I dok njene pristalice smatraju da slučaj predstavlja rušenje demokratskih sloboda, kritičari su odahnuli što je prevagnula nezavisnost sudstva.

Prošlog vikenda su ankete predvidjele da je desničarka Marin Le Pen favorit na predsjedničkim izborima koji treba da se održe 2027. godine, sa 37 odsto podrške što je za 22 poena više u odnosu na 2022. i za 10 poena više u poređenju sa bilo kojim drugim kandidatom.

Međutim, usljedila je presuda francuskog suda kojom je liderki Nacionalnog okupljanja zabranjeno da se kandiduje na predstojećim izborima, odnosno da se bavi politikom u narednih pet godina, zbog pronevjere evropskih fondova.

Iako Le Penova planira da uloži žalbu, to vjerovatno neće ništa promijeniti.

I dok njene pristalice smatraju da slučaj predstavlja rušenje demokratskih sloboda, kritičari su odahnuli što je prevagnula nezavisnost sudstva.

“Bili smo veoma iznenađeni u Francuskoj jer je vrlo retko da političar zaista bude osuđen”, rekao je pozorišni producent Baptist Kolin (29) iz Liona za Al Džaziru.

Posljednjih godina Nacionalno okupljanje dobija na popularnosti širom zemlje.

“Nadam se da će ljudi razumjeti ovu presudu. Na kraju, stvar je vrlo jednostavna – radi se o zloupotrebi fondova. Mislim da su sudije bile prilično nepristrasne. Ukoliko zavučete ruku u torbu, očekivano je da ćete biti kažnjeni”, poručio je Francuz.

Krajnja desnica se odmah pobunila.

Žordan Bardela (29), politički sin Le Penove, odluku suda je nazvao “demokratskim skandalom”.

“Ovo je učinjeno namjerno, ovo je državni udar. Izbiće kulturološka bitka između krajnje desnice koja smatra da je presuda užasna i svih ostalih koji misle da je sve potpuno normalno”, poručio je.

Ovaj slučaj bi Francusku mogao da gurne u još veći politički haos ukoliko desnica uspješno presudu iskoristi u svoju korist.

“Postoji mogućnost da će je svi posmatrati kao mučenicu, kao žrtvu sistema. Njena stranka i ona će iskoristiti suđenje kao oruđe”, smatra pravnica Rim-Sara Aluan.

Nacionalno okupljanje se protivi globalizaciji i imigraciji i zalaže se za jače granične kontrole i manje ekoloških propisa.

Da li će Bardela naslijediti Le Penovu?
Bardela je na čelu partije od 2022. tako da privlači i dobar dio mlađih glasača.

Kako se krajnja desnica normalizuje, Aluanova strahuje da će mejnstrim mediji i političari dati Le Penovoj dovoljno prostora da kritikuje francuski pravni sistem.

“Nju je pravosuđe osudilo za ozbiljan prestup, a ona već koristi jednu od najvećih TV mreža kako bi branila svoje stavove. Ne možemo joj dati priliku da učvrsti svoju poziciju i stranku u mejnstrim medijima”, poručila je pravnica misleći na francuski TV kanal TF1 koji je nedavno intervjuisao političarku.

Ukoliko Le Penovoj bude ublažena kazna, možda bi mogla da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027, ali je žalbeni proces veoma spor u Francuskoj.

“Čini se da je to nedostižan cilj jer su obično potrebne dvije godine da žalbu iznesete pred sud. Ukoliko izgubi žalbu, Nacionalno okupljanje će i dalje moći da kaže kako je sud korumpiran. Tada će Bardela biti očigledni nasljednik Le Penove”, izjavila je novinarka Dijan de Vinjemon.

Bardela bi mogao da bude naredni predsjednički kandidat Nacionalnog okupljanja.

“To je upravo ono što je potrebno toj partiji. Bardela je veoma uspješan na društvenim mrežama, a dovoljno je mlad da dosad nije bio umiješan ni u kakve skandale”, dodala je.

Njegovom zaslugom je stranka dobila veliki broj mladih glasača – broj birača, starosti od 18 do 24 godine, udvostručen je za samo dvije godine.

Kako je naveo Kolin, Bardela je aktivan na TikToku i danas se smatra da je “kul glasati za Nacionalno okupljanje dok se ranije to vidjelo kao nešto staromodno”.

Kolin takođe smatra da je Bardela mnogo manje sposoban u odnosu na Le Penovu.

“Vrlo je mlad i nije na ovo navikao. Dosad nije učestvovao u mnogo debata, a one u kojima jeste se nisu završile povoljno po njega. Mislim i da Le Penova zna da on ima manje šanse za pobjedu na izborima”, uveren je producent.

Inače, sa ovom presudom, desničarka je samo poslednja u nizu francuskih političara koji su optuženi za zločine finansijske prirode.

Bivši predsjednik Nikola Sarkozi čeka presudu jer mu je svojevremeno libijski lider Muamer Gadafi finansirao kampanju.

Bivši premijer Fransoa Fijon je osuđen jer je nezakonito zaposlio suprugu kao člana osoblja dok je bio poslanik parlamenta.

(EUpravo zato/Al Jazeera)

Predsjednik SAD Donald Tramp odlučio je da uvede “uzvratne carine” brojnim zemljama, među kojima su BiH i Srbija, javili su američki mediji.

Prema spisku koji je objavio medijski servis CNBC, Vašington je uveo carine BiH u iznosu od 35 odsto.

Kada se radi o Srbiji, uvedene su carine od 37 odsto.

U izvještaju se navodi da se radi o “recipročnim carinama”, te da su carine Americi, uključujući manipulaciju valutama i trgovinske barijere, u BiH 70 odsto, a u Srbiji 74 odsto.

Carine su stupile na snagu u ponoć po lokalnom vremenu u SAD.

(Srna)

Članice NATO-a obećale su više od 20 milijardi evra za vojnu podršku Ukrajini u prva tri mjeseca, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

“Saveznici iz NATO-a nastavljaju pružati podršku Ukrajini. U prva tri mjeseca saveznici su već obećali više od 20 milijardi evra bezbjednosne pomoći za ovu godinu, a naša komanda u Vizbadenu nastavlja da koordiniše isporuku bezbjednosne pomoći i obuku za Ukrajinu”, rekao je Rute na konferenciji za novinare u Briselu.

On je dodao da su bezbjednosni izazovi preveliki da bi se svaka zemlja suočavala sa njima pojedinačno.
Ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a sastaju se u Briselu u četvrtak i petak da bi razgovarali o daljoj podršci Ukrajini u trogodišnjem ratu sa Rusijom.