Connect with us

Svijet

Američki državni sekretar PRIZNAO! “Ukrajina NE MOŽE pobijediti Rusiju, mi finansiramo ljudsku patnju”

Ukrajina je vraćena 100 godina unazad; njen energetski sistem je uništen. Ko će platiti da se sve to obnovi? Mnogi su Ukrajinci napustili Ukrajinu i sada žive u drugim zemljama. Možda se nikad neće vratiti. Mislim, to je ukrajinska budućnost i u tom smislu ona je u opasnosti – rekao je novi državni sekretar SAD-a, Marko Rubio.

U intervjuu koji je dao poznatoj američkoj novinarki Megin Keli – što je ujedno bio i njegov prvi veći razgovor za medije nakon što je postao šef Stejt Departmenta – Rubio je optužio prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovu administraciju da su namjerno stvarali lažni utisak kako Ukrajina može potpuno poraziti Rusiju i vratiti granice na stanje iz 2014. godine.

“Nepošteno je bilo to što smo nekako naveli ljude da vjeruju kako će Ukrajina biti u stanju ne samo poraziti Rusiju, već i uništiti ih, vratiti sve skroz nazad na način na koji je svijet izgledao 2012. ili 2014., prije nego što su Rusi uzeli Krim. A posljedica toga je da finansiramo dugotrajni zastoj, u kojem se ljudska patnja nastavlja”, rekao je Rubio.

Novi državni sekretar SAD-a utvrdio je da svijest o uzaludnosti daljeg finansiranja rata raste u čitavom američkom političkom spektru, naglasivši kako su sada i u Demokratskoj stranci svjesni da se rat odvija nepovoljno po Ukrajinu i da se ne radi samo o zastoju, već i o tome da Ukrajina postupno ostaje bez teritorija i biva sve razorenija.

“I mislim da bi čak i sve veći broj demokrata sada priznao da je ono što smo finansirali zastoj, dugotrajni sukob, a možda čak i gore od toga – situacija u kojoj se Ukrajina postepeno uništava i gubi sve više teritorija. Dakle, ovaj sukob treba okončati”, poručio je Rubio, pozvavši na što brže pregovore, uz nužne ustupke s obje strane.

Riječi novog šefa Stejt Departmenta svakako označavaju bitnu promjenu stava američke politike u odnosu na ukrajinski rat. Dosadašnja mantra da će se Ukrajinu podržavati “koliko god bude potrebno” nasukala se na terensku realnost, u kojoj ruska vojska sporo, ali postojano napreduje na svim dijelovima fronta.

Tri godine finansiranja rata nije donijelo željeni rezultat u vidu strateškog poraza Rusije. Niko više ne vjeruje da je ukrajinske granice moguće vratiti na stanje iz 2022., a kamoli na stanje iz 1991. godine, pa nova administracija u Vašingtonu sada mijenja kurs. Vrijeme je za pregovore.

Slična promjena kursa događa se i u ukrajinskom društvu. Prema istraživanju ukrajinskog instituta Socis u Kijevu – sprovedenom u decembru – dio građana Ukrajine koji žele nastavak borbe sve do povratka granica iz 1991. pao je ispod 15 odsto (14,7), iako je još lani u februaru iznosio respektabilnih 34 odsto.

Nasuprot tome, dio onih koji podržavaju mirovne pregovore s Rusijom prvi put je prešao 50 odsto (50.6), što je znatan skok u odnosu na prošli februar, kad je pregovore podržavalo 36 odsto ljudi.

Vidimo da je u istraživanju od prošlog februara broj Ukrajinaca koji su željeli “rat do granica iz 1991.” bio otprilike jednak broju onih koji su željeli pregovore, odnosno i jednih i drugih je bilo negdje po trećinu – 34 prema 36 odsto – dok je u decembru broj “mirovnjaka” više nego trostruko nadmašio broj “ratnika”: 51 prema 15 odsto. Ljudi su se umorili od rata i ratne sreće koja ide na stranu neprijatelja.

Podsjetimo, nakon što je novi predsjednik SAD-a Donald Tramp u kampanji bombastično najavljivao da će ukrajinski rat okončati “u prva 24 sata mandata”, sada je svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, penzionisanom generalu Kitu Kelogu, dao rok od 100 dana za realizaciju pregovora, prenosi “Slobodna Dalmacija“.

Related Topics:

Svijet

TRAGEDIJA IZBJEGNUTA ZA DLAKU: Mladić (26) ušao u crkvu da se ispovijedi, pa izbo sveštenika nožem

Mladić (26) napao јe parohiјskog sveštenika Crkve Blažene Device Karmelske u italijanskoj Đeli, oca Nunciјa Sama, ubovši ga nožem u stomak u prostoriјama sakristiјe.

Karabinjeri iz teritoriјalne јedinice Đela ubrzo su ga uhapsili kao osumnjičenog za krivično djelo teške tjelesne povrede.

Prema prvim informaciјama, napadač, inače osuđivani kriminalac i mještanin Đele, ušao јe u crkvu navodno kako bi se ispovijedio.

Tokom razgovora u kancelariјi parohiјskog sveštenika, iznenada јe izvadio nož i nanio udarce koјi su pogodili oca Nunciјa. Uprkos povredi, sveštenik јe uspio da pobjegne kroz sporedna vrata i potraži pomoć.

Brzom intervenciјom ekipe Hitne pomoći, povrijeđeni sveštenik јe prevezen u bolnicu u Đeli, gdje mu јe ukazana medicinska pomoć. Ljekari su ocijenili da povrede nisu opasne po život.

Karabinjeri su ubrzo identifikovali osumnjičenog i pronašli ga u njegovoј kući. Tokom pretresa, pronađen јe kuhinjski nož koјi odgovara opisu oružјa korišćenog u napadu. Nož јe bio sakriven u torbici ispod komada namještaјa, a policiјa ga јe zaplijenila radi dalje istrage.

Prema preliminarnim nalazima, napad јe naјvjerovatniјe izazvan poremećaјem ličnosti i vjerskim fanatizmom, prenosi Telegraf.

Osumnjičeni јe, po nalogu zamjenika dežurnog tužioca u Kancelariјi јavnog tužioca u Đeli, sproveden u lokalni zatvor. Mjera pritvora biće naknadno dostavljena na potvrdu istražnom sudiјi.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN PORUČIO AMERIKANCIMA “Neka razmisle prije nego što lansiraju Tomahavk”

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je oštro upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da će Rusija snažno odgovoriti ako američke rakete Tomahawk budu korištene protiv njene teritorije.

– Ako se takvim oružjem izvedu udari na rusku teritoriju, odgovor će biti vrlo snažan – da ne kažem zapanjujući. Neka razmisle o tome – izjavio je Putin, prenose ruski državni mediji. Putin je razgovore o mogućoj isporuci američkih raketa Ukrajini nazvao „pokušajem opasne eskalacije sukoba“.

“Tramp nije otkazao, nego odgodio sastanak”
Komentarišući odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da otkaže bilateralni sastanak, Putin je rekao kako vjeruje da se ne radi o otkazivanju, već o odgodi.

– Pretpostavljam da je Tramp mislio na odlaganje, a ne na potpuno otkazivanje sastanka – rekao je ruski predsjednik.

Otkrio je da mu je Tramp tokom posljednjeg razgovora predložio da se samit Rusije i SAD održi u Budimpešti, ali da bi, prema njegovim riječima, bilo pogrešno pristupiti takvom događaju bez ozbiljne pripreme.

– Rusija uvijek podržava nastavak dijaloga. Imamo mnogo tema za saradnju, ako Sjedinjene Države pređu sa pritiska na ozbiljan i perspektivan razgovor – poručio je Putin.

Nove sankcije – stari pritisci
Govoreći o novim američkim sankcijama uvedenim ruskim naftnim gigantima Rosnjeftu i Lukoilu, Putin je istakao da ih Moskva smatra neprijateljskim činom koji ne doprinosi boljim odnosima s Vašingtonom.

– To je pokušaj pritiska. Ali nijedna zemlja koja poštuje sebe ne donosi odluke pod prisilom. Rusija spada među one narode koji poštuju sebe i ne pristaju na diktat – rekao je Putin.

Dodao je da će Rusija imati određene ekonomske gubitke, ali da se ruska energetika i dalje osjeća stabilno i sigurno.

– Biće gubitaka, ali to nas neće pokolebati. Mi ne donosimo odluke pod pritiskom i nećemo popustiti – naglasio je ruski predsjednik.

Putin je otkrio i da je sa Trampom razgovarao o mogućem utjecaju sankcija na rast globalnih cijena nafte, uključujući i efekte na američko tržište.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PREKINUO TRGOVINSKE PREGOVORE SA KANADOM: Svemu “kumovala” jedna reklama (VIDEO)

Donald Tramp, američki predsjednik, izjavio je da odmah prekida sve trgovinske pregovore s Kanadom.

Američki lider je na mreži Truth Social napisao da je Kanada objavila reklamu u kojoj bivši predsjednik Ronald Regan negativno govori o tarifama.

“Na osnovu njihovog nečuvenog ponašanja, SVI TRGOVINSKI PREGOVORI S KANADOM OVIM SE PREKIDAJU”, napisao je Tramp.

Pogledajte reklamu u kojoj se koriste riječi Ronalda Regana

Podsjećamo, američki predsjednik uveo je carinu od 35 odsto na kanadski uvoz.

Iako je dopustio izuzetak za robu koja spada pod (USMCA) Sporazum o slobodnoj trgovini s Meksikom i Kanadom koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata.

Tramp je takođe uveo sektorske carine na kanadsku robu, uključujući 50 odsti na metale i 25 dsto na automobile.

Nastavi čitati

Aktuelno