Connect with us

Svijet

REKORDNO! Krivotvoreni euri preplavili Njemačku – zaplijenjeno 72.000 novčanica!

Prošle su godine njemačke vlasti zaplijenile najviše krivotvorenih novčanica od 2017., objavila je Bundesbank. Policija, trgovci i banke iz opticaja su povukli 72.413 komada krivotvorenih novčanica eura, 28 posto više nego 2023.

“Vidimo porast broja krivotvorenih novčanica i u Njemačkoj i u eurozoni”, rekao je član uprave Bundesbanke Burkhard Balz. U Evropi je prošle godine zaplijenjeno oko 554.000 novčanica, 18,6 posto više nego 2023. godine.

Primjetno je, međutim, da je bilo manje krivotvorenih velikih novčanica od 200 i 500 eura, koje kriminalci obično peru kupovinom velikih predmeta, poput skupih satova i automobila, prenosi SEEbiz.

Stoga je, uprkos porastu broja lažnih novčanica, šteta u Njemačkoj manja nego godinu prije – 4,5 prema 5,1 milion evra.

Evropska centralna banka zaustavila je 2019. godine štampanje novčanica od 500 evra, a u interesu sigurnosti nedavno je promijenila novčanice od 100 i 200 eura.

Veći broj krivotvorenih novčanica ne znači da su krivotvorine bolje, rekao je Baltz. “Najprimitivnije kopije jasno se prepoznaju kao krivotvoreni novac.”

Na primjer, godinama su u opticaju novčanice od 10 i 20 eura s utisnutim upozorenjem da se radi o lažnom novcu. Naime, Kriminalci prodaju novac od igara i filmskih rekvizita.

Uprkos tome, a najviše zahvaljujući nepažnji, prošlogodišnja šteta u Njemačkoj bila je četvrta najveća u posljednjih 20 godina. U cijeloj evrozoni čak je i porastao, s 25 miliona evra u 2023. na 26,2 miliona.

Šansa da potrošači završe s lažnom novčanicom u ruci još uvijek je mala, ocijenila je Bundesbanka. U Njemačkoj je 2024. bilo devet krivotvorenih novčanica na 10.000 stanovnika, a u Evropi 16.

No, kada neko u svom novčaniku pronađe krivotvorene evre, šteta ostaje na njemu – ne nadoknađuju je ni banke ni vlasti.

Bundesbank je strogo upozorila građane koji se ipak nađu u takvoj situaciji da, bez obzira na gubitak, lažni novac ne pokušavaju proslijediti drugima jer je to krivično djelo.

Umjesto toga, trebali bi ih predati filijali centralne banke ili policiji, rekla je. SEEBIZ/ Biznis.ba

Related Topics:

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Aktuelno