Connect with us

Svijet

Američki državni sekretar PRIZNAO! “Ukrajina NE MOŽE pobijediti Rusiju, mi finansiramo ljudsku patnju”

Ukrajina je vraćena 100 godina unazad; njen energetski sistem je uništen. Ko će platiti da se sve to obnovi? Mnogi su Ukrajinci napustili Ukrajinu i sada žive u drugim zemljama. Možda se nikad neće vratiti. Mislim, to je ukrajinska budućnost i u tom smislu ona je u opasnosti – rekao je novi državni sekretar SAD-a, Marko Rubio.

U intervjuu koji je dao poznatoj američkoj novinarki Megin Keli – što je ujedno bio i njegov prvi veći razgovor za medije nakon što je postao šef Stejt Departmenta – Rubio je optužio prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovu administraciju da su namjerno stvarali lažni utisak kako Ukrajina može potpuno poraziti Rusiju i vratiti granice na stanje iz 2014. godine.

“Nepošteno je bilo to što smo nekako naveli ljude da vjeruju kako će Ukrajina biti u stanju ne samo poraziti Rusiju, već i uništiti ih, vratiti sve skroz nazad na način na koji je svijet izgledao 2012. ili 2014., prije nego što su Rusi uzeli Krim. A posljedica toga je da finansiramo dugotrajni zastoj, u kojem se ljudska patnja nastavlja”, rekao je Rubio.

Novi državni sekretar SAD-a utvrdio je da svijest o uzaludnosti daljeg finansiranja rata raste u čitavom američkom političkom spektru, naglasivši kako su sada i u Demokratskoj stranci svjesni da se rat odvija nepovoljno po Ukrajinu i da se ne radi samo o zastoju, već i o tome da Ukrajina postupno ostaje bez teritorija i biva sve razorenija.

“I mislim da bi čak i sve veći broj demokrata sada priznao da je ono što smo finansirali zastoj, dugotrajni sukob, a možda čak i gore od toga – situacija u kojoj se Ukrajina postepeno uništava i gubi sve više teritorija. Dakle, ovaj sukob treba okončati”, poručio je Rubio, pozvavši na što brže pregovore, uz nužne ustupke s obje strane.

Riječi novog šefa Stejt Departmenta svakako označavaju bitnu promjenu stava američke politike u odnosu na ukrajinski rat. Dosadašnja mantra da će se Ukrajinu podržavati “koliko god bude potrebno” nasukala se na terensku realnost, u kojoj ruska vojska sporo, ali postojano napreduje na svim dijelovima fronta.

Tri godine finansiranja rata nije donijelo željeni rezultat u vidu strateškog poraza Rusije. Niko više ne vjeruje da je ukrajinske granice moguće vratiti na stanje iz 2022., a kamoli na stanje iz 1991. godine, pa nova administracija u Vašingtonu sada mijenja kurs. Vrijeme je za pregovore.

Slična promjena kursa događa se i u ukrajinskom društvu. Prema istraživanju ukrajinskog instituta Socis u Kijevu – sprovedenom u decembru – dio građana Ukrajine koji žele nastavak borbe sve do povratka granica iz 1991. pao je ispod 15 odsto (14,7), iako je još lani u februaru iznosio respektabilnih 34 odsto.

Nasuprot tome, dio onih koji podržavaju mirovne pregovore s Rusijom prvi put je prešao 50 odsto (50.6), što je znatan skok u odnosu na prošli februar, kad je pregovore podržavalo 36 odsto ljudi.

Vidimo da je u istraživanju od prošlog februara broj Ukrajinaca koji su željeli “rat do granica iz 1991.” bio otprilike jednak broju onih koji su željeli pregovore, odnosno i jednih i drugih je bilo negdje po trećinu – 34 prema 36 odsto – dok je u decembru broj “mirovnjaka” više nego trostruko nadmašio broj “ratnika”: 51 prema 15 odsto. Ljudi su se umorili od rata i ratne sreće koja ide na stranu neprijatelja.

Podsjetimo, nakon što je novi predsjednik SAD-a Donald Tramp u kampanji bombastično najavljivao da će ukrajinski rat okončati “u prva 24 sata mandata”, sada je svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, penzionisanom generalu Kitu Kelogu, dao rok od 100 dana za realizaciju pregovora, prenosi “Slobodna Dalmacija“.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno