Connect with us

Svijet

Američki državni sekretar PRIZNAO! “Ukrajina NE MOŽE pobijediti Rusiju, mi finansiramo ljudsku patnju”

Ukrajina je vraćena 100 godina unazad; njen energetski sistem je uništen. Ko će platiti da se sve to obnovi? Mnogi su Ukrajinci napustili Ukrajinu i sada žive u drugim zemljama. Možda se nikad neće vratiti. Mislim, to je ukrajinska budućnost i u tom smislu ona je u opasnosti – rekao je novi državni sekretar SAD-a, Marko Rubio.

U intervjuu koji je dao poznatoj američkoj novinarki Megin Keli – što je ujedno bio i njegov prvi veći razgovor za medije nakon što je postao šef Stejt Departmenta – Rubio je optužio prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovu administraciju da su namjerno stvarali lažni utisak kako Ukrajina može potpuno poraziti Rusiju i vratiti granice na stanje iz 2014. godine.

“Nepošteno je bilo to što smo nekako naveli ljude da vjeruju kako će Ukrajina biti u stanju ne samo poraziti Rusiju, već i uništiti ih, vratiti sve skroz nazad na način na koji je svijet izgledao 2012. ili 2014., prije nego što su Rusi uzeli Krim. A posljedica toga je da finansiramo dugotrajni zastoj, u kojem se ljudska patnja nastavlja”, rekao je Rubio.

Novi državni sekretar SAD-a utvrdio je da svijest o uzaludnosti daljeg finansiranja rata raste u čitavom američkom političkom spektru, naglasivši kako su sada i u Demokratskoj stranci svjesni da se rat odvija nepovoljno po Ukrajinu i da se ne radi samo o zastoju, već i o tome da Ukrajina postupno ostaje bez teritorija i biva sve razorenija.

“I mislim da bi čak i sve veći broj demokrata sada priznao da je ono što smo finansirali zastoj, dugotrajni sukob, a možda čak i gore od toga – situacija u kojoj se Ukrajina postepeno uništava i gubi sve više teritorija. Dakle, ovaj sukob treba okončati”, poručio je Rubio, pozvavši na što brže pregovore, uz nužne ustupke s obje strane.

Riječi novog šefa Stejt Departmenta svakako označavaju bitnu promjenu stava američke politike u odnosu na ukrajinski rat. Dosadašnja mantra da će se Ukrajinu podržavati “koliko god bude potrebno” nasukala se na terensku realnost, u kojoj ruska vojska sporo, ali postojano napreduje na svim dijelovima fronta.

Tri godine finansiranja rata nije donijelo željeni rezultat u vidu strateškog poraza Rusije. Niko više ne vjeruje da je ukrajinske granice moguće vratiti na stanje iz 2022., a kamoli na stanje iz 1991. godine, pa nova administracija u Vašingtonu sada mijenja kurs. Vrijeme je za pregovore.

Slična promjena kursa događa se i u ukrajinskom društvu. Prema istraživanju ukrajinskog instituta Socis u Kijevu – sprovedenom u decembru – dio građana Ukrajine koji žele nastavak borbe sve do povratka granica iz 1991. pao je ispod 15 odsto (14,7), iako je još lani u februaru iznosio respektabilnih 34 odsto.

Nasuprot tome, dio onih koji podržavaju mirovne pregovore s Rusijom prvi put je prešao 50 odsto (50.6), što je znatan skok u odnosu na prošli februar, kad je pregovore podržavalo 36 odsto ljudi.

Vidimo da je u istraživanju od prošlog februara broj Ukrajinaca koji su željeli “rat do granica iz 1991.” bio otprilike jednak broju onih koji su željeli pregovore, odnosno i jednih i drugih je bilo negdje po trećinu – 34 prema 36 odsto – dok je u decembru broj “mirovnjaka” više nego trostruko nadmašio broj “ratnika”: 51 prema 15 odsto. Ljudi su se umorili od rata i ratne sreće koja ide na stranu neprijatelja.

Podsjetimo, nakon što je novi predsjednik SAD-a Donald Tramp u kampanji bombastično najavljivao da će ukrajinski rat okončati “u prva 24 sata mandata”, sada je svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, penzionisanom generalu Kitu Kelogu, dao rok od 100 dana za realizaciju pregovora, prenosi “Slobodna Dalmacija“.

Svijet

“MOMCI, NEMOJTE SE SVAĐATI” Medvedev pokušava da pomiri Trampa i Maska!

Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti, komentarisao je svađu između američkog predsjednika Donalda Trampa i najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska.

“Spremni smo pomoći u sklapanju mirovnog sporazuma između Donalda i Ilona uz razumnu naknadu i prihvatiti dionice Starlinka kao platu. Nemojte se svađati, dečki”, napisao je Medvedev na Maskovoj društvenoj mreži X.

