Connect with us

Svijet

ZNATE LI DA POSTOJI DRŽAVA koja je na novčanicu stavila Tita, a TO NIJE JUGOSLAVIJA

U nekadašnjoj Jugoslaviji u opticaju je bila samo jedna novčanica s likom Josipa Broza Tita.

Riječ je o novčanici od 5000 dinara iz daleke 1985. godine. Oni malo stariji sjećaju se toga, ali teško će znati da je osim SFRJ još jedna zemlja imala lik Tita na svojim novčanicama, piše Bizportal.rs.

Poseban kuriozitet jest da je ova država novčanicu s likom maršala imala u opticaju čak i prije nego što je SFR Jugoslavija počela koristiti lik Josipa Broza na apoenima od 5000 dinara.

Misteriozna država zove se Republika Gvineja. Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je sili. Ta riječ na njihovom jeziku znači – slon.

“Na svoju najveću novčanicu od 500 silija 1980. godine centralna banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”, kazao je na svom YouTube kanalu numizmatičar Zlatko Višćević.

Bila je u opticaju nekih pet godina, sve do 1985. Ova novčanica nije posebno značajna u svijetu numizmatike, no istorijski je zanimljivo da su se u ovoj zapadnoafričkoj zemlji odlučili baš Tita staviti na državni novac.

“Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu. Jako je neobično to da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Evropljanina i bijelca”, objašnjava Višćević.

Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su i drugi strani političari: marokanski kralj Mohamed V, bivši predsjednik Gane Frensis Kvame Nkrumah, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patris Lumumba i drugi… “Tema ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova na kojoj je lik Tita, je antikolonijalizam i antiimperijalizam. Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja. Tito je postavljen na ovu novčanicu u periodu u kojem je Republika Gvineja bila deo Pokreta nesvrstanih, a baš Tito je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta”, objašnjava Viščević.

Novac osim svoje očigledne, monetarne, ima i propagandnu ulogu u svakom društvu. Osim što novcem plaćamo sve što nam je potrebno za život, on ima i političko-propagandnu ulogu, tako se novcem može poslati određena poruka javnosti.

“Obično su izdavači novca banke, iza kojih stoji država, tako da su na novčanicama prikazani oni motivi i sadržaji za koje država želi da ih vide njeni građani. Kada se na novac stavljaju ljudi, onda se u pravilu radi o vladarima te zemlje, značajnim osobama iz istorije, političarima, naučnicima, piscima, umjetnicima i sl.”, objašnjava numizmatičar Zlatko Višćević u svom prilogu.

SFRJ je tek krajem 1985. odlučila na jednu novčanicu postaviti lik Josipa Broza Tita, i to onu od 5000 dinara, koja je u to vrijeme bila najvrijednija. Na licu joj je bio lik Tita, a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi su imali zadatak da pozovu na jedinstvo zemlje koja je već uveliko počela pucati po šavovima.

Related Topics:

Svijet

SVIJET GUBI ŠUME BRŽE NEGO IKAD: Na svakih 18 minuta nestaju površine od oko 18 fudbalskih terena!

U 2024. godini svijet je zabilježio rekordne gubitke šuma, s gubicima od 6,7 miliona hektara primarnih tropskih šuma, što je dvostruko više nego prethodne godine.

Ovaj dramatičan porast izazvan je klimatskim promjenama, dok su požari, koji su uništili pet puta više šuma nego u 2023. godini, postali glavni uzrok.

Prema novim podacima GLAD laboratorije Univerziteta Merilend, objavljenim putem platforme Global Forest Watch Svjetskog instituta za resurse (WRI), samo gubitak primarnih tropskih šuma dostigao je 6,7 miliona hektara prošle godine – što je dvostruko više nego u 2023. i površina gotovo jednaka veličini Paname.

To znači da je svijet gubio oko 18 fudbalskih terena svakih 18 minuta.

Po prvi put otkako se vode evidencije, požari, a ne poljoprivreda, bili su glavni uzrok gubitka šuma, odgovorni za skoro polovinu ukupne štete. Samo u 2024. godini požari su uništili pet puta više tropskih šuma nego prethodne godine. Posebno je teško pogođena Latinska Amerika.

Ukupno, ovi požari su proizveli 4,1 gigatonu emisija gasova sa efektom staklene bašte — što je više nego četiri puta više od ukupnih emisija iz vazdušnog saobraćaja u 2023. godini.

“Ovakav nivo gubitka šuma ne liči ni na šta što smo vidjeli u više od 20 godina prikupljanja podataka”, izjavila je Elizabet Goldman, suosnivačica platforme Global Forest Watch pri Svjetskom institutu za resurse (WRI).

Kako je kazala, ovo je globalno crveno upozorenje – zajednički poziv na akciju za svaku zemlju, svaku kompaniju i svakog pojedinca kome je stalo do života na planeti.

“Naše ekonomije, naše zajednice, naše zdravlje – ništa od toga ne može opstati bez šuma”, istakla je ona.

Ekstremni vremenski uslovi pogoršali požare u tropskim šumama 2024. godine
Iako su šumski požari prirodna pojava u nekim ekosistemima, u tropskim predjelima oni su uglavnom izazvani ljudskim djelovanjem, najčešće se namjerno pale radi krčenja zemljišta za poljoprivredu ili širenja obradivih površina.

