Connect with us

Društvo

SVE VIŠE SLUČAJEVA: Djeca “plavi telefon” pozivaju zbog depresije i suicidalnih misli

Prilikom zvanja nije potrebno ostavljati lične podatke.

Djeca i mladi najčešće pozivaju savjetodavnu liniju “plavi telefon” kako bi razgovarali o strahu, anksioznosti, depresiji te suicidalnim mislima.

– Za pomoć i podršku nam se najčešće obraćaju djeca i mladi uzrasta od 14 do 19 godina, a javljaju se kako bi razgovarali o problemima s mentalnim zdravljem, pri čemu su i dalje najzastupljenije teme strah i anksioznost, depresija te suicidalne misli i ideje – istakla je Maja Kovačević, koordinatorka “plavog telefona”, za “Nezavisne“.

Pored mentalnog zdravlja, česta tema razgovora, kako kaže, su nasilje i zlostavljanje, pri čemu je najzastupljenije nasilje u porodici i nasilje putem interneta.

– Isto tako, djeca i mladi često se obraćaju kako bi razgovarali o odnosu s roditeljima, o partnerskim odnosima, kao i o poteškoćama na koje nailaze u prijateljskim odnosima. Takođe, često su nas pozivali i roditelji kako bi razgovarali o poteškoćama s kojima se njihova djeca suočavaju, kao što je anksioznost, vršnjačko nasilje te kako bi se informisali o praksama vaspitanja djece – kazala je ona.

Savjetnici “plavog telefona” odgovorili su na 4.800 poziva i 1.460 upita putem elektronskog savjetovanja, u prvih osam mjeseci 2024. godine. Važan podatak jeste i to da su nadležnim institucijama, policijskim upravama, centrima za socijalni rad i ombudsmanima za dječja prava proslijeđene ukupno 42 prijave sumnji na nasilje i suicid kojima je obuhvaćena 51 osoba.

– Takođe, važno je napomenuti da u 2024. godini nije odgovoreno na 3.400 poziva koji su bili nakon radnog vremena ‘plavog telefona’, što bi značilo da svaki mjesec imamo oko 400-500 propuštenih poziva – istakla je Kovačevićeva.

Sa druge strane, kako kaže, u toku 2023. godine, savjetnici “plavog telefona” su odgovorili na ukupno 14.978 poziva i 2.933 upita putem e-savjetovanja, dok je nadležnim institucijama proslijeđeno 56 prijava sumnji na nasilje i suicid kojima je obuhvaćeno 26 djevojčica, 22 dječaka, 30 žena i četiri muškarca.

– Kada je u pitanju povećanje ili smanjenje broja razgovora početkom tmurnih dana, za sada nisu primjetne nikakve promjene u broju razgovora – zaključila je ona.

Uslugu ‘plavi telefon’ pokrenulo je Udruženje “Nova generacija” iz Banjaluke 2013. godine.

– Do danas je zaprimljeno preko 66.700 poziva, preko 7.900 upita putem chat savjetovanja te je nadležnim institucijama upućeno preko 250 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama – istakli su iz “plavog telefona”.

Prilikom zvanja, kako dodaju, nije potrebno ostavljati lične podatke, a zahvaljujući saradnji s kompanijom “M:tel”, svi pozivi su besplatni, bez obzira na mrežu iz koje osobe pozivaju.

Takođe, važno je naglasiti da su sve aktivnosti “plavog telefona” podržane te da se sprovede u saradnji s UNICEF-om u Bosni i Hercegovini.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno