Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine priznala je da ima problema sa imenovanjem predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, i da će vrlo vjerovatno na te funkcije imenovati i one koji dolaze iz političkih partija, a što je zabranjeno Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

“Imamo situaciju da nemamo dovoljno predsjednika i zamjenika predsjednika, i u tom smislu smo tražili pomoć opštinskih izbornih komisija da nam daju svoje prijedloge, iz svojih ranijih rezervnih sastava, osoba koje nisu iz političkih stranaka, a koje se nisu prijavile za predsjednike. Ako ne dobijemo tu strukturu, bićemo prinuđeni da imenujemo osobe koje dolaze na prijedlog politike kako bismo završili proces imenovanja i imali operativne biračke odbore”, rekla je na juče održanoj sjednici CIK-a Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.

CIK je juče odbio šest prigovora na ranije odluke o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, iako je i više nego jasno bilo da ima elemenata da se o njima razgovara, jer su prijave sadržavale i dokaze da se radi o osobama koje imaju veze sa političkim partijama.

“Zbilja ima elemenata, ali prijave su došle sa mjesec zakašnjenja. Za neke osobe postoje dokazi da imaju jaku spregu sa političkim strankama. Treninzi su već u toku, kasnimo već sa planovima i rokovima i moramo imati ljude na raspolaganju, i većina njih će biti imenovana”, kazao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Podsjećanja radi, birački odbori su još ranije ocijenjeni kao najslabija karika izbornog procesa i jedan od načina da se unaprijedi njihov rad bilo je da se političke partije eliminišu iz postupka izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

To je urađeno nametanjem Izbornog zakona BiH kojim je predviđeno da predsjednike i zamjenike predsjednika po osnovu raspisanog konkursa imenuje CIK, a ne lokalne izborne komisije, kako je ranije bilo.

Takođe, Izbornim zakonom BiH predviđeno je i da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora koje imenuje CIK ne smiju biti članovi političkih partija, niti smiju biti povezani sa njima.

S obzirom na to da u BiH ima oko pet hiljada biračkih mjesta na lokalnim izborima, odmah nakon nametanja Izbornog zakona BiH, članovi lokalnih izbornih administracija rekli su da CIK neće uspjeti imenovati deset hiljada ljudi koji nisu povezani sa političkim partijama, a što se na kraju ispostavilo kao tačno.

Na prvi konkurs koji je raspisao CIK nije se prijavio dovoljan broj kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, a poslije toga raspisan je i drugi konkurs na kojem, takođe, nije bilo dovoljno kandidata.

Osim toga, CIK je na ranijim sjednicama neke članove koje su stavili na spisak za imenovanje uklonio, upravo zbog povezanosti sa političkim partijama.

“Ne možemo pustiti u nedogled ovaj postupak. Rok za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bio je 22. avgust, a mi smo skoro u polovini septembra, a proces nije završen. I dalje stižu sumnje, osnovane ili neosnovane, i ovaj posao ne može trajati u nedogled. To je posao koji se ove sedmice mora završiti kako bi se pristupilo intenzivnim treninzima”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine juče su rekli i da svi oni koji budu imenovani, bilo da se radi o predsjednicima, zamjenicima ili članovima biračkih odbora, moraju raditi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kako je istaknuto na samoj sjednici, za koga se dokaže da je kršio Izborni zakon, i koji se na sam dan izbora ponašao neprofesionalno, biće zamijenjen taj isti dan.