Prema izvještaju Global Forest Watch-a, 2024. godina je bila najtoplija do sada zabilježena, obilježena ekstremnim vremenskim uslovima poput raširene suše, koju su dodatno pogoršale klimatske promjene i fenomen El Ninjo.

Neke zemlje, naročito u Latinskoj Americi, pretrpjele su najgoru sušu u istoriji, što je dodatno pogoršalo intenzitet i nekontrolisanost požara u mnogim dijelovima svijeta.

Iako pojedine šume mogu da se oporave nakon požara, sve jači pritisak zbog pretvaranja zemljišta u poljoprivredne površine, uz klimatske promjene, ozbiljno otežava regeneraciju šumskih ekosistema. Ovakve okolnosti stvaraju zatvoren krug u kome je vjerovatnoća budućih požara sve veća.

Koje zemlje su izgubile najviše šuma u 2024. godini?
Prema podacima, Brazil je izgubio najveće površine tropskih šuma u 2024. godini, a to čini čak 42% ukupnog globalnog gubitka tropskih primarnih šuma.

Požari, koji su bili podstaknuti najtežom sušom u istoriji zemlje, odgovorni su za 66% ukupnog gubitka šuma u Brazilu. Ostali faktori, kao što su uzgoj soje i stoke, porasli su za 13%, ali su i dalje ispod nivoa koji je viđen u ranijim decenijama.

“Brazil je postigao napredak pod predsjednikom Lulom, ali prijetnja po šume i dalje ostaje ozbiljna“, upozorava Marijana Oliveira, direktorka programa za šume i korišćenje zemljišta pri WRI Brasil.

Nastavi čitati

Svijet

HAKER RAZOTKRIO AMERIČKE ZVANIČNIKE! Bijela kuća, diplomatija i Tajna služba na udaru!

Haker koji je ranije ovog meseca upao u komunikacionu platformu TeleMessage, koju je koristio bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Valtz, došao je do poruka šireg kruga visokih američkih zvaničnika, prenosi Reuters.

U curenju podataka koje je dobavila američka neprofitna organizacija Distributed Denial of Secrets, identifikovano je više od 60 korisnika iz različitih vladinih institucija. Među njima su osobe zadužene za vanredne situacije, carinski službenici, pripadnici američkog diplomatskog osoblja, najmanje jedan zaposleni Bijele kuće i član Tajne službe.

Arhiva sadrži prepisku preko TeleMessage-a – aplikacije koja koristi verzije poznatih platformi poput Signala, ali ih arhivira u skladu s pravilima američke vlade. U javnosti je ovaj servis postao poznat nakon što se pojavila fotografija Valtza kako koristi aplikaciju tokom sastanka kabineta predsjednika Donalda Trampa.

Reuters je izvršio ograničenu reviziju i nije pronašao eksplicitno povjerljive poruke, niti sadržaj koji bi se direktno povezivao sa Valtzom ili drugim članovima kabineta. Međutim, pojedini razgovori odnose se na planiranje putovanja visokih zvaničnika, uključujući posjete Vatikanu i Jordanu.
TeleMessage je suspendovan 5. maja „iz predostrožnosti“, nakon što je otkriveno curenje. Iako sam sadržaj poruka nije bio posebno osjetljiv, stručnjaci upozoravaju da je količina metapodataka, ko, kada, s kim i o čemu komunicira, izuzetno vrijedna sa kontraobavještajnog aspekta.

–Čak i bez samog sadržaja, ovo je obavještajni materijal najvišeg nivoa – izjavio je Džejk Vilijams, bivši sajber bezbednosni stručnjak NSA.

Valtz je već bio u centru skandala kada je greškom dodao poznatog novinara u Signal grupu u kojoj su članovi Trampove administracije u realnom vremenu raspravljali o vazdušnim napadima na Jemen.

Nedugo zatim, smijenjen je s funkcije, ali nije napustio administraciju. Tramp je kasnije izjavio da ga planira nominovati za sljedećeg ambasadora SAD pri Ujedinjenim nacijama.

Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

TERORISTIČKI NAPAD U VAŠINGTONU: Ubijeni zaposleni u ambasadi Izraela, hitno se oglasio Tramp

Muškarac i žena zaposleni u izraelskoj ambasadi ubijeni su iz vatrenog oružja u blizini muzeja u Vašingtonu.

Dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi u Vašingtonu ubijeno je u pucnjavi tokom događaja u Muzeju jevrejske baštine.

Muškarac i žena su ubijeni iz vatrenog oružja u blizini muzeja, saopštila je kancelarija FBI-ja i kancelarija američkog tužioca.

Oglasio se Donald Tramp
Tramp je ubrzo nakon toga objavio poruku saučešća porodicama poginulog para na društvenoj mreži “Truth Social”.

“Ova užasna ubistva u Vašingtonu, očigledno motivisana antisemitizmom, moraju odmah da prestanu! Mržnja i radikalizam nemaju mjesta u SAD. Saučešće porodicama žrtava. Tužno je što se ovakve stvari uopšte dešavaju! Neka vas Bog sve blagoslovi”, napisao je predsjednik na Truth Social-u.

Nastavi čitati

Aktuelno