Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD Majk Volc potvrdio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, prenio je BBC.

“Povukli smo se korak nazad”, rekao je Volc o prekidu razmjene obavještajnih informacija.

On je dodao kako administracija predsjednika Donalda Trampa “pauzira i preispituje sve aspekte ovog odnosa”.

Ranije je francuski predsjednik Emanuel Makron rekao kako se Francuska mora spremiti za djelovanje bez američke pomoći.

“Nova era”

“Želim vjerovati da će SAD ostati uz nas, ali moramo biti spremni ako to ne bude slučaj”, izjavio je Makron.

Ovaj period označio je kao “novom erom” te pozvao Evropu da poveća odbrambena izdavanja.

Podsjetimo, u ponedjeljak je Vašington obustavio vojnu pomoć Kijevu nakon dramatičnog raskola u odnosima tokom sastanka u Ovalnoj sobi prošle sedmice, kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio zamoljen da napusti sastanak s Trampom poslije žustre rasprave.

Odluku je potvrdio direktor CIA-e Džon Retklif. U obrazloženju je naveo kako Tramp ima “ozbiljnu sumnju u to da li je Zelenski zaista predan mirovnom procesu”.

“Ako uspijemo definirati ove pregovore, pokrenuti ih i na stol staviti neke mjere za izgradnju povjerenja, predsjednik će ozbiljno razmotriti ukidanje ove pauze”,  potvrdio je Retklif za “Fox News”.

Slabljenje sposobnosti odbrane

Mogućnost da Amerikanci obustave dijeljenje obavještajnih podataka, koji su ključni i za rad HIMARS-a, protivvazdušne odbrane i raketnih snaga, još je opasnija od same obustave vojne pomoći.

Karolin Leavit , portparolka Bijele kuće, istakla je kako su SAD samo “pauzirale” pomoć.

Bilo kako bilo, Ukrajina se od početka rata uveliko oslanjala na američku vojnu pomoć, a odluka Vašingtona o obustavi bi mogla imati značajan utjecaj na tok rata.

Obustava obavještajne podrške takođe bi mogla imati ozbiljne posljedice na bojištu.

Informacije koje Ukrajina prima od SAD pomažu joj ne samo u strateškom predviđanju idućih poteza Moskve, već i u taktičkom djelovanju, kao naprimjer, u preciznom navođenju oružja prema ruskim vojnim položajima.

Bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane i penzionisani časnik CIA-e Majk Mulroj izjavio je za BBC da će prekid obavještajne saradnje s Ukrajinom “odmah oslabiti njenu sposobnost odbrane.”   “To će vjerovatno potaknuti Rusiju da još agresivnije pokuša osvojiti dodatne teritorije i udaljiti pregovore od mirovnog stola”,  poručio je on za BBC, prenosi “Avaz”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron se obratio javnosti uoči sutrašnjeg samita Evropske unije u Briselu.

Makron se jutros oglasio na društvenim mrežama poručivši građanima: “U ovom trenutku velike neizvjesnosti, dok se svijet suočava s najvećim izazovima, večeras ću vam se obratiti u 20 sati.”

“Ulazimo u novo doba”, poručio je Makron svojim sugrađanima u televizijskom obraćanju.

Odmah se osvrnuo na Ukrajinu.

“Ako neka država može napasti svog susjeda u Europi i proći nekažnjeno, niko više ne može biti siguran ni u šta.

Izvan Ukrajine, ruska prijetnja je stvarna – ona pogađa evropske zemlje.”

Makron je dodao da se Rusija nastoji ponovno naoružati i povećava izdvajanja za odbranu.

“Predsjednik Putin krši naše granice kako bi ubijao protivnike i manipulisao izborima”, rekao je Makron.

Podsjetio je i na to da je Rusija prekršila ranija obećanja i garancije.

“Moramo biti spremni da SAD možda više neće biti uz nas”
“Moramo se pripremiti”, nastavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Ponovio je spremnost da francuske snage pošalje u Ukrajinu kao moguću mirovnu misiju u slučaju postizanja primirja.

Zatim se osvrnuo na očito pitanje koje visi u vazduhu – ulogu Sjedinjenih Država.

“Želim vjerovati da će SAD biti uz nas, ali moramo biti spremni na to da možda neće.”

Najavio je i sutrašnji sastanak Evropskog savjeta, kojem će prisustvovati Vladimir Zelenski, istakavši kako je to izvrsna prilika za evropske zemlje da se obavežu na brzo povećanje ulaganja u odbranu.

“Francuska mora prepoznati svoj poseban status – imamo najdjelotvorniju i najefikasniju vojsku u Europi”, rekao je Makron, podsjetivši i da Pariz raspolaže nuklearnim oružjem, ako bi to bilo potrebno.

Uprkos tome, smatra da to nije dovoljno – pa je najavio nova ulaganja. Iako nije precizirao gdje će tačno biti usmjerena, očito je govorio o odbrambenom sektoru.

“To su nova ulaganja koja će nam omogućiti da mobiliziramo privatna i javna sredstva bez povećanja poreza”, poručio je Macron.

O nuklearnom štitu Evrope
Makron se osvrnuo i na riječi Fridriha Merca, praktično potvrđenog budućeg njemačkog kancelara, koji je prošlog mjeseca izjavio kako želi razgovarati s Francuskom i Velikom Britanijom o mogućnosti proširenja njihovog nuklearnog štita na Njemačku.

Velika Britanija i Francuska jedine su nuklearne sile u Evropi.

“Treba nam reforma, moramo donositi odluke i biti hrabri”, rekao je Makron.

“Merc je pozvao na stratešku raspravu o pružanju iste zaštite našim evropskim saveznicima. Šta god se dogodilo, odluka će biti u rukama predsjednika Republike i vojnih komandanata”, dodao je francuski predsjednik.

Makron je takođe najavio da će se sljedeće sedmice u Parizu održati sastanak komandanata evropskih vojski.

“Ako Tramp uvede carine Evropi, reagovaćemo”
Makron je takođe reagovao na nove carine koje je uveo Donald Tramp.

Podsjetimo, juče su uvedene carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i 20% na kineske proizvode.

Francuski predsjednik ističe da Evropa mora biti pripremljena u slučaju da američki predsjednik uvede slične mjere protiv evropskog bloka.

“Biće reakcije s naše strane ako se to dogodi”, poručuje Makron te ističe da će učiniti sve kako bi uvjerio Trampa da bi to bila loša odluka.

Francuski predsjednik završio je svoje televizijsko obraćanje pominjući principe koji vode francusko društvo, prije nego što je uslijedila izvedba “Marseljeze”, prenosi index.hr.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je svojim ukazom imenovao Aleksandra Darčijeva za novog ambasadora u Vašingtonu.

Darčijev je obavljao dužnost direktora departmana za Sjeverni Atlantik, pri Ministarstvu inostranih poslova Rusije.

Diplomirao je 1983. godine na Moskovskom državnom univerzitetu (MGU), doktor je istorijskih nauka. Govori engleski i francuski jezik, a zaposlen je u Ministarstvu spoljnih poslova od 1992. godine.

Od oktobra 2014. godine do januara 2021. bio je ruski ambasador u Kanadi, a od januara 2021. godine direktor Departmana za Sjevernu Ameriku.

Putin je razriješio prethodnog ambasadora Anatolija Antonova dužnosti 10. oktobra prošle godine. On je bio na toj funkciji od 2017. godine.