Connect with us

Društvo

NERADNA NEDJELJA U FEDERACIJI, puni kase trgovcima u Srpskoj

Neradna nedjelja u FBiH, po svemu sudeći, napuniće kase trgovaca u Republici Srpskoj, prvenstveno onih uz entitetsku liniju koji su već osjetili efekte novih propisa.

Od 17. novembra u FBiH je trgovcima zabranjen rad nedjeljom osim cvjećarama, pekarama, benzinskim pumpama te nekolicini drugih radnji. Da su brojni kupci iz Sarajeva u nedjelju nabavku obavili u Istočnom Sarajevu, svjedoče tamošnji trgovci koji veću navalu očekuju u narednom periodu, uzimajući u obzir da stižu praznici, a samim tim i dijaspora.

U jednoj trgovini u Lukavici u Istočnom Novom Sarajevu kažu da su tokom nedjelje imali veći broj kupaca od uobičajnog, ali ni blizu kao njihove kolege koje rade u jednom hiper marketu uz entitetsku liniju.

– Jedna koleginica, koja radi u tom hiper marketu, kaže da su popadali od posla, što je razumljivo s obzirom na to da se nalaze svega nekoliko kilometra od Dobrinje – kazala je prodavačica.

Debljim pazarom mogu se pohvaliti i u marketima u Doboju gdje su stanovnici iz FBiH uglavnom dolazili po kućne potrepštine.

– U nedjelju smo sigurno za 20 odsto imali veći promet. Pored naših sugrađana, veliki broj kupaca došao je iz FBiH, jer u kući uvijek nešto fali – kazala je trgovkinja u jednom dobojskom marketu.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević istakao je za “Glas Srpske” da će neradna nedjelja u FBiH sigurno dati određene rezultate kada je u pitanju promet trgovaca u Srpskoj.

– Naši trgovci će sigurno profitirati, jer osim što se navike potrošača teško mijenjaju, stižu praznici, a sa njima i stranci kojima nije ništa sjesti u auto i preći u Srpsku radi kupovine – kazao je Pazurević.

On ne vidi pretjeranu potrebu da ljudi ne rade nedjeljom.

– U posljednje vrijeme ne svane dan, a da neko ne smatra da se nešto ne treba raditi. Imao sam priliku godinu dana da radim u Kini, gdje se i subotom od šest ujutru do šest poslije podne radilo. Kina se tako podigla. I kako mi da očekujemo da nam bude dobro ako ne radimo – rekao je Pazurević.

Dodao je da bi mnogi željeli da sjede i ništa ne rade, a da dobro žive, ali kako kaže, jedno sa drugim nikako ne ide.

– Rad nedjeljom ne treba ukidati, ali treba posebno tretirati. Radnike koji pristanu da rade nedjeljom treba dodatno platiti – naglasio je Pazurević.

S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija smatra da se potrošači iz FBiH, koji dođu da pazare nedjeljom u Srpsku gdje su cijene uglavnom više, neće mnogo usrećiti.

– Nas od FBiH dijele dva – tri kilometra. U narednih mjesec dana ćemo tačno znati da li su komšije iz drugog entiteta pojačale promet trgovaca u Srpskoj i da li je to dovelo do korekcije cijena – istakla je Šešlija.

Društvo

PROTEST RUDARA U UGLJEVIKU: Nećemo GAS-ERS, hoćemo naš ugalj našem preduzeću

Protest radnika RiTE Ugljevik je završen, ali radnici ostaju u štrajku do ispunjenja zahtjeva.

Bez Istoka 2 opstanka nema rudniku, zaključak je današnjeg protesta, uz poruku da im je cilj dokument od Vlade RS i kreću s radom.

Radnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, koji su u subotu stupili u štrajk, izašli su na protest.

Nezadovoljni rudari poručuju da ne vjeruju obećanjima vlasti, te da hoće na ruke zvanični dokument.

Kako su poručili ostaju pri zahtjevu vraćanja koncesije Istok 2, takođe zatražene su ostavke resornog ministra Petra Đokića i predsjednika vlade Save Minića.

Između ostalog, rudari traže više ulaganja, redovnu isplatu plata i samodoprinosa.

Radnici su postavili pitanje zašto niko iz Uprave nije došao da se obrati i kada će oni početi da rade.

Inače, protest je ignorisan od strane aktuelnog načelnika Ugljevika.

Dok ovaj rudnik ide “iz ruke u ruku”, sindikalci pitaju kako sudbina čeka 1870 radnika RiTE Ugljevik.

Nastavi čitati

Društvo

EKOLOŠKA KATASTROFA koja prijeti BiH rijetko na dnevnom redu “VISOKE POLITIKE”

Bh. diplomatija, kao i Predsjedništvo BiH su svega nekoliko puta ukazali na problem Trgovske gore, i to većinom medijima i javnosti u Bosni i Hercegovini, dok u raznim inostranim posjetama i mnogobrojnim susretima, kako u Evropi, tako i u svijetu, veoma rijetko su upoznavali svoje sagovornike o tome da stanovništvu BiH prijeti ekološka katastrofa.

Iako se svakodnevno javljaju kada su u pitanju javna politička prepucavanja o svemu i svačemu, o jednom od najvećih potencijalnih problema za oko 250.000 građana BiH rijetko se oglašavaju.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, rekao je za “Nezavisne novine” da je dolazak visoke predstavnice Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, koja je i potpredsjednica Evropske komisije, Kaje Kalas odlična prilika za domaće političare da na domaćem terenu istaknu problematiku namjere Hrvatske da na granicu sa BiH smješta radioaktivne i druge opasne otpade.

Istakao je da često imamo priliku svjedočiti tom da domaći političari zaziru od isticanja problema koje imamo zbog neodgovornih odnosa ka BiH iz inostranstva, već se većinom energija troši na međusobne okršaje i umiljavanje briselskim birokratama.

“BiH je u ozbiljnom problemu kada je riječ o djelovanju ka inostranstvu. Praktično smo bez rezultata kada je u pitanju diplomatija. Na operativnom nivou, nije ni iskomunicirano ka zemljama koje su članice EU, kao ni sa drugim zemljama koje bi mogle biti od pomoći, niti oni znaju kakav presedan je u začetku na granici Hrvatske i BiH. Ukoliko se ostvari namjera Hrvatske da izgura radioaktivne i druge otpade na granicu sa BiH, dolazimo do uspostavljanja nove prakse na međunarodnom nivou, gdje će biti legalno i legitimno gurati otpade na granice sa drugim zemljama, a posebno ako je to na granici EU sa nekom manje uticajnom zemljom”, naveo je Crnković.

Dodao je da u tom slučaju neće osjećati posljedice samo građani sjeverozapadne BiH, već je riječ o nečemu što će imati dalekosežne posljedice.

“Spoljnu politiku BiH vode Predsjedništvo BiH i Ministarstvo spoljnih poslova, svako u svom djelokrugu, a gospođa Kalas će se susresti i sa jednima i sa drugima. Da li će i dalje odjekivati tišina vanjske politike kada je u pitanju odbrana prava na život preko 250.000 Krajišnika i da li će i dalje sve drugo biti preče, ostaje da ispratimo”, naglasio je Crnković.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, istakao je da se Hrvatska ponaša kao da sa druge strane granice nema života.

“Odabrana lokacija za radioaktivni otpad je mnogo bliža opštini Novi Grad nego Dvoru. Udaljenost zgrade opštine Novi Grad je oko 2,5 kilometra, a od zgrade opštine Dvor pet kilometra. Od samog početka za nas je ta lokacija neprihvatljiva. Neprihvatljivo je i da Hrvatska jednostavno ne uzima u obzir da s ove strane granice postoji stanovništvo”, naveo je Drljača.

Dodao je da iz Hrvatske nema zvaničnih informacija, već se o aktivnostima saznaje uglavnom iz medija.

“Ne znamo ni koji će metod koristiti. Prvo su govorili da će za skladištenje koristiti postojeća vojna skladišta, što je bio jedan od argumenata kada je riječ o cijeni. Sada su skladišta srušena i gradi se novi objekat”, rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, aktuelna politička situacija u BiH je takva da ovo pitanje nije u žiži interesovanja iako je riječ o pitanju dvije zemlje.

“Bojim se da sve to otvara vrata Hrvatskoj da realizuje svoju ideju. Potrebno je snažno angažovanje institucija BiH”, smatra Drljača.

Podsjećamo, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Nastavi čitati

Društvo

KAKVE VIJESTI! U Rusiji majčinstvo se priznaje kao zaposlenje

Državna duma Rusije nalazi se pred usvajanjem istorijskog zakona koji bi majčinstvo zvanično priznao kao oblik rada, saopštava BRIKS Njuz.

Nacrt zakona, trenutno u završnoj fazi razmatranja, predviđa da se vrijeme provedeno u brizi o djeci i na porodiljskom odsustvu uračunava u penzioni staž, čime se majkama omogućava penzijski kredit za trud i posvećenost porodici.

Ova inicijativa, kako navode zvaničnici, ima cilj jačanje socijalne sigurnosti porodica i podsticanje nataliteta, što je gorući problem u Rusiji. Ekonomisti, pak, predviđaju šire društvene posljedice, ističući da bi se usvajanjem ovog zakona neplaćeni kućni rad po prvi put na institucionalnom nivou izjednačio sa drugim oblicima zaposlenja.

Ukoliko zakon prođe, predstavljaće progresivan korak u priznavanju ekonomskog značaja brige o porodici, koja je do sada ostajala van formalnog sistema rada. Ova odluka mogla bi da preokrene način na koji društvo percipira i vrijednuje ulogu majke, i konačno, obezbijedi joj zasluženo mjesto i u sistemu penzija. Da li će ovaj primjer slijediti i ostale zemlje, ostaje da se vidi, ali Rusija je ovim korakom nesumnjivo pokrenula važnu debatu o ekonomskoj vrijednosti neplaćenog kućnog rada.

Nastavi čitati

Aktuelno