Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).
Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.
Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

(Nezavisne)

– SNSD-ova vlast se pravi luda i zataškava milionske troškove arbitraža, zbog čega narod Republike Srpske i cijele BiH snosi ceh dugogodišnjeg nemara, korupcije i nesposobnosti.
Ovo je rekao Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP, dodajući da smo svjedoci da Republici Srpskoj i BiH prijeti novi finansijski udar – arbitraža indijskog „Mitala“ u iznosu od 700 miliona KM.

„Kamo sreće da je to usamljen slučaj. Već imamo obavezu prema slovenačkom Vijaduktu koja prelazi 80 miliona maraka, a po nekim procjenama može dostići i 108 miliona. Potencijalna odšteta Hrvatskoj elektroprivredi za Gacko ide do 200 miliona maraka. Tu je i najavljeni spor za vjetropark Trusina od preko 200 miliona. Ukupno – preko dvije milijarde maraka arbitražnog rizika. To je pola godišnjeg budžeta Republike Srpske“, rekao je Stanišić.

On je rekao da vlast i dalje zadužuje građane, a da nam njihove loše odluke stižu na naplatu, ali doslovno.

„Moja porodica ima svoje preduzeće, svaki dinar trošimo promišljeno. Nemamo pravo na grešku, jer svaka pogrešna odluka može da ugrozi plate radnika, račune, opstanak. Tako i država treba da se vodi – kao domaćinska kuća. A ne kao mračna pećina iz koje razbojnici samo izvlače“, rekao je Stanišić.

Stanišić je rekao da smo, umjesto što moramo da plaćamo njihove političke promašaje, mogli da izgradimo 600 novih škola, 240 modernih bolnica, 30.000 stanova za mlade, kupimo 6.000 sanitetskih vozila, napravimo hiljadu kilometara novih puteva, dodijelimo godišnje stipendije svim studentima.

„Narod ne dobija ništa — ni puteve, ni bolnice, ni škole — ali zato plaća tuđe ugovore, loše odluke i političko zataškavanje. Potrebna nam je domaćinska vlast koja zna da upravlja, koja ima moralnu i finansijsku odgovornost i koja štiti svaki dinar narodnog novca“, rekao je Stanišić.

(BN)

BiH neće potpisati nikakav ugovor o prihvatu migranata sa bilo kog prostora, jasno je danas poručio predsjednik Republika Srpske Milorad Dodik.

“Za nas je to neprihvatljivo. Bilo nam je jasno kada je došao ministar inostranih poslova Velike Britanije u Sarajevo da je to glavno pitanje. Nikakva podrška Bosni, demokratskim procesima, to je bilo glavno pitanje da osjeti atmosferu”, istakao je Dodik.

On je dodao da su britanskom ministru, kada je boravio u Sarajevu, muslimani rekli da je to ok.
Ako hoće da ih ilegalno naseljavaju u Federaciji BiH, Dodik je rekao da je to njihov problem, ali da u Republici Srpskoj neće moći.

Dodik je podsjetio i da u vrijeme migrantske krize Republika Srpska nije dozvolila da budu parkirani na ovom prostoru.

“Rekli smo da ovdje nisu dobrodošli i obezbijedili im brz prolazak. Nema razloga da mijenjamo naš pristup bez obzira što sad čujemo britanskog premijera koji ne propusti priliku da kaže da bi BiH trebalo da prihvati njihove delinkventne migrante”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Kako je pojasnio, oni bi izabrali dobre i sebi ostavili, a loše, kvazikriminalce i kriminalce izbacivali, pa da se mi njima bavimo, a onda bi stalno govorili kako smo nestabilan prostor.
Dodik je naveo kako je britanski ministar inostranih poslova otišao i na sastanak sa opozicijom iz Republike Srpske gdje je pominjana priča o migrantima, ali da to oni neće da priznaju.

Tada je, dodao je Dodik, britanski ministar rekao da je to glavna politika kojom će se Britanija baviti narednih godina i da BiH vide kao partnera.

Ukazao je da su lideri PDP-a Draško Stanivuković i SDS-a Milan Miličević, koji su sjedili tamo gdje se kaže da za BiH treba da se sprovedu politike ubacivanja migranata iz Velike Britanije, morali reagovati i znati da Republika Srpska participira u odlučivanju u BiH i ako dođu onda se preuzima obaveza i za Srpsku.
“Nisu reagovali. Stvari su se razotkrile onda kada se vjerovatno ministar, što mogu da pretpostavim, vratio u Britaniju i rekao svom premijeru sve je ok, zato je premijer tako jasno rekao `BiH ok`. Nije ok, ja mu poručujem da neće biti”, istakao je predsjednik Srpske.

On smatra da će oni zato još više podržavati opoziciju, koja ćuti o tom pitanju.

“Ali, na svu sreću to ih se ne pita. Neće to moći”, zaključio je Dodik.