Connect with us

Društvo

EU se po niskim cijenama RJEŠAVA ZAMRZNUTOG MESA i šalje ga u BiH

Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.

Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.

“Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi”, kaže Maljčić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.

“Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo”, kazao je Marinković.

Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.

“Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu”, kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.

“Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju”, kazao je Marinković.

Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.

“Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje”, kazao je Marinković.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za “Nezavisne novine” da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.

“Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba”, kazao je Banjac.

Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.

“Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite”, kazao je Gavran.

Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa “od pašnjaka do trpeze”.

“U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača”, kazao je Gavran.

Related Topics:

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI U BiH! Preko 309.000 ljudi bez posla – evo ko najviše čeka na birou!

Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju jula bilo je 309.531 lice, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 4.031 lice ili za 1,32 odsto.

U odnosu na isti mjesec 2025. godine taj broj je manji za 15.440 lica ili 3,56 odsto.

Nezaposlenost u Brčko distriktu smanjila se za 88 osoba ili 0,78 odsto, dok se povećala u Federaciji BiH za 4.032 lica ili 1,64 odsto, a u Republici Srpskoj za 87 osoba ili 0,18 odsto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Na evidencijama u julu bilo je najviše kvalifikovanih radnika – 96.753 ili 31,26 odsto od ukupnog broja, slijede lica sa srednjom stručnom spremom, njih 88.773 ili 28,68 odsto, te nekvalifikovane osobe 88.060 ili 28,45 odsto.

Posao su tražila i 26.854 lica sa visokom stručnom spremom ili 8,68 odsto od ukupnog broja, 4.776 ili 1,54 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 3.792 ili 1,23 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 523 ili 0,17 odsto su visokokvalifikovani radnici.

Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u julu novoprijavljenih osoba koja traže posao bilo je 15.132.

U julu je 11.147 lica brisano sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih ih je 5.848 zaposleno.

Istovremeno je za 10.094 osobe prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.032 nova radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u junu broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 855.269, što je više za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA ĆE SE DESITI? Nova pravila EU mogla bi izazvati snažan rast cijena hrane

Evropska komisija razmatra proširenje ograničenja za najopasnije pesticide, koji su zbog zdravstvenih i ekoloških razloga zabranjeni u EU, i na uvezenu hranu, ali analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) upozorava da bi u najnepovoljnijem scenariju poljoprivredni uvoz mogao pasti čak 41 odsto.

U slučaju da proizvođači izvan EU ne prilagode proizvodnju novim pravilima, cijena kafe mogla bi porasti čak 332 odsto, sojine sačme 105, a citrusnog voća 85 odsto, dok bi skuplja stočna hrana mogla smanjiti proizvodnju svinjetine u EU za 5.8, a živinskog mesa za 5.4 odsto.

Međutim, JRC procjenjuje da bi, ukoliko se proizvođači iz trećih zemalja prilagode evropskim zahtjevima, pad uvoza mogao biti ograničen na oko osam odsto, uz rast cijena kafe od približno šest odsto, citrusa 5.6 i sojine sačme dva odsto, dok bi u najpovoljnijem scenariju uvoz pao svega 0.4 odsto, a poskupljenja ostala ispod jedan odsto.

Prilagođavanje proizvodnje neće biti jeftino

Analiza je posebno razmatrala ograničenja povezana sa fungicidom ciprokonazolom i zaključila da postoje alternative, ali bi njihova primjena mogla povećati troškove proizvodnje za 20 do 40 odsto, dok bi među proizvodima koje bi EU najteže mogla nadomjestiti sopstvenom proizvodnjom bile smokve, bademi, lješnici i pasulj.

JRC naglašava da njegova studija nije potpuna procjena uticaja kakva bi bila potrebna prije uvođenja novih pravila, a zaključak je da Brisel prije konačne odluke mora utvrditi mogu li se strani izvoznici prilagoditi, koliko bi ih to koštalo i odakle bi EU mogla obezbijediti alternativne količine hrane, jer bi u suprotnom najveći ceh mogli platiti evropski potrošači i stočari, navodi ie.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno uz sunčane periode, povremeno kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa na jvišom temperaturom do 34 stepena Celzijusova.

Na istoku i jugu zadržaće se toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Od sredine dana uz jači razvoj oblačnosti biće povremeno kiše i pljuskova, a lokalno je moguća pojava grada i jakog vjetra.

Na zapadu i sjeveru veći dio dana biće oblačno i osjetno svježije, povremeno uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na istoku i jugu jugozapadni. U zoni pljuskova mogući su jaki udari vjetra.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 12 do 18, a maksimalna od 20 na zapadu i u višim predjelima do 34 stepena Celzijusova na istoku i jugu.

Nastavi čitati

Aktuelno