Politika
HOĆE LI 2025. doći do POVEĆANJA boračkog dodatka?
Povećanje mjesečnog dodatka za 80 feninga, budući da je raniji iznos tog boračkog prava bio 2,20 KM, nije pretjerano oduševilo brojne ratne veterane Vojske Republike Srpske, pa su tako tokom cijele prošle godine trajale žestoke polemike, pa čak i otvorene svađe između predstavnika pojedinih boračkih udruženja i predstavnika vlasti.
Najglasniji u zahtjevima da se mjesečni borački dodatak poveća na najmanje 7 KM bili su predstavnici Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.
Obrazloženja za takav zahtjev kretala su se od toga da je ponižavajuće da čak i borci koji su u rovovima na prvim linijama proveli 40 mjeseci, po odluci vlasti, mogu da dobiju maksimalno 120 KM, pa do toga da dodatak od 3 KM po mjesecu učešća u ratu, u svjetlu inflacije i skoro svakodnevnih poskupljenja, ne predstavlja nikakvu pomoć.
Takođe, ono što je ratne veterane posebno “raspalilo” jeste izjava ministra rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske, Danijela Egića, da pravo na borački dodatak ostvaruje negdje oko 194.000 ljudi. Ta informacija izazvala je šok i nevericu u brojnim udruženjima koja okupljaju ratne veterane i bivše pripadnike VRS, koji su isticali da čak i u najtežim ratnim vremenima ukupan broj boraca VRS nije prelazio više od 155.000.
Naime, prema zvaničnim podacima, u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo je skoro 24.000 boraca VRS, a nakon rata veliki broj veterana odselio je iz BiH, dok je isto tako veliki broj učesnika rata od tada do danas prirodnim putem otišao s ovog svijeta. Zbog toga je ostalo nejasno kako se u evidencijama VRS, odnosno bivših boraca koji ostvaruju pravo na mjesečni dodatak, nalazi skoro 200.000 korisnika tog prava? Zbog toga su predstavnici ratnih veterana tražili hitnu reviziju boračkih statusa i da se odvoji “žito od kukolja”, odnosno da se utvrdi ko su pravi, a ko lažni borci. Nakon učestalih prijetnji protestima, iz Vlade RS stigla su uvjerenja da će proces revizije uskoro biti pokrenut.
Ono što je krajem 2024. godine dodatno podgrijalo strasti između predstavnika ratnih veterana i vlasti, ali i BORS, jeste informacija da su predstavnici krovne boračke organizacije, navodno, bez znanja i odobrenja ostalih boračkih udruženja potpisali sporazum s Vladom Srpske prema kojem do povećanja boračkog dodatka neće doći prije 2026. godine.
Međutim, predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, za Srpskainfo nedavno je utvrdio da u potpisanom sporazumu s Vladom Republike Srpske, kojim je dogovoreno da se visina mjesečnog boračkog dodatka neće mijenjati do 2026. godine, nema ničeg “tajnog ni spornog”.
– S jedne strane potpisnik tog sporazuma bio je predsjednik BORS Radan Ostojić, a na drugoj strani potpisnik je bio premijer Radovan Višković. Uslov od strane vlasti, kada je donesena uredba o uvođenju svih boraca u pravo dobijanja mjesečnog boračkog dodatka, bio je da se ne traži povećanje boračkog dodatka do 2026, s tim da je BORS tražio da se povećanja, odnosno ona sredstva koja ostaju po osnovu gubitka prava, odnosno toga što više od 5.000 boraca godišnje umre, kao i nekih drugih odbitka, što na kraju godine iznosi između 5 do 8 miliona KM, da se ta sredstva ne raspoređuju u neke druge resore, već da ostaju za povećanje davanja našim kategorijama – objasnio je Gagić.
Zadnji sastanak Na pitanje šta očekuje u 2025. godini, kad su u pitanju boračka prava i zahtjevi za njihovim poboljšanjem, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedjeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da “sve zavisi od samih boraca”.
– Ako budemo pasivni, nećemo dobiti ništa. Ova vlast sigurno neće dobrovoljno ništa uraditi kako bi poboljšala položaj boračke populacije – smatra Klincov.
Dodaje da njegovo udruženje ozbiljno razmatra koje poteze da povuče ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji su bili aktuelni i u prošloj godini, a to su, prvenstveno, povećanje boračkog dodatka i pokretanje revizije boračkih statusa.
– Krajem februara tražićemo zadnji sastanak o ovoj problematici s nadležnim institucijama, a ako ne bude rezultata moraćemo da posegnemo za nekim radikalnijim potezima u ovoj godini. Sigurno nećemo sjediti skrštenih ruku – najavljuje Klincov.
Politika
DODIK ĆE NAS UVESTI U RAT SA RUSIJOM? Sve je već završeno, BiH ulazi u NATO
Komisija za saradnju BiH sa NATO-om Bosne i Hercegovine predvođena zamenikom ministra spoljnih poslova BiH Josipom Brkićem iz HDZ-a i zamenikom ministra odbrane BiH Aleksandrom Goganovićem iz SNSD-a, na sastanku sa NATO Komitetom u sedištu Alijanse u Briselu usvojila je dokument “Individualni prilagođeni program partnerstva između Bosne i Hercegovine i NATO-a za razdoblje od 2025. do 2028. godine. “Individualno prilagođeni program partnerstva” obuhvata i nadograđuje postojeće mehanizme partnerstva između NATO-a i Bosne i Hercegovine, te pruža sveukupni okvir za saradnju.
Zamenik glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pozdravila je jednoglasno usvajanje dokumenta, ističući da je ovo istorijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu i potvrda snažnog partnerstva i saradnje sa NATO-om. Saveznici su posebno istakli podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i nastavku i jačanju saradnje sa Alijansom.
Program reformi BiH za 2025. godinu usvojen je na nivou Komisije za saradnju BiH sa NATO-om i biće upućen na usvajanje Savjetu ministara”, saopšteno je nakon sastanka zvaničnika BiH i NATO-a.
(BN) Foto: BN
Politika
CRNADAK “Izbora će biti 23. novembra, OSIM U JEDNOM SLUČAJU”
Narodni poslanik Igor Crnadak razgovarao je danas sa predstavnicima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o održavanju prijevremenih izbora, koji su sada i zvanično zakazani za 23. novembar.
– CIK trenutno nema nikakvih poteškoća zbog javnih nabavki niti bilo kojih drugih problema, te što se tiče CIK-a, izbori će biti održani 23. novembra. Jedina stvar koja bi mogla to promijeniti je odluka Ustavnog suda BiH koja bi osporila presudu koja je i dovela do izbora – izjavio je Crnadak, prenosi Avaz.
Riječ je o privremenoj odluci Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na zahtjev Milorada Dodika da se zabrani izvršenje presude Suda BiH. Njegov pravni tim uputio je apelaciju kojom je zatražena i privremena mjera zabrane izvršenja presude do konačne odluke Ustavnog suda.
Crnadak i članovi CIK-a razgovarali su i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces od 2026. godine, što, kako je rekao, građani s pravom očekuju jer žele “fer i poštene izbore”.
– To je dosta složen proces, s mnogo posla. Potrebna nam je podrška drugih institucija, poput Savjeta ministara BiH, koje je bez objašnjenja odbilo pravilnik o sistematizaciji koji bi CIK-u omogućio jaču kadrovsku podršku. Nema ni stvarne političke volje u ovoj koaliciji, koja je još uvijek vlast na državnom nivou, da se izborna reforma u cjelini podrži – kazao je on.
Naglasio je i važnost pažljivog praćenja međunarodnog tendera koji uskoro slijedi.
– Prema mojim informacijama, a to sam prenio i članovima CIK-a, postoje političke strukture i njima bliski centri moći koji će organizovano raditi da ti tenderi ne uspiju, kako bi se izbori odgodili do 2028. godine – upozorio je Crnadak.
Zaključio je da je proces reforme pokrenut, ali da će ga biti teško završiti bez snažne institucionalne podrške.
Politika
HELEZOVA IZJAVA RAZOTKRILA DODIKOV PORAZ “BiH korak bliže NATO-u”
Bosna i Hercegovina napravila je korak bliže članstvu u NATO-u nakon što je u Briselu usvojen Prvi individualno prilagođeni partnerski program između Bosne i Hercegovine i NATO-a.
O svemu se oglasilo Ministarstvo odbrane BiH.
– Danas (23. oktobra), na sastanku Komiteta za partnerstvo i kooperativnu sigurnost (PCSC) u sjedištu NATO-a u Briselu usvojen je Prvi individualno prilagođeni partnerski program (ITPP – Individual Tailored Partnership Programme) između Bosne i Hercegovine i NATO-a, čime je ostvaren istorijski iskorak u okviru implementacije Akcionog plana za članstvo (MAP).
Usvajanje ITPP-a rezultat je zajedničkog i predanog rada institucija Bosne i Hercegovine te bliske saradnje sa NATO štabom u Sarajevu i Briselu.
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u Akcionom planu za članstvo (MAP), što predstavlja posljednji korak prije poziva u punopravno članstvo.
Od svih zainteresovanih kandidata za pristupanje NATO savezu, BiH je trenutno najbliža ostvarenju tog cilja – navode iz MO BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez naglasio je da Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH kontinuirano usklađuju svoje aktivnosti, rad i planove s NATO standardima te su predvodnici NATO puta naše zemlje.
– Pristupanjem NATO savezu osigurava se vladavina prava, što vodi ka sigurnijoj i stabilnijoj državi, većim investicijama i novim radnim mjestima – naglasio je ministar Helez.
Pored navedenih benefita, članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu garantuje zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države. Područja pod zaštitom NATO saveza u proteklih 74 godine nisu pretrpjela nijedan akt agresije, navode iz MO BiH.
– Sve države koje su pristupile NATO savezu ostvarile su napredak u gotovo svim segmentima društva. Iskustvo proširenja Saveza pokazuje da je svaka zemlja nakon pristupanja članstvu zabilježila rast direktnih stranih investicija, povećanje bruto društvenog proizvoda te unapređenje sigurnosnih i institucionalnih kapaciteta – navodi se.
-
Politika23 sata agoGRAĐANI U PANICI! Skoro 50% skuplja struja od NOVE GODINE, a zatim i talas POSKUPLJENJA
-
Politika2 dana agoDODIK PONOVO IGRA NA STARU KARTU! “Prošlo vrijeme za BiH, dolazi za Republiku Srpsku”
-
Politika3 dana agoBORCI LJUTI NA NARODNU SKUPŠTINU: Da li je Šmit legalan ili ne?
-
Svijet3 dana ago“GRUPA IZUZETNO PROFESIONALNA”: Pljačka Luvra nosi obilježja OZLOGLAŠENOG PINK PANTERA
-
Politika2 dana agoVJEROVALI ILI NE! Vlada RS daje Kinezima dodatnih 178 miliona maraka
-
Politika3 dana agoPROLE: Đajić je Stanivukovića nazivao monstrumom i kriminalcem – TO NIJE POLITIČKA KULTURA!
-
Politika3 dana ago“DODIK PROGUTAO NEKOLIKO VELIKIH ŽABA”: Analitičari otkrivaju pozadinu kompromisa sa Amerikom
-
Region3 dana agoZatvorio sinu i snahi s petoro djece vodu i struju: “NISU PLAĆALI REŽIJE”