Mask je ušao u Trampovu administraciju s ambicioznim planom da smanji saveznu potrošnju za dva biliona dolara. Bio je snažan Trampov saveznik, potrošivši gotovo 300 milijardi dolara kako bi podržao republikance na izborima 2024. i potom je vodio Odjeljenje za učinkovitost vlade (DOGE).

Maskov novac finansirao je hiljade volontera u ključnim saveznim državama koje su Trampu donijele predsjednički mandat. U ključnoj Pensilvaniji, Mask je organizovao lutriju i nasumično dijelio milion dolara dnevno za davanje potpisa podrške republikanskim ciljevima. Takođe se pojavio uz Trampa na nekoliko skupova, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Odluka Savjeta EU: Mandat Euleksa na Kosovu i Metohiji produžen do juna 2027!

Mandat Misije EU za vladavinu prava na Kosovu /Euleks/ produžen je do 14. juna 2027. godine, odlučio je danas Savjet EU u Luksemburgu.

Odluka stupa na snagu trenutkom donošenja.

Misija Euleksa na Kosovu i Metohiji uspostavljena je 4. februara 2008. godine.

Pripandici Euleksa su u južnu srpsku pokrajinu stigli 17. februara 2008. godine nakon jednostrano proglašene nezavisnosti.

Ovlašćenja Euleksa su smanjena 2011. i 2012. godine kada je samoproglašeno Kosovo uklonjeno iz “međunarodnog nadzora” nezavisnosti.

Nastavi čitati

Svijet

APPLE U PROBLEMU! Indija NIJE NOVA KINA, iPhone se sklapa 10 PUTA SPORIJE!

Iako je Epl prisustvo u Indiji tokom poslednjih godina u porastu, nova knjiga novinara Patrika Maginga („Epl in Kina“) otkriva da taj proces teče znatno sporije i komplikovanije nego što je to bio slučaj sa Kinom. Kako navodi autor, iPhone u Indiji se sklapa deset puta sporije nego što je to Kina postigla u istoj fazi razvoja.

Maging, koji je između 2019. i 2023. bio glavni izveštač Financial Timesa za Epl, u knjizi opisuje kako je kompanija postala globalni gigant zahvaljujući saradnji sa Pekingom i kako sada pokušava da se delimično udalji od te zavisnosti, naročito posle strogog lokdauna u Šangaju 2022. godine. Tada je, kako navodi, bivši Eplov izvršni direktor rekao da je „Kina od pouzdanog postala potpuno nepouzdan dobavljač.“

Iako je direktor Epla Tim Kuk još 2018. tvrdio da Indija ima „putanju sličnu Kini“, stvari se nisu razvijale tim tempom. Prepreke su bile brojne: od regulativa indijske vlade koje su tražile 30% lokalne nabavke komponenti, do sporog otvaranja maloprodajnih kanala. Prva onlajn prodavnica u Indiji otvorena je tek 2020, a prva fizička tek 2023, čak 15 godina posle prve prodavnice u Kini.

Indija je počela sa proizvodnjom osnovnih modela iPhone SE, a tek u poslednje dve godine stigla do sklapanja Pro modela. Iako su do 2023. telefoni proizvedeni u Indiji izlazili iz fabrika istovremeno kad i oni iz Kine, količina i tempo proizvodnje i dalje neuporedivo zaostaju.

„Između 2016. i 2023, Indija je sa nule stigla do proizvodnje oko 15 miliona iPhone uređaja godišnje, a što je 7% globalnih isporuka. Kina je između 2006. i 2013. skočila sa nule na 153 miliona. Dakle, Indija preuzima Apple narudžbine tempom koji je deset puta sporiji nego što je to radila Kina“, piše Maging.

I pored toga, veći deo posla u Indiji još uvek se svodi na tzv. FATP fazu (Final Asembly, Test and Pak) završnu montažu, testiranje i pakovanje. Delovi i dalje stižu iz Kine, a posao obavljaju tajvanske kompanije Wistron i Foxon. Jedan inženjer je, kako se navodi, u šali rekao da su iPhone uređaji „sastavljeni u Kini, pa rastavljeni i ponovo sastavljeni u Indiji – da bi zatim opet išli nazad u Kinu“.

Apple se zvanično ogradio od knjige i poručio da je „neistinita i puna netačnosti“ Ipak, Maging tvrdi da Apple planira da Indija u narednih 5 do 10 godina postane potpuno samostalna i kompetentna u svakom aspektu proizvodnje, ali da se taj cilj još uvek čini dalekim. Za sada, operacije u Indiji više komplikuju lanac snabdevanja nego što mu doprinose, dok se niža cena rada gubi u dodatnim troškovima logistike, prenosi Biznis today.

Nastavi čitati

Aktuelno