Connect with us

Politika

ZA PREDSJEDNIKE BIRAČKIH ODBORA biće imenovani i kandidati političkih partija

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine priznala je da ima problema sa imenovanjem predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, i da će vrlo vjerovatno na te funkcije imenovati i one koji dolaze iz političkih partija, a što je zabranjeno Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

“Imamo situaciju da nemamo dovoljno predsjednika i zamjenika predsjednika, i u tom smislu smo tražili pomoć opštinskih izbornih komisija da nam daju svoje prijedloge, iz svojih ranijih rezervnih sastava, osoba koje nisu iz političkih stranaka, a koje se nisu prijavile za predsjednike. Ako ne dobijemo tu strukturu, bićemo prinuđeni da imenujemo osobe koje dolaze na prijedlog politike kako bismo završili proces imenovanja i imali operativne biračke odbore”, rekla je na juče održanoj sjednici CIK-a Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.

CIK je juče odbio šest prigovora na ranije odluke o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, iako je i više nego jasno bilo da ima elemenata da se o njima razgovara, jer su prijave sadržavale i dokaze da se radi o osobama koje imaju veze sa političkim partijama.

“Zbilja ima elemenata, ali prijave su došle sa mjesec zakašnjenja. Za neke osobe postoje dokazi da imaju jaku spregu sa političkim strankama. Treninzi su već u toku, kasnimo već sa planovima i rokovima i moramo imati ljude na raspolaganju, i većina njih će biti imenovana”, kazao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Podsjećanja radi, birački odbori su još ranije ocijenjeni kao najslabija karika izbornog procesa i jedan od načina da se unaprijedi njihov rad bilo je da se političke partije eliminišu iz postupka izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

To je urađeno nametanjem Izbornog zakona BiH kojim je predviđeno da predsjednike i zamjenike predsjednika po osnovu raspisanog konkursa imenuje CIK, a ne lokalne izborne komisije, kako je ranije bilo.

Takođe, Izbornim zakonom BiH predviđeno je i da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora koje imenuje CIK ne smiju biti članovi političkih partija, niti smiju biti povezani sa njima.

S obzirom na to da u BiH ima oko pet hiljada biračkih mjesta na lokalnim izborima, odmah nakon nametanja Izbornog zakona BiH, članovi lokalnih izbornih administracija rekli su da CIK neće uspjeti imenovati deset hiljada ljudi koji nisu povezani sa političkim partijama, a što se na kraju ispostavilo kao tačno.

Na prvi konkurs koji je raspisao CIK nije se prijavio dovoljan broj kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, a poslije toga raspisan je i drugi konkurs na kojem, takođe, nije bilo dovoljno kandidata.

Osim toga, CIK je na ranijim sjednicama neke članove koje su stavili na spisak za imenovanje uklonio, upravo zbog povezanosti sa političkim partijama.

“Ne možemo pustiti u nedogled ovaj postupak. Rok za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bio je 22. avgust, a mi smo skoro u polovini septembra, a proces nije završen. I dalje stižu sumnje, osnovane ili neosnovane, i ovaj posao ne može trajati u nedogled. To je posao koji se ove sedmice mora završiti kako bi se pristupilo intenzivnim treninzima”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine juče su rekli i da svi oni koji budu imenovani, bilo da se radi o predsjednicima, zamjenicima ili članovima biračkih odbora, moraju raditi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kako je istaknuto na samoj sjednici, za koga se dokaže da je kršio Izborni zakon, i koji se na sam dan izbora ponašao neprofesionalno, biće zamijenjen taj isti dan.

Related Topics:

Politika

RB UVODI MJERE ŠTEDNJE: Manje plate upravi, bez službenih vozila i kartica

Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske najavila je naplatu potraživanja bez obzira na pritiske, kao i racionalizaciju troškova na nivou Uprave Banke.

Kako su naveli, IRB usmjeriće sve kapacitete na intenzivnu i pravno utemeljenu naplatu potraživanja, bez selektivnog pristupa i bilo kakvog kompromisa.

Ova odluka biće realizovana bez osvrtanja na bilo koji pritisak dužnika, ukoliko je postojao u prethodnom periodu, istakli su iz IRB-a i dodali da Banka u prethodnom periodu nije u potpunosti koristila sve pravne mehanizme u postupcima naplate dospjelih potraživanja.

“Paralelno s tim, u fokusu će biti redefinisanje i modernizacija kreditnih linija, koje će biti jasno usmjerene prema potrebama stanovništva i sektora mikro biznisa”, poručili su iz Banke.

Na sjednici, kojom je predsjedavao, vršilac dužnosti direktora IRB-a Boris Knežević, konstatovano je da unutar Banke postoji prostor za optimizaciju organizacione strukture s ciljem efikasnijeg korišćenja postojećih kadrovskih potencijala i unapređenja uslova rada, kojim su do kraja godine moguće uštede oko 500.000 KM.

“Mjere racionalizacije dostavljene su Nadzornom odboru IRB-a na razmatranje i usvajanje. Procijenjena ušteda po osnovu ovih mjera iznosi oko 500.000 KM do kraja tekuće godine, odnosno približno 1.000.000 KM u 2026. godini”, precizirali su iz IRB-a.

U tom kontekstu, Knežević je pokrenuo inicijativu za racionalizaciju troškova na nivou Uprave Banke, kroz umanjenje plata direktora i članova Uprave za 20 odsto, ukidanje prava na korišćenje službenog vozila 24 časa, ukidanje svih troškova mobilne telefonije za članove Uprave.

“Biće ukinute sve naknade za članstvo u komisijama koje su imali članovi Uprave, korišćenje poslovnih kartica od strane članova Uprave, kao i troškovi po osnovu sponzorstava i donacija na nivou cjelokupne Banke”, ističe se u saopšteu.

Navedene mjere isključivo se odnose na Upravu Banke, a svi ostali nivoi upravljanja i zaposleni neće biti predmet bilo kakvih korekcija, budući da su njihova primanja i troškovi poslovanja već usklađeni sa realnim i održivim standardima.

Iz IRB-a su naglasili da ostaju posvećeni principima odgovornog upravljanja, transparentnosti i efikasnosti s ciljem da Banka postane moderna i razvojno orijentisana institucija u službi građana i privrede Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

AMIDŽIĆ O “VIADUKTU”: Račun koji su nam poslali otvoren na Kanalskim ostrvima

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je račun koji je dostavljen BiH radi isplate duga slovenačkom “Viaductu” otvoren na Kanalskim ostrvima.

“Nije moguće uplatiti sredstva na račun koji su dostavili advokati”, rekao je Amidžić.

Vlasnička struktura same firme kojoj bi se to uplatilo je, kako je dodao, dosta kompleksna.

“Ovdje sigurno niti su čista niti su normalna posla”, rekao je Amidžić.

Dodao je da je poznato da se dug može ustupiti ili prodati, ali nema informacija da se to u konkretnom slučaju desilo.

“Taman da je prodat, zar mi u BiH nemamo pravo da znamo kako će se ta sredstva dijeliti, tih 110 miliona maraka”, rekao je Amidžić.

Vlasnik te firme na Kanalskim ostrvima, dodaje Amidžić, ima još takvih 40 firmi.

“Kada je u pitanju BiH, vrijeme je da stane arbitražni turizam”, poručio je Amidžić.

Inače, Kanalska ostrva ili Normanska ostrva su grupa ostrva u kanalu Lamanš, ispred obale francuskog departmana Manš.

Nastavi čitati

Politika

VUKANOVIĆ UPITAO: Stevandiću, kako je bilo u Sarajevu?

Vukanović je, očigledno, aludirao na “iznenadno” Stevandićevo pojavljivanje pred Tužilaštvom BiH.

Stevandiću, kako je bilo u Sarajevu, povikao je narodni poslanik Liste za red i pravdu Nebojša Vukanović, koji se sinoć u 22,30 iznebuha pojavio u sali Narodne skupštine Republike Srpske, tokom glasanja.

Vukanović je, očigledno, aludirao na “iznenadno” Stevandićevo pojavljivanje pred Tužilaštvom BiH, koje ga tereti za “udruživanje radi rušenja ustavnog poretka BiH”, nakon čega je Sud BiH i njemu, kao i Miloradu Dodiku i Radovanu Viškoviću, ukinuo pritvor.

Stevandić je u Sarajevo putovao tokom 15. redovne sjednice Narodne skupštine RS.

Prethodno, Stevandić je prije početka zasjedanja isključio Vukanovića do kraja sjednice, navodno, zbog nedoličnog ponašanja lidera opozicione List za pravdu i red tokom skupštinskog kolegijuma .

Vukanović je sinoć banuo na sjednicu tražeći da glasa, jer smatra da mu niko, pa ni predsjednik NS RS, ne može uskratiti to pravo.

Stevandić se nije složio s tim, pa je, pozivajući se na Ustav RS i Poslovnik o radu Narodne skupštine RS, ustvrdio da Vukanović ne može glasati.

– Dok ja ne udarim čekićem, sjednica traje, a Vukanović je udaljen sa sjednice – rekao je Stevandić.

Vukanovića je iz skupštinske sale “otpratilo” obezbjeđenje.

Interesantno je da je nekoliko trenutaka nakon ovog incidenta prekinut prenos skupštinskog zasjedanja na RTRS, da bi se nekoliko minuta kasnije slika iz Skupštine ponovo pojavila na ekranu.

I da je glasao, Vukanović ne bi promijenio odluke Narodne skupštine RS, koje je, očekivano, krojila skupštinska većina na čelu sa SNSD.

Sve su odluke bile očekivane, a jedna od interesantnijih je odbijanje Zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu, poznatijeg kao “zakon o Prointeru”.

Još jedna građanska inicijativa je doživjela neuspjeh. Naime, Narodna skupština RS je po drugi put odbila da zabrani rudarenje litijuma na Majevici.

Nastavi čitati

Aktuelno