Connect with us

Svijet

UKRAJINSKI TENKOVI ušli na teritoriju Rusije! Oglasio se PUTIN!

Rusija je optužila ukrajinske trupe da su prešle granicu u njenu oblast Kursk, što, ako se potvrdi, predstavlja prvi upad te vrste iz Ukrajine i stavlja ovu rusku regiju pod veliki pritisak, koja, uglavnom do sada nije bila pogođena ratom.
Rusko ministarstvo odbrane, ruski istražni komitet i ruski ombudsman za djecu rekli su da su ukrajinske snage pokrenule “masovni napad” u utorak, pokušavajući da probiju rusku odbranu na granicama regije Kursk, koja se nalazi sjeverno od ukrajinske regije Sumi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je navodni upad “provokacijom velikih razmjera”, rekavši da je Kijev “neselektivno pucao iz različitih vrsta oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”.
Ukrajinske vlasti nisu komentarisale ove tvrdnje i CNN ih ne može nezavisno provjeriti.
Ruske vlasti i vojni blogeri rekli su da su ukrajinske snage pokrenule napad kopnom i vazduhom kako bi ušle u Rusiju u blizini grada Sudža, oko deset kilometara od granice.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je oko 300 vojnika, uz podršku tenkova i oklopnih vozila, napalo ruske položaje u blizini sela Nikolajevo-Darino i Olešnja.

Ministarstvo je prvobitno saopštilo da je napad odbijen, ali je ta izjava kasnije ispravljena i kaže da se „neprijatelju nanose gubici“.

Aleksej Smirnov, vršilac dužnosti šefa Kurske oblasti, rekao je u srijedu da je nekoliko hiljada ljudi napustilo područje u posljednja 24 sata.

Nejasno je zašto bi ukrajinske snage pokrenule napad velikih razmjera o kojem govore ruske vlasti.
Ukrajinske trupe našle su se pod povećanim pritiskom duž linije fronta od hiljadu kilometara, dok Moskva nastavlja svoju sporu, upornu ofanzivu, tako da bi to mogao biti pokušaj da se preusmjere ruski resursi. S obzirom na niz negativnih događaja sa fronta, vijesti o uspješnom upadu pomažu Kijevu da podigne moral svojih trupa i civilnog stanovništva.

Ako se potvrdi, napad bi predstavljao veliki razvoj sukoba – čak i ako je njegov neposredni uticaj ograničen.

Iako je i ranije bilo izvještaja o ukrajinskim diverzantskim grupama koje su prešle u Rusiju, nijedna nije izazvala značajnu štetu. Ukrajinska vojska je redovno napadala ciljeve unutar Rusije dronovima i projektilima, ali Kijev nije pokrenuo nijedan zvanični kopneni upad preko granice u dvije i po godine od početka rata punog razmjera.

Institut za proučavanje rata, grupa za praćenje sukoba sa sjedištem u SAD, saopštila je da je geolocirala snimke objavljene 6. avgusta na kojima se vidi oštećena i napuštena oklopna vozila otprilike sedam kilometara sjeverno od granice, ali je rekao da ne može potvrditi da li su ruski ili ukrajinski, prenosi CNN.

Ruske snage su u međuvremenu napredovale prema strateški važnom gradu Pokrovsku u istočnoj Ukrajini, prijeteći vitalnoj ukrajinskoj liniji snabdijevanja. Istovremeno, ruske snage tvrde da su zauzele selo Nju Jork i da se približavaju Toretsku.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno