Ministar komunikacija i saobraćaja Bosne i Hercegovine Edin Forto, koji je na čelu Komiteta za bezbednost civilnog vazduhoplovstva u ovoj zemlji upozorio je da bi međunarodni aerodromi u ovoj zemlji mogli uskoro da izgube licencu za rad.

Vlasti Bosne i Hercegovine pre više godina usvojile su Program civilnog vazduhoplovstva BiH u kom je između ostalog predviđeno da aerodromi vremenom preuzmu poslove kontradiverzione provere putnika i prtljaga od Granične policije, koja se u ovom trenutku bavi (i) time.

Krajnji rok za preuzimanje obe obaveze je 18. maj ove godine, a ovom temom se ozbiljno bavio tek Aerodrom Sarajevo. Vazdušne luke u Banjaluci i Tuzli su samo započeli aktivnosti na ovom planu, dok na aerodromu Mostar ova tema nije počela ni da se razmatra.

Kontradiverziona zaštita i kontrola na aerodromima je propisana u skladu sa evropskom praksom, a nakon višegodišnjeg odlaganja, ova obaveza je konačno predata aerodromima.

“Svesni smo i gorućeg problema nedovoljnog broja pripadnika Granične policije BiH u kojoj trenutno nedostaje gotovo 75o policijskih službenika, zbog čega svako dalje odlaganje obaveze preuzimanja kontradiverzione zaštite i pregleda putnika i prtljaga sa Granične policije BiH dovodi u pitanju obavezu ispunjavanja bezbednosnih procedura na našim aerodromima, zbog čega postoji ozbiljan rizik da naši aerodromi izgube licence za rad”, naveo je Forto.

Iako je put do ozdravljenja obično težak i dug, brojnim mališanima i njihovim roditeljima biva lakši uz podršku građana, društva i institucija. Da smo najviše solidarni kada je najteže, dokazali smo mnogo puta, a spremnost da pomognemo najbolje se ogleda kroz Fond solidarnosti “Duša djece”.

Bitku za zdravlje svakodnevno vodi bezbroj malih, a velikih heroja, a samo tokom protekle godine Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu “Duša djece” uputio je 327 novooboljele djece na liječenje i dijagnostiku u inostranstvu, a odobrena su 763 rješenja, za šta je izdvojeno oko 6,5 miliona KM.

“U 2024. godini najveći iznosi, od 100.000 do 500.000 KM, uplaćeni su bolnicama u Njemačkoj, Turskoj i Francuskoj za liječenje onkoloških pacijenata, kao i za mališane koji se liječe od određenih rijetkih bolesti. Primjetno je da se, nažalost, znatno povećao broj djece koja odlaze na dijagnostiku ili liječenje u inostranstvo, a posebno je primjetno povećanje broja djece koja se upućuju u inostranstvo radi dijagnostike”, ističu iz Fonda solidarnosti “Duša djece” za “Nezavisne novine”.

Kako objašnjavaju, u 2024. godini broj rješenja za dijagnostiku je bio 167, a u 2023. godini je bio 141 za cijelu godinu.

“Međutim, to ukazuje da je upravo zahvaljujući mogućnosti finansiranja dijagnostike u inostranstvu omogućeno da se rano postavi dijagnoza koja je neophodna kako bi se primijenilo adekvatno liječenje. Dakle, dostupnijom dijagnostikom se postiže pravovremena reakcija zdravstvenih radnika na zdravstveni problem djece”, kažu oni.

Maligna oboljenja, rijetke bolesti, transplantacija, urođene ortopedske anomalije, bolesti oka, srca i druga oboljenja najčešći su razlozi za upućivanje na liječenje u inostranstvu, a takođe, kako navode, česti su i zahtjevi za slanje materijala za genetske analize u inostranstvo.

“Djeca su i u 2024. godini upućivana u klinike širom Evrope i svijeta, poput Turske, Španije, Francuske, Njemačke, SAD, Italije, Austrije, Grčke, Češke, Poljske, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Prema njihovim riječima, od početka rada, odnosno 1. januara 2018. godine, pa do danas, priliku za srećno i zdravo djetinjstvo dobilo je više od 890 djece, za šta je izdvojeno oko 34 miliona KM.

Osnivanjem Fonda solidarnosti “Duša djece” na sistemski način je riješeno jedno od najvažnijih pitanja, a to je finansiranje liječenja djece do 18 godina starosti u inostranstvu.

“Prema Zakonu o fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja stanja i povreda djece u inostranstvu, naša ustanova finansira dijagnostiku ili liječenje djece do 18. godine starosti, i to onda kada su iscrpljene sve mogućnosti za liječenje u RS i izvan RS, odnosno u zdravstvenim ustanovama koje sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS imaju potpisan ugovor u Republici Srpskoj i u Srbiji”, objašnjavaju oni.

Iz Fonda solidarnosti “Duša djece” napominju da oni refundiraju i putne troškove do bolnice u inostranstvu i troškove smještaja osobe koja je u pratnji djeteta.

Nezavisne novine

Evropski policajci uskoro bi mogli biti poslani u BiH, s obzirom na to da je konačno spreman sporazum između EU i BiH, čime bi se ova zemlja, posljednja među zemljama regiona od kojih je Brisel tražio ovakav sporazum, konačno uskladila s novom mirovnom politikom EU.

Pitanje migracija u EU je postalo najvažnije političko pitanje, a brojne vlade suočene su s velikim pritiskom javnosti da se smanje migracioni tokovi i ograniči broj ilegalnih migranata koji ulaze u EU.

Kako su nam rekli u Evropskoj komisiji, kada ovaj sporazum stupi na snagu, EU i BiH će organizovati zajedničke patrole u miješanom sastavu.

“To znači da će timovi za granice Frontexa biti angažovani u BiH, kako bi omogućili da Frontex pomogne BiH u menadžmentu migracionih tokova, predupređivanju ilegalne migracije i rješavanju prekograničnog kriminala”, rekli su oni za “Nezavisne”.

Da bi Frontex mogao da djeluje van EU, mora sklopiti sporazum s trećom zemljom, na čijoj teritoriji bi trebalo da se angažuje, što je u ovom slučaju BiH. Frontex je odlukom EU 2019. dobio ovlaštenje da može da djeluje van EU, a 2022. godine je Savjet EU odobrio Evropskoj komisiji da započne pregovore s pet zemalja regiona – Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Da bi ovaj sporazum s BiH stupio na snagu, moraju ga odobriti još organi BiH i Evropski parlament, s obzirom na to da je Savjet EU ovaj sporazum odobrio u ponedjeljak. Nakon što je u BiH usvojen i Zakon o kontroli granice, i ova prepreka je uklonjena.

EU je nedavno usvojila značajne reforme u svojoj politici migracija i azila. U maju 2024. Savjet EU dogovorio je reformu Zajedničkog evropskog sistema azila (CEAS), kojim je predviđeno da će se tražioci azila ubuduće provjeravati i registrovati na spoljnim granicama EU. Osobe koje imaju malo izgleda na zaštitu treba tamo da prođu kroz ubrzani postupak azila i, ako budu odbijene, biće vraćene direktno sa spoljnih granica. Osim toga, uveden je obavezan mehanizam solidarnosti kako bi se odgovornost pravednije raspodijelila među državama članicama.

Ova odredba otvoriće put zemljama EU, koje će moći sklapati sporazume sa svojim susjedima o eventualnom otvaranju kampova za smještaj izbjeglica, ako ne žele otvarati kampove na svojoj teritoriji, a susjedne zemlje žele da ponude smještaj. Primjer takvog sporazuma je sporazum između Italije i Albanije, gdje će italijanska vlada platiti Albaniji da smjesti azilante na svojoj teritoriji dok traje procedura obrade azila.

Nova evropska migraciona politika će koštati milijarde evra, a dio novca će dobiti i zemlje zapadnog Balkana za opremanje policijskih snaga, graničnih prelaza, modernizaciju kampova i nabavku opreme.

BiH i EU su 18. decembra prošle godine parafirale Sporazum s Frontexom, a u Ministarstvu bezbjednosti BiH su tada naglasili da se ovim sporazumom jača operativno partnerstvo između Frontexa i Granične policije BiH. Nakon uspostavljanja pune saradnje s Agencijom EU za saradnju u sprovođenju zakona koje se desilo prošle godine, ovo je posljednji korak ka usklađivanju BiH sa zahtjevima EU u pogledu sigurnosti granica, prenose Nezavisne novine.