Tehnologija napreduje svakog dana, a s njom se mijenjaju i naše svakodnevne navike. Pametni uređaji, digitalna rješenja i umjetna inteligencija postupno zamjenjuju alate i predmete koje smo decenijama uzimali zdravo za gotovo. Donosimo pregled stvari koje bi uskoro mogle postati stvar prošlosti.

1. Ključevi
Tradicionalni metalni ključevi sve češće ustupaju mjesto pametnim bravama i biometrijskim sustavima. Prepoznavanje otiska prsta, lica ili korištenje beskontaktnih kartica postaje standard u novim zgradama i vozilima. Sigurnije, brže i jednostavnije – a ključevi polako odlaze u zaborav.

2. Papirnati računi
Digitalni računi postaju sve češći u trgovinama, a uz prednosti poput lakšeg pohranjivanja i pretraživanja, sve manje ima potrebe za tiskanim potvrdama. Osim praktičnosti, prelazak na digitalno doprinosi i zaštiti okoliša.

3. Gotovina i bankovne kartice
Pametni telefoni i satovi s digitalnim novčanicima omogućuju beskontaktno plaćanje gotovo svugdje. Sve više tvrtki prelazi na bezgotovinsko poslovanje, a fizički novac i plastične kartice gube na važnosti.

4. Daljinski upravljači
Pametni televizori danas se mogu kontrolirati mobitelima ili glasom. Potraga za izgubljenim daljinskim postaje nepotrebna jer se uređaji sve više oslanjaju na aplikacije i glasovne asistente.

5. Šifre
Kombinacije slova, brojeva i simbola koje teško pamtimo uskoro će zamijeniti biometrijski sustavi. Otisak prsta, prepoznavanje lica ili čak skeniranje oka nude veću sigurnost i jednostavniju upotrebu.

6. Redovi na aerodromima
Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i biometriji, procesi identifikacije na aerodromima postaju znatno brži. Primjer je zračna luka u Dubaiju, gdje pametni tuneli omogućuju prolazak granične kontrole u samo 15 sekundi – bez vađenja dokumenata.

7. Fiksni telefoni
Još uvijek prisutni u ponekim domovima i uredima, fiksni telefoni gube utrku s mobilnim uređajima. Kako starije generacije nestaju, s njima bi mogao otići i klasični telefonski aparat.

8. Faks uređaji
Iako su već odavno tehnološki zastarjeli, faks uređaji još se povremeno koriste u administraciji. No zahvaljujući e-mailu i digitalnom potpisivanju dokumenata, sve su rjeđi i vjerojatno će uskoro potpuno nestati.

9. Veliki tvrdi diskovi
Pohrana podataka seli se u oblak. Umjesto gigabajta na fizičkim uređajima, sve više korisnika bira cloud usluge koje nude brz, siguran i dostupan pristup s više uređaja – od Netflixa i Spotifya do iClouda i Google Drivea.

U prvih pet mjeseci ove godine BiH nije direktno izvozila oružje i municiju ni u Iran ni u Izrael, što nije iznenađujući podatak, jer ni ne proizvodimo naoružanje koje se može koristiti na toliku udaljenost između zaraćenih zemalja, koje ne graniče jedna sa drugom.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” potvrdili da je vrijednost izvoza namjenske industrije od januara do maja prošle godine iznosila 205.072.492 KM, a u istom periodu ove godine 285.259.770 maraka.

U spomenutom periodu prošle godine, top tri zemlje u koje smo izvozili su bile SAD, Srbija, te Slovačka. Ove godine, tabela je nešto drugačija – na prvom mjestu su i dalje SAD, na drugom je Češka, a na trećem Srbija.

Tržište imamo u nekoliko desetina zemalja širom svijeta i zanimljivo je da su na spisku, primjera radi, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Grenland, Belgija, Burundi, Mongolija, Angola, Kazahstan, Katar, Tajland. Ali – nisu ni Iran ni Izrael, što znači da nisu, direktno, kupovali naše naoružanje, čak ni za civilne potrebe. Za ovaj rat im i ne treba.

“Rat između Izraela i Irana koji se sada vodi, vodi se sa udaljenosti i koriste se dalekometni projektili, balistički ili hipersonični. BiH, tj. FBiH ne proizvodi takve projektile. Izrael i Iran nisu susjedne zemlje, između njih postoji pojas drugih zemalja, tu su Liban, Jordan, Irak, Sirija i tako dalje. Doduše, koriste se i dronovi, ali takve bespilotne letjelice BiH takođe ne proizvodi. U FBiH se proizvode dronovi za civilne potrebe, ne za vojne”, rekao je za “Nezavisne novine” Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar.

On dodaje da Vlada FBiH postavlja nadzorne odbore, pa i uprave preduzeća namjenske proizvodnje čiji je većinski vlasnik, pa na osnovu toga ima informacije o vrsti proizvodnje, količini, izvozu, kao i ostale podatke. Ima tu, međutim, još jedna bitna stavka.

“Što se tiče Izraela, on nije uvozio, ali jesu Amerikanci, koji snabdijevaju oružjem Izrael. Amerikanci su veliki uvoznici oružja iz FBiH. Sad se postavlja pitanje – šta će Amerikancima oružje iz BiH kad imaju svoju ogromnu proizvodnju. Ali oni to daju zemljama koje žele da podrže, a jedna od tih zemalja je i Izrael. Govorim o pješadijskom oružju”, naveo je Kozar.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, kada je riječ o namjenskoj industriji, izvoz je znatno porastao, sa 408,1 milion KM u 2023. na 561,5 miliona KM u 2024. Ove cifre su posebno značajne ako ih uporedimo sa, recimo, 2013. godinom, kada je izvoz iznosio tek 81.219.708 KM.

Komentarišući rezultate postignute u prošloj godini, iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da je rast izvoza iz BiH dio šireg globalnog trenda povećanja potrošnje na odbranu zbog rata u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i povećane nesigurnosti u Aziji.

“SAD su ostale glavni kupac bosanskohercegovačke vojne opreme, te je izvoz porastao sa 104,5 miliona KM na 136,4 miliona KM u 2024.”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako dodaju, evropske zemlje (Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka, Poljska) sve više učestvuju u kupovini bh. vojne opreme, što ukazuje na povećanu potražnju u NATO i EU tržištima.

“Bliski istok ostaje važan (Saudijska Arabija, Irak, Egipat), ali su neke arapske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispale iz liste najvećih kupaca. Azijsko tržište raste – Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su novi igrači u izvozu”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH za “Nezavisne novine”.

Kada je uvoz u BiH u pitanju, najviše se uvozi barut (52,7 odsto), što znači da BiH nije samoodrživa u ključnim komponentama za proizvodnju municije.

“Municija i eksplozivi čine značajan dio uvoza, što ukazuje na povećane potrebe domaćih institucija, vojske i policije, ili na reizvoz nakon dorade”, pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Najviše se, dodaju, uvozi iz Srbije (41,59 odsto) i Hrvatske (18,54 odsto), što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. Kako naglašavaju, porast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe.

“Bh. namjenska industrija bilježi snažan rast izvoza, ali se povećava i uvoz sirovina. Očekuje se da će ovaj sektor nastaviti rasti ako se održe globalne vojne napetosti i povećana potražnja za municijom i eksplozivima”, naglasili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Na sjevernoj Zemljinoj hemisferi danas je počelo ljeto

U isto vrijeme, u 4.42 časa po srednjoevropskom vremenu, za stanovnike južne polulopte počela je zima.

Na dan početka ljeta obdanica je najduža, noć najkraća, a sunce pravi svoj najveći dnevni luk iznad horizonta.

Izlazi na sjeveroistoku, na jugu dostiže najveću dnevnu visinu tokom godine, a zalazi na sjeverozapadu.

Dug dan i položaj Sunca utiču na to da sunčevo zračenje bude jače, pa će UV indeks ovih dana biti veoma visok.

Ljeto završava 22. septembra u 18.19 časova.