktobru ove godine, njih 410, dok u ovom mjesecu planiraju primiti njih 150. Najviše novih radnika planira zaposliti Ministarstvo odbrane, i to njih 811, i to sa 9.202 na 10.013, zatim Granična policija, koja planira zaposliti dodatnih 377 službenika, pa Uprava za indirektno oporezivanje, koja broj zaposlenih planira povećati sa 2.335 na 2.641, dok Ministarstvo spoljnih poslova planira zaposliti 54 nova radnika, čime će broj zaposlenih povećati sa 466 na 520.

Značajnije novo zapošljavanje planiraju i u VSTS i to 22 nova radnika tako da će na kraju 2024. godine imati 106 radnika, umjesto 84, koliko ih je bilo na kraju 2023. godine.

Ministarstvo pravde u ovoj godini planira zapošljavanje čak 57 novih ljudi i u ovoj instituciji, ukoliko se realizuje taj plan, radilo bi njih 227, dok SIPA planira zapošljavanje 54 nova službenika, čime bi broj zaposlenih povećala sa 735 na 789 radnika.

Politika

DODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”

Milorad Dodik rekao je da je njegovu karijeru neće određivati niti američka niti briselska administracija, niti Moskva, niti Beograd, niti bilo ko drugi, već on sam i narod koji ga je birao. – Ja odlučujem o tome i zato imam 63 odsto podrške, a SNSD 38 odsto. Imamo dominantnu većinu i u Vladi i u Narodnoj skupštini sa koalicionim partnerima i nastavljamo da se borimo za Republiku Srpsku – rekao je Dodik. On je istakao da je ustavni predsjednik i da će tek kada se završi proces u Sudu za ljudska prava u Strazburu moći da se govori o njegovom statusu. Dodik je naveo da se ne bori za nešto što nije, da proces nije završen, da postoje vanredni pravni lijekovi i da to jeste politička borba.

– Ana Trišić-Babić je vršilac dužnosti predsjednika Repubike Srpske i potpisuje ukaze, a ja nastavljam da se ponašam u skladu sa Ustavom – rekao je Dodik za “Evronjuz”.

On je istakao da je posljednja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske

ne predstavlja zaokret, već normalnu političku dinamiku i pragmatizam. Dodik je naveo da je po Ustavu izabrani predsjednik, ali da je pragmatičan s obzirom na to da se uz korištenje snage međunarodnog faktora, prije svega Bajdenove administracije u liku Majkla Marfija, Kristijana Šmita, došlo u situaciju da je sve zloupotrebljeno i da se sada pokušava izgurati sila.

– Ana Trišić Babić je moj saradnik i ona je imenovana da ne bih došao u poziciju da moram da potppisujem dokumenta zbog čega bi me ponovo vratili u sud i doveli u poziciju da me ponovo osude. Nisam ni naivan ni glup da bi preko toga tek tako prešao – rekao je Dodik i dodao da je ponosan zato što je izabrani predsjednik Srpske.

On je istakao da neće odustati od politike, niti otići sa političke scene zato što to neko hoće, već kad narod ne bude izabrao njega i njegov tim. Dodik je rekao da ima intenzivne i korektne kontakte sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

– Odnosi između Srbije i Srpske su na najvišem nivou – poručio je Dodik.

On je naveo da sarađuje sa Sjedinjenim Državama, jer je to sada druga Amerika.

Dodik je napomenuo da su Srbi ranije u poimanju Amerike bili “inkarnacija zla” i da Srpska mora da izgradi sasvim novi odnos sa SAD, te da trenutno radi sa ljudima iz nove američke administracije i gradi te nove odnose.

On je naglasio da Amerika ostaje jedna od najvažnijih zemalja. “Pored Rusije, ovdje nema rješenja bez Amerike”, dodao je Dodik.

Dodik je rekao da ima svoj pravac i cilj, a to je Republika Srpska koja je što bolje etablirana.

Dodik: Očekujem drugačiju atmosferu na sjednici Savjeta bezbjednosti

Predsjednik Milorad Dodik rekao je da ne očekuje da će na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, kao i

On smatra da neće biti ugrožena podrška misiji Altea u BiH.

– Naši ruski prijatelji neće staviti veto, zato što smo procijenili da to treba dati, ali mislim da će se razgovarati o tome da se to oroči, da se kaže može još godinu-dvije – naveo je Dodik.

Dodik je rekao da su strah o ugrožavanju mira sijali muslimani, Denis Bećirović i Željko Komšić.

– Oni misle da će te međunarodne snage ratovati za njih. Oni su totalni politički kreteni – dodao je Dodik.

On je podsjetio na nedavnu izjavu Kristijana Šmita da je dolazio u Sarajevo 1991. godine kao posmatrač na referendumu na koji Srbi nisu izašli i da je rekao da je sve u redu.

– I sada da Srbi takve uvažavaju, to zaista nije fer ni ljudski, ni logički, nikako nije fer. Mi ćemo njega ganjati politički, sudski, pokušaćemo da ga tužimo u Njemačkoj, neće ostati miran do kraja života – ići će na sudove, ganjaće ga tužioci – rekao je Dodik za “Euronjuz”.

Dodik je izrazio nadu da će se doći u poziciju da se u nekim zemljama za Šmitom raspiše potjernica

Nastavi čitati

Politika

POČELO NEGODOVANJE POSLODAVACA! Veći minimalac još će podići cijene

Nakon što je donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, ekonomisti i poslodavci upozoravaju da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene proizvoda i usluga, a uvjeravaju da će u nekim firmama doći i do otkaza.

Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta RS da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

“Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić. Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

“Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

“A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

“Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.

Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente. “Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.

I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.

“Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.

Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.

“To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.

“Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.

Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor. Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ, STANIŠIĆ I GOLIĆ okosnica Pokreta „Sigurna Srpska“ u Semberiji, Posavini i Majevici

Politička scena Republike Srpske bogatija je za novi pokret koji nosi ime „Sigurna Srpska“, a koji predvodi predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, zajedno sa Igorom Radojičićem i Dejanom Kojićem.

Okosnicu ovog pokreta u Semberiji, Posavini i Majevici čine trojica istaknutih političara – Slaviša Marković, narodni poslanik iz Bijeljine u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Miloš Stanišić iz Bijeljine i Siniša Golić iz Brčkog.

Njih trojica predstavljaju novu energiju i snagu Pokreta „Sigurna Srpska“ na ovom području, sa jasnom vizijom političkih promjena, odgovornosti i povratka povjerenja građana u institucije.

Pokret ima za cilj da objedini ljude različitih profila i da, kako ističu njegovi osnivači, „ponudi stvarnu alternativu postojećoj vlasti i donese novu političku kulturu zasnovanu na radu, poštenju i konkretnim rezultatima“.

Formiranjem pokreta „Sigurna Srpska“ započet je proces okupljanja širokog fronta koji će, prema najavama, igrati važnu ulogu na predstojećim izborima i predstavljati jednu od ključnih političkih snaga u Republici Srpskoj.

Dešavanja u Bijeljini

Nastavi čitati

Aktuelno